Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Panel
  • 11.03.2024. 15:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Stjepan Zorić: Lakše je proizvesti eko uljarice ili kukuruz nego li voće

Samodostatnost u proizvodnji voća u Hrvatskoj danas je na oko 50 posto domaćih potreba. Viškova imamo samo kod mandarina i višanja, čulo se na 17. Savjetovanju hrvatskih voćara.

Foto: Depositphotos/ngvprod
  • 595
  • 70
  • 0

Ekološka poljopriveda je važna. Površine pod njom rastu, iako ih ne prati i rast proizvodnje ekoloških proizvoda koji zahtijevaju veći trud, skuplja zaštitna sredstva, a imaju i niže prinose, rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković na 17. Savjetovanju hrvatskih voćara, održanom u Zagrebu. 

Dodala je da su u Hrvatskoj najosjetljivije prozvodnje sektor mlijeka, voća i povrća te da je zadnjih godina Ministarstvo učinilo mnogo kako bi izmijenilo sustav potpora i kako bi se učinkovitije raspolagalo resursima. "I dalje će se nizom mjera pomagati tim sektorima", najavila je.

Također je naglasila kako je proizvodnja mandarina važna za Hrvatsku, "ona može biti naša snaga, ali ako se otkloni ono što se mora otkloniti. To znači da se sezona mora produljiti, neki se nasadi moraju restrukturirati, a važno je također i udruživanje proizvođača", poručila je. 

Tržište gladno ekološkog voća?

U sklopu Savjetovanja kojeg je organizirala Hrvatska voćarska zajednica, održana je panel rasprava "Održivost i budućnost ekološkog voćarstva", u organizaciji Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH), a na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede Gita Đurković, Gordana Gorupić Šarić i Milorad Šubić, proizvođača Stjepan Zorić, certifikatorica Ana Marušić Lisac i stručnjak za zaštitna sredstva Davor Popović.

Markota: Proizvodnja voća i hrane uopće, više nije samo problem proizvođača

Prema iznesenim podacima, proizvodnja voća u 2022. godini iznosila je 164.629 tona. Samodostatnost u proizvodnji u Hrvatskoj danas je na oko 50 posto domaćih potreba. Viškovi su samo u proizvodnji mandarina i višanja, a pozitivni trendovi kod bobičastog voća i jagoda.

Panelisti na 17. Savjetovanju hrvatskih voćara u Zagrebu (foto: Vedran Stapić)

Ravnateljica Uprave za ekološku proizvodnju Gita Đurković istaknula je da što se tiče strukture eko površina, najviše je pašnjaka (40 posto) pod njima, potom slijede ratarske kulture s blizu 40 posto, a trajni nasadi, u prvom redu orašasti plodovi, imaju udio od oko 15 posto. Dodala je da, primjerice, Slovenija, ima još veći udio eko pašnjaka, a da su pravila dosta stroga i zahtjevna te da se mladi proizvođači, što ohrabruje, kod nas lakše odlučuju na ovaj iskorak.

Predsjednik Organizacijskog odbora savjetovanja Krunoslav Dugalić istaknuo je da je veliki izazov u ekološkoj proizvodnji voća jer je tržište gladno tih proizvoda. Osim toga, zahtjevi trgovačkih lanaca su sve veći što se tiče smanjenja uporabe pesticida, a javljaju se i novi štetni organizmi dok postojeći postaju sve otporniji na dozvoljene preparate, bilo u konvencionalnoj ili ekološkoj proizvodnji. Uz to, izazovi su što se tiče radne snage kao i otpornosti na klimatske promjene koje su učestale posljednjih godina. Kako smo dio Zelenog plana i Zajedničke poljoprivredne politike EU, imamo odgovornost za plodnost tla, čulo se na savjetovanju.  

Sve je manji interes za podizanje novih nasada

S druge strane, ističe Dugalić, zahvaljujući uporabi biotehnologije i učinkovitih mikroorganizama, "uspjeli smo spasiti usjeve pšenice i smanjiti kiselost tla kod Đakova, kao i smanjiti štete od suše u ljetnim mjesecima na maslinicima koji su lani nakon tretiranja imali veću bujnost i kvalitetu ploda."

Zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Stjepan Zorić naglasio je da je stanje u domaćem voćarstvu dosta loše jer se bilježi pad proizvodnje, a sve je i manji interes za podizanje novih nasada. Dodao je da vjeruje da će novi ciklus investiranja u hladnjače poboljšati situaciju.

U raspravi je podsjetio da su domaći proizvođači voća, ali i ratarskih kultura u Slavoniji, olako propustili priliku od prije deset godina da putem kooperacije uz dva do tri puta veće otkupne cijene uđu u ekološku poljoprivredu za osigurano izvozno tržište. Iako su, napominje, imali podršku akademske zajednice iz Osijeka i županije.

On danas pod eko proizvodnjom ima 250 ha ratarskih kultura i drži da je eko uljarice ili kukuruz lakše proizvesti nego li voće dodajući i da, primjerice, jabuka ne podnosi transport od 12 sati.

Pod eko uzgojem voća 2.800 hektara

Voditelj Službe u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Milorad Šubić istaknuo je kako u eko poljoprivredu ne treba ulaziti "grlom u jagode", već treba birati manje zahtjevne kulture, kao što je orašasto i bobičasto voće. Vinova loza, posebno u teškim godinama kao što je bila prošla, zahtjevnija je za eko uzgoj.

vd
Viškovi su samo u proizvodnji mandarina i višanja (Foto: M. Petković)

Voditeljica Odjela u Upravi za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju u Ministarstvu poljoprivrede Gordana Gorupić Šarić navela je da je pod eko uzgojem voća lani bilo u Hrvatskoj 2.800 hektara te da je ekološkim proizvođačima na raspolaganju 238 milijuna eura plus značajna sredstva iz Strateškog plana. Odgovarajući na upite, rekla je da orah i lijeska imaju potpore od 516 eura po hektaru, dok neke druge kulture imaju i duplo veće iz novih eko shema.

Haršanji: Drvlje i kamenje na uzgajivače eko lješnjaka

Direktorica tvrtke Biotechnicon za nadzor i certifikaciju ekološke proizvodnje Ana Marušić Lisac pitala je koja je stvarna cijena hrane koju plaćamo zdravljem te navela da je zahtjevan put prelaska iz konvencionalne u ekološku poljoprivredu što pokazuje i dvoznamenkasti broj eko proizvođača u drugim europskim zemljama. Podsjetila je i na cilj EU od 25 posto pod eko poljoprivredom, koji je sada osam posto.

U raspravi, iskusni voćar Stanko Ćosić je istaknuo da eko uzgoj nije isplativ jer nema dovoljnu proizvodnju. Primjerice, domaće potrebe samo krušaka su 12.000 tona, a gotovo 9.000 tona dolazi iz uvoza. 

Hrvatsko voćarstvo u brojkama - gdje smo s proizvodnjom?

Predstavnik zadruge "Naš lješnjak" Tomislav Haršanji upozorio je da se sada baca drvlje i kamenje na eko uzgajivače lijeske zbog poticaja. On drži da se, primjerice, višnja ne može ekološki uzgojiti, pa je odustao od njezine proizvodnje i uspješno se 2014. godine okrenuo eko lješnjaku na 15 hektara.

Inače, ova je zadruga, kaže, okupila 150 proizvođača, te su lani preko zadruge plasirali 180 tona lješnjaka od čega 22 tona u eko uzgoju. "Istina, prinosi su bili jednu tonu u eko uzgoju, a dvije tone u konvencionalnom", rekao je Haršanji.


Tagovi

Marija Vučković 17. Savjetovanje hrvatskih voćara Ekološka proizvodnja Samodostatnost Gita Đurković Krunoslav Dugalić Klimatske promjene Stjepan Zorić Milorad Šubić Tomislav Haršanji


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kad naletim na ovakve objave, prvo na što pomislim je - Maja !! :)