Uskoro novi online alati za poljoprivrednike zainteresirane za ekološke intervencije

Poljoprivrednici i stručnjaci iz raznih institucija na nedavnoj su radionici Farmbionet mreže u Velikoj Gorici imali priliku komentirati nedostatke i prednosti ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj. Čulo se tako da je teško uvjeriti, pogotovo starije poljoprivrednike, o prednosti postavljanja živice i sadnje cvjetnih traka kako bi se potaknula bioraznolikost, jer potpore smatraju premalima i ne žele žrtvovati dio zemljišta.

"Često kažu, 'da to porežem imao bi čitav red kukuruza', ali dugoročno su velike koristi od živice, od sprječavanja erozije tla, jakih vjetrova, vezanja ugljika do naseljavanja, za uzgoj korisnih životinja. To su jednostavno prakse dobrog gospodara i trebalo bi ih primjenjivati i bez poticaja“, objasnila je Sonja Karoglan Todorović, koordinatorica Farmbioneta za Hrvatsku.

Zaštita bioraznolikosti

Riječ je o trogodišnjem projektu financiranom kroz program Horizon Europe koji kroz radionice, ali i analize i osmišljavanje zanimljivih alata, promiče poljoprivredne prakse koje potiču bioraznolikost diljem Europe. U projektu sudjeluje čak 13 zemalja i članstvo je besplatno.

"U sklopu projekta izradit ćemo dva online alata. Jedan je kalkulator isplativosti. Primjerice, ako misle zasaditi živicu mogu vidjeti koliko bi ih koštala sa svim ulaganjima i što bi im dugoročno donijela. Drugi alat je navigator potpora za mjere zaštite bioraznolikosti kako bi ih poljoprivrednici lako našli“, istaknula je Karoglan Todorović tijekom predstavljanja brojnih mjera ekološke politike u moru kojih se poljoprivredniku sigurno nije lako snaći.

Poljoprivrednici kao čuvari bioraznolikosti, koje prakse ju štite?

Neke od mjera, poput cvjetnih traka se dosta koriste, ali većina konvencionalnih poljoprivrednika ih stavlja samo na rubove, a ne kroz nasade. No poljoprivrednicima najveći problem predstavlja, prije svega, birokracija.

"Kad posijem cvjetne trake, onda kažu, e sad ste smanjili produktivnu površinu u voćnjaku. Ako posadite živicu ili imate stablo za škanjca, dron snima i pošalju vam obavijest da imate zasjenjenje da morate to maknuti i stalno takve nebuloze“, ogorčeno će ekološki poljoprivrednik Dario Frangen.

Poticaj za živicu je poljoprivrednicima premali

Od stručnjaka iz savjetodavne službe se pak čulo da je poticaj od 60 centi za sadnju živice poljoprivrednicima premali, a i da živicu treba održavati što im je dodatni posao. Kako se u sklopu Farmbioneta bave i prenošenjem kritika ili nedostataka vezanih uz pojedine mjere Europskoj uniji, radionice i predavanja su važan dio skupljanja informacija. Cilj projekta je i napraviti analizu dobre poljoprivredne prakse u Natura 2000 područjima.

"Neke od mjera veliki poljoprivredni proizvođači smatraju da su za hobiste, neke ne vole radi rokova, neke radi smanjenja proizvodne površine. Recimo nedostatak mjere za očuvanje travnjaka je što se poljoprivrednik jednu godinu može prijaviti pa drugu godinu ne, a da bi bili rezultati trebaju ipak biti duži periodi“, spomenula je voditeljica radionice dok je prolazila kroz eko sheme i druga ulaganja.

Tako je žalosno da iako su mnogi iskoristili intervenciju 70.04 za ekološki uzgoj, još uvijek se u Hrvatskoj ne proizvodi dovoljno količina povrća i voća da bi, primjerice, sve škole u Zagrebu dobivale takvu hranu.

"U našem slučaju mjere su zapravo super, jer pridonose tom očuvanju pašnjaka i autohtonih pasmina. Zbog ograničenja da ne smijemo imati više od jednog grla po hektaru, mogli smo se prijaviti za mjeru mjeru travnjaka velike prirodne vrijednosti, tako da su nam ta ograničenja i dobra“, reći će Iris Beneš, predsjednica Brodskog ekološkog društva koje je član pašnjačke zajednice braniteljske zadruge Eko Gajna.

Poljoprivrednici su zapravo jedna od najvažnijih skupina za očuvanje bioraznolikosti jer su u svakodnevnoj interakciji s prirodom i na većini gospodarstava postoje uvjeti da se manjim promjenama unaprijedi bioraznolikost. Bez nje, zaključuje Sonja Karoglan Todorović, nema dugoročne stabilnosti i održivosti proizvodnje.