Pretraga tekstova
Koliko je ova poljoprivreda zastupljena? Gdje je tu Hrvatska?
Ekološka poljoprivreda je sve više zastupljena u Europskoj uniji, a regulirana je novim propisima koji se primjenjuju od 1. siječnja 2022. godine.
Ukupne površine dostupne za ovu vrstu usjeva tijekom 2020. godine procijenjene su na 14,7 milijuna hektara, a obuhvaćaju certificirane i prijelazne površine.
Čine 9,1 posto ukupnih poljoprivrednih površina, prema podacima Eurostata.
Koje promjene je donijela nova Uredba o ekološkoj proizvodnji?
Posljednji dostupni podaci iz 2019. pokazuju da je Austrija imala najveći udio takvih površina i on se kretao do 25,3 posto. Nju su slijedile Estonija sa 22,4 i Švedska sa 20,3 posto. Malta je zauzela posljednje mjesto sa 0,6 posto površina, a male površine imaju i Bugarska te Irska, tri posto.
Podaci Međunarodne federacije pokreta ekološke poljoprivrede IFOAM za 2020. pokazuju da je Hrvatska imala 5.153 eko poljoprivrednika i 395 prerađivača na 109.000 ha.
Vezano uz države koje nisu u EU, susjedna Bosna i Hercegovina imala je 86 takvih poljoprivrednika i 51 prerađivača, a na površine te vrste je otpadalo 2.000 ha.
Srbija je te godine zabilježila 439 poljoprivrednika i 101 prerađivača, na 19.000 ha dok je Crna Gora imala 423 proizvođača i 19 prerađivača, na 5.000 ha takvih površina.
Tagovi
Organska poljoprivreda Eko poljoprivreda Evropska Unija Statistika
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.