Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja pršuta
  • 15.12.2012.

U zamahu proizvodnje pršuta i dalmatinske pancete

Obiteljska tvrtka Gradina u Studencima

  • 7.369
  • 584
  • 0

Osim što su imotski Studenci poznati na tržištu po kvalitetnu i ukusnu Studenačkom siru u tom je mjestu na području općine Lovreć u Zabiokovlju u razvojnom uzletu pršutana Gradina, čiji su suvlasnici braća Zdeslav i Ivica Jurčević. U pogonima obiteljske tvrtke, s desetero zaposlenih, proizvodi se - osim autohtonih studenačko-dalmatinskih pršuta - i dalmatinska panceta, pečenica, buđola koji mirisom i okusom privlače i osvajaju potrošače u Dalmaciji i cijeloj Hrvatskoj, te se kušaju i na zapadnoeuropskom tržištu, primjerice u zemljama Europske unije.

U pršutani izgrađenoj na brdašcu, kojoj nedostaje bure i svježeg čistog zraka tijekom cijele godine, dakako i suhe grabovine, obitelj Jurčević godišnje proizvede više od 800 tona suhomesnatih proizvoda, od čega više od 20.000 pršuta. No Jurčevići ističu kako je u funkciji i novi pogon za proizvodnju pršuta, dalmatinske pancete te inih suhomesnatih proizvoda. To će itekako pridonijeti da njihova pršutana uskoro postane i jedna od vodećih sustava u proizvodnji kvalitetnih autohtonih suhomesnatih proizvoda u Hrvatskoj. To jamče njihovi najnoviji proizvodni razvojni projekt o proširenju kapaciteta prema kojemu se odnedavno u novom i starom pogodnu godišnje proizvodi ukupno oko 50.000 pršuta te blizu 50 tona dalmatinske pancete, te još nekoliko tona pečenice i buđole.

Prije ulaska u EU u jednom turnusu proizvoditi oko 100.000 pršuta

Na Gradini su sagradili još jedan objekt kako bi, prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u jednom turnusu proizvodili oko 100.000 komada dalmatinskih pršuta, dakako uz proširenje cjelokupne proizvodnje suhomesnate robe. Bio je u pravu kad je taj projekt najavio direktor pršutane Gradina Zdeslav Jurčević, pri čemu je isticao kako je tvrtka obitelji Jurčević u HACCP-sustavu ISO standarda u zadnje dvije-tri godine dobila i certifikate.

«U proizvodnju smo krenuli 1998., a danas smo i ozbiljna tvrtka s dugoročnom razvojnom vizijom. Kako ćemo se razvijati ubuduće, umnogome će ovisiti i o društvenim tržišnim okolnostima. Inače, naša tvrtka neprestano širi svoju djelatnost unatoč recesiji odnosno teškoj gospodarskoj krizi koju prevladavamo kako najbolje znamo i umijemo, uglavnom dodatnim ustrajnim gotovo danonoćnim radom, poletom, voljom, zapošljavanjem mladih stručnjaka i unaprjeđenjem tehnološkog procesa, ulaganjima, istraživanjem tržišta, educiranjem zaposlenika, redovitim sudjelovanjem na sajmovima i sličnim gospodarsko-turističkim i inim priredbama. Naša tvrtka je opravdala svoje postojanje i u promicanju hrvatskog turizma», ističe Zdeslav Jurčević.

Dodaje kako njegova tvrtka svojim proizvodima pokriva domaće tržište južne Hrvatske te potrošače u njenom većem kontinentalnom dijelu. Kaže kako tvrtka Jurčević svježe svinjsko meso poglavito uvozi iz Nizozemske, Njemačke i Austrije, godišnje oko 80 posto, što je značajna karika u izgradnji zajedničkih poslovnih i inih odnosa, dok razliku pokrivaju iz Slavoniju. Objašnjava kako cijeli ciklus, od ulazne do završne faze proizvodnje studenačkog pršuta, traje u prosijeku oko 14 mjeseci ako je težak 12 ili 15 kilograma. Ističe kako se dimi i provjetrava na kvalitetnim bukovim, hrastovim i grabovim drvima, uz buru i ljekovito bilje. Pršutana se u pripremi studenačkog pršuta s kosti oslanja na stoljetnu tradiciju Imotskog kraja. Svemu pridonosi i krajobraz, čisti zrak, što daje i specifičan miris i okus svim proizvodima pršutane Gradina.

U proizvodnji studenačkog pršuta oslonac na višestoljetnu tradiciju

Inače, Zdeslav Jurčević je mladi stručnjak, sposoban i okretan, koji zacijelo živi za obiteljsku tvrtku, pršutanu Gradina, napominje da su im zbog visokih kamata nepovoljne kreditne linije te da se zato moraju osloniti isključivo na vlastite snage. Podsjeća je Gradina prije četrnaest godina počela od ništice, a sada je vrijedna i više od pet milijuna eura. Drži kako je to rezultat dobro organiziranog rada u obiteljskom gospodarstvu, cjelodnevne odgovornosti i privrženosti poslu svih zaposlenika u tvrtki, sustavnog rada i odanosti djelatnika koji su i noću voljni raditi ako zatreba.

«Velik je uspjeh svakog poduzetnika koji može uspješno plivat' u ovim današnjim kriznim uvjetima proizvodnje i poslovanja. No naša tvrtka na tržištu ima još mnogo prostora gdje će se potvrditi novim projektima, dobro osmišljenim projektima. Uspješno se borimo protiv gospodarske krize zahvaljujući našim kvalitetnim proizvodima i velikom krugu sigurnih potrošača, mada je i njih dobro isisala kriza koja traje godinama. I dalje ćemo biti borci u svom poslu. Radimo posao koji znamo i volimo, bit ćemo ustrajni i optimisti. Uz to istraživat ćemo tržište kako bismo ga bolje upoznali, dakako i bolje ga opskrbljivati te udovoljiti našim potrošačima. Grizemo tvrd orah, ali ne špekuliramo i ne damo se», poručuje mladi poduzetnik Zdeslav Jurčević.

Sve govori kako on, poput mnogih mladih hrvatskih poduzetnika, prvenstveno proizvođača kvalitetne i na tržištu tražene hrane poput proizvodnje pršuta, dalmatinske pancete, buđole, pečenice, vjeruje u budućnost svoje tvrtke i djelatnost kojom se godinama bavi njegova obitelj. Sigurno je i tvrtku Gradina osokolila nedavna vijest iz Bruxelesa, prema kojoj će Europska komisija zemljama članicama Unije početkom listopada ove godine predložiti donošenje odluke po kojoj će hrvatski izvoznici svinjskog mesa i prerađevina od svinjetine, primjerice poput dalmatinskog i istarskog pršuta te slavonskog kulena ponovno dobiti prigodu izaći na europsko tržište.

Svi strpljivo očekuju kako će Europska komisija ukinuti embargo na izvoz živih svinja, svinjskog mesa i proizvoda os svinjskog mesa, koji je, podsjetimo, bio na snazi 7 godina - još od pojave svinjske kuge. Tu su vijest s olakšanjem prihvatili i svi proizvođači svinja u Hrvatskoj, iako mnogi od njih kažu kako je to za neke svinjogojce prekasno, jer su im farme već propale. Manje-više ipak svi poručuju kako je bolje ikad nego nikad. No tvrdeći kako je, prema ocjenama mjerodavnih stručnjaka i institucija oko 80 posto pršuta iz izvoza iznimno loše kvalitete, Zdeslav Jurčević komentira:

Studenački pršut godinama nosi oznaku Izvorno hrvatski proizvod

«Naš studenački pršut je godinama među proizvodima s oznakom Izvorno hrvatski proizvod. Njime ćemo uskoro i na tržište Europske unije, vjerojatno već iduće godine (2013.) što nam je, iskreno rečeno, i krajni cilj. Tim više što se naš cijeli projekt uklapa i u turističku ponudu ne samo na razini Dalmacije, baš kao dalmatinski brend. Naša tvrtka Gradina je članica Udruge za zaštitu dalmatinskog pršuta koja objedinjuje sve dalmatinske proizvođače pršuta, a temeljni joj cilj zaštita dalmatinskog pršuta na tržištu», ističe Zdeslav Jurčević, zaključujući:

«Na to smo se morali odlučiti jer se već godinama na hrvatskom tržištu nude talijanski i španjolski pršuti iznimno loše kvalitete pod nazivom dalmatinski pršut. Iz tih zemalja se svake godine na hrvatsko tržište uvozi oko 80 posto pršuta, dok razlika tek od 20 posto na naše tržište dolazi iz pršutana dalmatinskog zaobalja i Istre. Godišnje bi svi naši, domaći pršutari trebali proizvoditi najmanje između dva milijuna do 2,5 milijuna pršuta. Znači pet puta više nego što proizvode sada kako bi se podmirilo tržište.»

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Jurčević Pršutana Gradina Studenci Proizvodnja pršuta