• Berba aronije
  • 02.09.2020. 09:00
  • Zagrebačka, Črnec Dugoselski

Vlado Remenar ove godine ima pet puta više eko aronije nego lani, ali dobar posao kvari uvoz

Domaćem proizvodu cijenu ruši razrijeđen sok od aronije iz Poljske. To lijepo i piše na deklaraciji, ali tko ih čita?, pita se vlasnik OPG-a koji se okrenuo strojnoj berbi ovog voća.

Foto: Marinko Petković
  • 411
  • 61
  • 0

OPG Remenar iz Črneca Dugoselskog kod Dugog Sela u Zagrebačkoj županiji ovih je dana strojno, jednim od ukupno samo četiri takva kombajna u Hrvatskoj, ubrao 10-ak tona aronije na 4 hektara s ukupno 10.000 grmova.

Na ovom su gospodarstvu sezonske beračice, kojih je znalo biti i 20-ak, a berba trajala sedam dana, prvi zamijenili strojem prije dvije godine. Nositelj OPG-a, Vlado Remenar kaže da je strojna berba deset puta brža i pet puta jeftinija od tradicionalne ručne, koja je postala upitna jer nema više dovoljno radnica pa drži da će prema dojavama s terena ove godine 30 posto nasada aronije ostati neobrano, a 20 posto biti iskrčeno.     

Prema njegovim riječima, nakon lanjske godine, kad je urod zbog suše i pored obveznog navodnjavanja, bio manji i do 80 posto, dođe jedna hiperrodna godina kakva je bila ova, ali i ona prije dvije godine. Prošle godine velika kiša u jeku cvatnje grmova, na proljeće, jednostavno nije dozvolila da se cvijet oplodi. U brojkama to znači da su na polju od dva hektara, a koje se strojno pobere za jedan dan, prije dvije godine imali šest i pol tona, a lani samo 1,1 tonu. Ove je godine ima više od pet tona.

Razrijeđena poljska aronija ruši cijenu domaćoj

Remenar ističe da odmah s njive, nakon branja, prerađuje aroniju u sok, kojeg bi ove godine trebalo biti cca 6.000 litara. No, lijep dodatni posao koji, ako je godina rodna kao ova, donese oko 100.000 kuna, kvari uvoz, kojemu 'ne može konkurirati'. Požalio se, naime, da je potražnja za domaćom slaba zbog one uvozne, u prvom redu iz Poljske, iako ova sjeverna zemlja nema uvjete, dovoljno sunčanih sati u godini, za tako veliku proizvodnju aronije, najveću u EU.

Strojna berba olakšala je, ali i pojeftinila branje plodova 

"Ključ je u razrjeđivanju soka s vodom u omjeru jedan naprema tri, što lijepo piše i na deklaraciji, koja se nalazi na svakoj boci, ali tko kod nas čita deklaracije?", pita se on. Najvažniji podatak je količina suhe tvari, koje je 30 posto u odnosu na sok koji je proizveden iz aronije s domaćih polja, ističe.

S druge strane, i s klimom i uz sve moguće zaštite i poduzete mjere, se nešto čudno događa jer je nasad navodnjavao lani čak 70 dana, a deset dana još u ožujku, što nikada prije nije bio slučaj. Nasadi ovog voća, pak, moraju se svaki četvrti dan obvezno zaliti, i to barem s deset litara vode po jednoj biljci jer bez navodnjavanja, ali i odgovarajuće poljoprivredne mehanizacije, više nema ozbiljne poljoprivrede.

Obično se bere početkom rujna, ovisno o godini, a krajem travnja su grmovi u punom cvatu. Kaže da u stručnoj literaturi piše da se biljka aronije ne smrzava, ali cvijet da. Urod kad je godina jako rodna, može biti na 4 ha između 15 i 16 tona, a bilo je godina, kao 2016. kad je zbog jakog mraza bilo svega tri tone. Sad se, kako smo i naveli, okrenuo strojnom branju u Dugom selu i okolici, za što su četvorica većih uzgajivača kupila novi stroj u Poljskoj koji je s PDV-om koštao blizu 30.000 eura, ali se isplatio već za dvije berbe.

Prinosi jako osciliraju od godine do godine

Cijena strojne berbe je tri kune po grmu aronije, bez obzira na rodnost, kaže nam. Ističe da za strojnu berbu grmovi moraju biti dovoljno visoki, minimalno jedan metar, ali ne i veći od dva i pol metra, što znači da će na godinu morati malo skratiti veće grmove. Nakon berbe, plodove je potrebno što prije odvesti u hladnjaču.

Plodovi se odmah nakon branja moraju odvesti u hladnjaču  

Kako nam je otkrio, prije pet godina je za ručno branje, koje je i dosta zahtjevno, potrošio 55.000 kuna, a kad ona osjetno manje rodi, najčešće zbog mraza, bilo je dovoljno i 20.000 kuna. Prosječna beračica ubere za deset sati rada oko 80 kilograma na dan. One najbolje, znaju ubrati i 100 kilograma. Dnevnica je iznosila 200 kuna, a plaćalo se po kilogramu ubranog ploda, ističe Remenar.

Jedan od pet većih proizvođača aronije u Hrvatskoj, kaže nam i da se zarada povećava kad se kilogram ploda pretvori u litru čistog prirodnog soka ili sirupa, čaja i džema, a Slavonci sad rade i rakiju od nje. Problem je što urod jako oscilira od godine do godine. Tako je od prve berbe imao samo 777 litara soka, a već  od druge čak 11 puta više.

Uzgajivači odustaju od berbe zbog troškova

Velike oscilacije prinosa objašnjava živom prirodom koja da onoliko jedne godine, koliko joj vratiš sljedeće, stoga navodi važnost navodnjavanja zbog kojeg su potrošili i tisuću litara nafte. Na ograđenom polju je poljski bunar na 50 metara dubine iz kojega se dobije 5.000 litara vode na sat. No, samo je u kopanje bunara, nakon što se voda teško pronašla, valjalo uložiti 15.000 kuna. Drugo polje, bliže selu, ima i električnu rasvjetu pa je navodnjavanje dva hektara, sustav kap po kap, lakše.

"No, tu je prije bio problem susjedovo polje suncokreta s kojeg štetnici, poput dlakavog ružičara, dolaze na cvjetove. Za nametnike su u polju raspoređene kante s mamcima, njih oko 500, svakih deset metara, a moraju biti plave boje. Svejedno, šteta na cvjetovima je bila gotovo 30 posto. Tu je i opasnost od ptica jer drugih štetnika nema pa se mogu vidjeti visoki stupovi za jastrebove, što u praksi znači da ptice u širokom luku zaobilaze nasade", pojašnjava.

Franjo Antunović, jedini stalno zaposlen na OPG-u Remenar, brine o nasadima. Iako aronija kao kultura nije zahtjevna za uzgoj i ne traži puno fizičkog rada, već znanja i poštivanja struke, dva velika polja treba održavati i od korova. Kazne su velike, a samo za ambroziju, čija je pelud sada aktualna, od 5.000 do 15.000 kuna. Tu je i certificirana prerada uz stručni nadzor, što samo rijetki imaju kod nas.

Remenar ističe da je učio i poljski jezik, da bi doznao što više o uzgoju jer se o njoj kod nas, sve do prije koju godinu, malo znalo i u stručnim krugovima. Ove godine su čak i veći uzgajivači odustajali od branja jer ne mogu pokriti velike troškove berbe.

Borovnica isplativija, ali zahtijeva i više rada

Domaći nasadi sad iznose blizu 500 hektara, što znači da će cijene finalnih proizvoda, a ima ih puno, biti sve manje. Ulaganja u nasade aronije su velika na početku, bilo u pripremu zemljišta ili kasnije u poljoprivredne strojeve. Vlasnik OPG-a ističe da je samo u polovni traktor uložio 20.000 eura, a pokazalo se da je malo preširok jer je između redova samo dva i pol metra pa je i on lani zamijenjen primjerenim koji lakše vuče stroj za branje. Strojna berba ima 98 postotni učinak, što znači 350 kilograma po jednom redu, a na stabljikama ostane tri kilograma crnih i modrih bobica.

Vlado Remenar odlučio se za ekološku proizvodnju 

"Poticaji nisu razlog zašto sam sadio, ali dobro dođu za pokrivanje nekih troškova proizvodnje kao što je gorivo, iako iz njih ne mogu platiti jednog stalno zaposlenog radnika", naglašava i dodaje da je proizvodnja borovnica inače isplativija jer su jeftinije i lakše ih se prodaje, ali zahtijevaju i više posla. Kako za to nema dovoljno vremena, a nije želio da mu zemlja, l tome je imao i vinograd, stoji neobrađena i zarasta u korov te se odlučio za nešto novo, što je tek dolazilo na domaće tržište.

No, prije sadnje obvezno valja napraviti ispitivanje tla koje za aroniju, za razliku od nasada borovnica, ne smije biti kiselo.

Ipak, zadovoljan je s davanjima države, jer država vraća i do 40 posto sredstava uloženih u trajne nasade, a za ekološku proizvodnju i više. On je od ove godine, nakon prijelaznog razdoblja, u ekološkoj poljoprivredi te se nada da će i prestižna eko markica doprinijeti i boljoj prodaji.


Fotoprilog


Tagovi

OPG Remenar Vlado Remenar Berba aronije Strojna berba Eko proizvodnja


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Prijatelji često mislim na Vas ;)