• Klaster Made in Papuk
  • 21.04.2020. 12:00
  • Virovitičko-podravska, Orahovica

Traži se domaće: Za prve dostave bio dovoljan automobil, sad trebaju šleper

Ne marimo za ambalažu i pakete, da je sve lijepo umotano. Cilj nam je da se kupac fokusira na sam proizvod, njegov okus i miris, kaže nam Nikola Borić vlasnik Shumske Farme i osnivač klastera Made in Papuk te poziva i ostale poljoprivrednike na otvaranje klastera jer posla ima za barem stotinjak firmi, a zahtjevi se povećavaju iz dana u dan.

Foto: Arhiva Nikole Borića
  • 3.148
  • 960
  • 0

"Krenuli smo vrlo skromno, a danas pucamo po šavovima. Klaster je osnovan prije 10 mjeseci, a u tom periodu smo na manjem obimu posla naučili i pripremili se za, nazovimo to, neku krajnost, mogući beskonačni rast. Samim time, bili smo spremni za neočekivani uzlet posla, koji je zbog novih uvjeta uzrokovanih virusom narastao preko 500%. Danas imamo platformu i alate za online narudžbe preko mobilnih uređaja i računala. Program automatski izdaje račune, slaže rute za 10 dostavljača, organizira pakete na palete prema važnosti i redosljedu dostave", podijelio je s nama Nikola Borić, vlasnik Shumske Farme i osnivač klastera Made in Papuk.

Obim posla im se toliko povećao da ručno više nisu bili u mogućnosti obrađivati narudžbe pa je automatizacija bila neminovna. "Lagali bi kada bi tvrdili da nas to sve nije iznenadilo. Prvi tjedan nakon kaosa s pandemijom i potresa u Zagrebu bio je borba, ali ubrzali smo proces i sada je lakše", zadovoljno priznaje dok se prisjeća početaka dostave u osobnom automobilu. Danas im treba šleper.

Zanimalo nas je kako klaster Made in Papuk funkcionira i tko ima pristup. "Proizvođači nas stalno kontaktiraju od samog početka organiziranja. Svim novim članovima klastera koji imaju proizvod, a da ga mi već nemamo u ponudi, dozvoljavamo ulazak. No, u drugu ruku štitimo naše stalne i vjerne kooperante koji su od samog početka s nama pa čak i kada nam novi nude i puno niže cijene. Kod nas nije stvar u novcu već u jakoj zajednici koja stavlja naglasak na povjerenje", uvjerava nas te opisuje kako svatko ima svoj zadatak i odrađuje svoj dio posla. To znači da je proizvodnja odvojena od transporta, marketing od prodaje, računovodstvo od ostalih funkcija.

Zahtjevi se povećavaju iz dana u dan, posla ima za barem stotinjak drugih poduzetnika

S radnom snagom nemaju nikakvih problema jer radnike, od berača do vozača viljuškara i kamiona te ljudi u uredu, plaćaju daleko više od prosjeka u toj branši. "To si možemo dozvoliti jer nudimo proizvod koji je jedinstven na tržištu i koji ima vrlo veliku vrijednost krajnjem potrošaču. Proizvode ovako visoke kvalitete nemoguće je pronaći u slobodnoj prodaji i u velikim dućanima, a naše količine su ograničene zbog načina uzgoja. Dio naših proizvoda ima eko certifikat, dok se drugi dio voća i povrća uzgaja po principima biodinamike i permakulture, bez pesticida i umjetnih gnojiva, a sve životinje su u slobodnom uzgoju i na ispaši.

Sve su životinje u slobodnom uzgoju 

Ne marimo za ambalažu i pakete, da je sve lijepo umotano kao klasični proizvod, čak pokatkad radimo i obratno - recikliramo staru ambalažu. Imamo povrat staklenih boca, plastike i kutija za jaja jer nam je cilj da se kupac fokusira na sam proizvod, njegov okus i miris, a ne na izgled paketa, ljepotu ili ujednačenost proizvoda", upoznaje nas Borić s principima rada Klastera.

Želja im je podijeliti znanje i iskustvo stečeno u ovom periodu kraćem od godinu dana kao i besplatno educirati sve zainteresirane. Voljeli bi potaknuti ostale poljoprivrednike na otvaranje klastera jer posla ima za barem stotinjak firmi, a zahtjevi se povećavaju iz dana u dan. "Na ovaj način, vaš proizvod ima puno veću vrijednost te ne ovisite o fluktuaciji cijena na tržištu i minimalnim isplatama velikim lancima koji nerijetko kasne i po godinu dana. Dogodi se i da nikada ne plate", upozorava.

Pa kako krenuti s klasterom?

Uspjeh takve vrste organiziranja počiva na uzajamnom povjerenju i poštivanju načela. Budući da u jednom klasteru uvijek surađuje više partnera, organizacija bi trebala biti što jednostavnija, transparentnija i operativnija jer je klaster dugoročan projekt i kao takav složen. "Prije svega, jedna osoba bi trebala okupiti više malih proizvođača sa što širim asortimanom proizvoda, nakon toga mi možemo pomoći s našim iskustvom i aplikacijama te uskočiti s potražnjom kupaca i prodajom. Idući korak bi bio marketing putem digitalnih i ostalih medija na ciljano područje gdje se planira prodaja, potom organizacija pakiranja, transporta i dostave do krajnjih kupaca. Voljni smo pomoći svima koji bi startali s ovakvim načinom rada jer mislimo da je to budućnost proizvodnje i distribucije hrane.

Time se ohrabruju mala obiteljska gospodarstva, a namirnice stižu do kupaca u kratkom roku (manje od 24 sata) u vrlo kratkom lancu opskrbe svježe i zrele hrane", naglašava prednosti ovakvog projekta te tvrdi da se nitko ne treba bojati krenuti jer je na kraju sve dosta jednostavno. Najbitnije je sve troškove ukalkulirati u cijenu. Svim novim klasterima na cijelom području Hrvatske nude besplatnu online video edukaciju, od prikupljanja i otkupa do pakiranja i plasmana te marketinškog plana. Nude im i usluge njihovih prijevoznika, dostavljača te web shopa i aplikacije za internetsku prodaju, ali i programe za izdavanje računa! Može se reći, potpuni 'know-how'.

Cilj im je plasirati proizvode malih proizvođača u sve predijele Hrvatske

"Za sada pokrivamo grad Zagreb, Osijek, Đakovo, Donji Miholjac i Orahovicu, a cilj nam je plasirati robu malih proizvođača Slavonije u sve predjele Hrvatske jer nas tržište to i traži. Trenutno imamo osjećaj da bi se mogli maksimalno širiti jer je potražnja zaista velika. Hitno nam trebaju registrirani proizvođači jaja iz slobodnog uzgoja te peradi svih vrsta. Tih proizvoda trenutno nemamo dovoljno s obzirom na potrebe, a smatramo da će se samim širenjem posla širiti i potražnja za kooperantima", doznajemo iz klastera Made in Papuk. Ističu da su vrlo brzo ostali bez organskog krumpira, jabuka, graha, a vrlo veliki dio namirnica koje su se tražile nisu niti imali u ponudi.  

Svježi plodovi svakodnevno odlaze kupcima 

Pozivaju da im se pridruže OPG-ovi koji imaju spremne proizvode i ne znaju kako ih dalje plasirati ili su im otkupne cijene niske. Ovim putem također ohrabruju nove i mlade obitelji koje imaju želju preseliti iz grada na selo, a osjećaju se nesigurnima u vezi početka bavljenja poljoprivredom. "Tu smo za sve koji žele proizvoditi na principima regenerativne poljoprivrede, kojima je kvaliteta ispred financijske dobiti i koji u zemljoradnju ulaze s ljubavlju", potiču na suradnju istomišljenike.

Shumska farma Nikole Borića: Svinje preruju zemlju, kokoši zagrnu sjeme, pčele opraše

Priznaje da život na selu ima svojih prednosti i mana. "Život u ruralnoj sredini nije užurban kao u gradu, pa tako ne pruža gradsku živost i razna uzbuđenja. S druge strane, život na selu nas uči cijeniti produkte vlastitog rada, a osjećaj samodostatnosti koje takav stil života pruža je nezamjenjiv. Iskreno mislim da prevelika koncentracija ljudi u gradu, koji svi nekamo žure i loše su volje, širi lošu energiju i nervozu. Na selu toga nema. A o čistom zraku i vodi te o ljepoti prirode da ne govorim", dodaje Borić.

Utjecaj pandemije na način života na Shumskoj Farmi

Kod njih na Farmi nema apsolutno nikakvih promjena jer su smješteni usred šume, a obližnje selo ima samo šest stanovnika koje pokatkad ne vide mjesecima. "Kod nas je sve normalno i po starom. Navečer, kada se spustimo u grad do ureda i prespavati, već su svi ionako u kućama. Prevelikog socijalnog kontakta nikada nije ni bilo. Da se ne bavimo ovim poslom, a da ne moramo biti informirani, jer TV i radio nemamo, vrlo vjerojatno nikada ne bi ni znali da se išta događa. Mogla bi nas zbuniti jedino promjena u radnom vremenu trgovina", kaže Zorana, Borićeva partnerica u životu i poslu.

Po prirodi optimist koji sve gleda s vedre i pozitivne strane, Nikola na probleme gleda samo kao na 'trenutno neimanje rješenja'. "Obično se rješenje pojavi samo, i to u pravom trenutku, no moram priznati da za ovu situaciju nemam dobar osjećaj. Kao da mi mozak blokira ružne misli koje nadolaze nakon pitanja što nas čeka po povratku u normalan život. Vjerujem da mnoge muči ekonomska kriza koja nas očekuje. Smatram da će najveći problem biti u nedostatku hrane i zbog toga želimo u što kraćem vremenskom roku educirati što više ljudi da se udruže kako bi bili jači i konkurentniji na tržištu. Mjesta ima za sve i ni na koga ne gledamo kao na konkurenciju", govori i usput spominje da je zdrava konkurencija itekako pozitivna jer ona potiče ekonomiju na rast.

Ali priznaje da je u cijeloj toj gužvi bilo kupaca koji nisu imali razumijevanja za novonastale probleme. Situacija u kojoj se Klaster našao činila im se u jednom trenutku kao krpanje rupa sistema koji više nije funkcionirao.

Mjesta za domaće proizvode ima, udružite se u klaster, pozivva Nikola Borić

"Izgledalo je poput sita u kojem smo pokušavali držati vodu pa je i sa strane potražnje bilo potrebno razumijevanje. Osjećali smo obvezu opskrbljivati stanovništvo Zagreba koje se nakon potresa našlo u nezavidnoj situaciji, a morali smo balansirati s enormnim podizanjem cijena od proizvoda do transporta, ali i problematikom oko propusnica i papirologije. Veliki broj ljudi razumije da naš klaster okuplja male proizvođače s ograničenim količinama proizvoda koji su često nedostatni za sadašnju potražnju te da radimo samo sa svježim i sezonskim namirnicama, a da roba zbog konstantne i svakodnevne izmjene propusnica nekada ne može stići na adresu u dogovorenom trenutku.

No, s druge strane, opet ima i pojedinaca koji jednostavno ne razumiju ili ne žele to razumjeti. Vjerujemo da im je, prema tome, nemoguće shvatiti da je nama ovo postalo puno više od samoga posla", kažu Nikola i Zorana.


Fotoprilog


Tagovi

Made in Papuk Klaster Nikola Borić


Autorica

Blanka Kufner

Blanka je završila Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."