• Biološka kontrola kukaca
  • 15.02.2020. 13:30

Usjeve od štetnih kukaca zaštitite divljim cvijećem

Ekološka poljoprivreda i biološke metode suzbijanja štetnih kukaca imaju sve više poklonika. Cvijeće, a posebno divlje nam može pomoći u biološkoj kontroli i privlačenju oprašivača u naš vrt ili voćnjak.

Foto: Pixabay/Capri23auto
  • 1.079
  • 77
  • 0

Ljudi se sve više posvećuju vrtlarenju bez pesticida i svoje povjerenje daju prirodnim sredstvima za zaštitu bilja. Upotrebom prirodnih sredstava štitimo svoje zdravlje dok radimo u vrtu, voćnjaku ili dvorištu, beremo zdrave plodove i čuvamo okoliš..

Priroda je naš saveznik

Klasična poljoprivreda nam nameće upotrebu umjetnih pesticida kao jedino rješenje kontrole štetnih kukaca što sa sobom nosi mnogo rizika. Pesticidi negativno utječu na naše zdravlje i zdravlje životinja. Štetni kukci se tijekom vremena adaptiraju na otrovnost pesticida i potrebni su nam sve otrovniji insekticidi u borbi sa štetnicima.

Kao da smo zaboravili da su naši preci nalazili pomoć u prirodi kada su željeli zaštititi svoje usjeve. Biološka metoda uzgoja cvijeća postaje sve popularnija. Ova stara metoda se pokazala veoma efikasna kada se cvijeće uzgaja oko vrta ili između uzgajanih biljaka.

Cvjetne gredice predstavljaju dom za mnoge kukce predatore, ali i za parazitske vrste insekata. Često se u cvjetne gredice naseljavaju parazitske osice koje parazitiraju ličinke brojnih štetnih kukaca.

Obično se cvijeće sadi u trakama oko vrta ili između gredica uzgajanog povrća i drugog bilja. Ove trake se nazivaju "putevi za korisne kukce". Druga mogućnost je da se cvijeće uzgaja u miješanim usjevima, zajedno s povrćem.

Cvjetne gredice u zaštiti povrća

Cvijeće omogućuje bogatiju biološku raznolikost, a indirektno doprinosi prirodnoj kontroli štetnih kukaca. Na ovaj način ih nećemo u potpunosti eliminirati, ali će se njihova populacija smanjiti zbog prisutnosti predatora i parazita.

Većina u vrtu sadi pitomo cvijeće i ljekovito bilje, poput nevena, kadifice, bosiljka, cinije i mnogih drugih vrsta. Pritom zaboravljamo na grupu divljeg cvijeća koje je dom za bubamare, razne predatore, parazitske osice i mnoge druge vrste koje će nam pomoći u zaštiti povrća, voća i žitarica.

Problem s korisnim insektima je da se oni kreću na manjem prostoru u odnosu na štetnike. Zbog toga divlje cvijeće treba saditi u trakama oko vrta i trakama koje idu kroz centar vrta. Ovo će omogućiti korisnim kukcima da se neometano kreću. Trake divljeg cvijeća privući će i korisne kukce koji žive u zemlji, blizu korijena bilja.

Rezultati znanstvenog istraživanja su pokazali da su korisni kukci u vrtovima koji su imali trake s divljim cvijećem uspjeli smanjiti populaciju štetnih insekata za 53%, a štete koje oni izazivaju smanjili su za 61%.

Istraživanje obavljeno na usjevu zelene salate je pokazalo da je populacija lisnih ušiju smanjena i da se na salati koja je okružena divljim cvijećem lisne uši pojavljuju sporadično. Divlje cvijeće privlači mnogobrojne oprašivače. U odnosu na usjeve koji nisu bili okruženi divljim cvijećem taj broj se povećao za 25%. Posebno će privući bumbare i solitarne pčele.

Djelovanje traka divljeg cvijeća, kao doma za korisne insekte i cvijeća koje privlači oprašivače, doprinosi većem  i kvalitetnijem urodu.

Laka sjetva divljeg cvijeća

Danas se sjeme divljeg cvijeća može naći u prodaji, a možemo sakupiti sjeme u prirodi. Dovoljno je da tijekom proljeća uklonimo travu s površine gdje ćemo sijati miks sjemena divljeg cvijeća, posijemo sjeme i lagano ga pritisnemo kako bi se ostvario kontakt sa zemljom. Površinu treba održavati vlažnom dok divlje cvijeće ne nikne.

U svijetu su otišli daleko u primjeni traka s divljim cvijećem i danas se mogu nabaviti pakiranja sjemena za određenu regiju ili pakiranja s određenom smjesom sjemena cvijeća. Utvrđeno je da pojedine vrste divljeg cvijeća privlače određene vrste korisnih kukaca ili oprašivača.


Tagovi

Divlje cvijeće Bioraznolikost Štetnici Sjetva Miješani usjevi Cvjetne gredice Zaštita povrća Prirodna zaštita


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.