Pretraga tekstova
Ne pretjerujte s primjenom soli u vrtu ili voćnjaku, jer može izazivati dugoročne posljedice koje se teško popravljaju
Kuhinjska sol ili natrij klorid može se koristiti u vrtu ili voćnjaku, ali je potreban veliki oprez. Prije svega ne treba pretjerivati s količinama. Većinom se u upotrebi dogodi baš to i napravi velika, dugogodišnja šteta koja se teško može popraviti.
Velika koncentracija izaziva čitav niz negativnih posljedica. Na biljkama se javlja kloroza, žutilo, a može dovesti do njihovog propadanja. Zemljište se vremenom iscrpljuje, korisna mikroflora se uništava, mijenja se struktura i ono ostaje zbijeno, slabije propušta vodu, povećava se kiselost, uništava se organska tvar, a brojna hraniva postaju nedostupna za biljke. Na površini se formira pokorica koja ne propušta padaline, vodu, u dublje slojeve.
Najčešće se prevelike količine koriste u zaštiti crvenog luka od napada lukove muhe. Strašno je vidjeti površinu male gredice potpuno prekrivenom debljim slojem soli. Kako je navika da na istom mjestu godinama uzgajaju jednu povrtlarsku kulturu, već kroz tri ili četiri sezone uzastopnog uzgoja luka i obimnog soljenja takve gredice postaju neupotrebljive za sjetvu ili sadnju.
Najbolja je opcija da se za suzbijanje lukove muhe koristi otopina od maksimalno 200 g soli i 10 l vode. Dobro se izmiješa i spremno je za upotrebu. Tijekom godine na istoj lokaciji smije se primijeniti dva do tri puta.
Često se pretjeruje i kada je u pitanju suzbijanje puževa. Preporučuje se posipanje ovih štetnika i napadnutih površina, posebno zone oko biljaka što štetno djeluje na njih. Bolja opcija je da se so posipa u traci širokoj do 5 cm kako bi spriječili puževe da s obraslih površina dolaze u vrt.
Mravi su štetnici za koje se preporučuje suzbijanje, ali ne kako se to uobičajeno radi.
Velika je greška da se mravinjak zasipa velikim količinama soli, dovoljno je jedna žličica na 1 l vode. Ovom otopinom se zalije mravinjak.
Koliko djelovanje soli može biti negativno kada pretjeramo s količinom možemo vidjeti kada njome tretiramo korov. U ovom slučaju sol djeluje kao herbicid i uništava korovsku floru.
Kako bi eliminirali štetno djelovanje soli potrebno je tijekom jeseni na 1 m² dodati dvije do tri kante komposta kako bi se obnovila mikroflora, spriječilo narušavanje strukture i kvaliteta zemljišta i formiranje pokorice na površini.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Mnogi ih pitaju: “Zašto jednostavno ne uvezete sorte koje imaju dobre prinose u ostatku Europe?” Odgovor je jednostavan – zato što finski uvjeti zahtijevaju bitno drugačiju genetiku. Polja na Siementalia Salo farmi suočavaju se s ekstremima... Više [+]
Mnogi ih pitaju: “Zašto jednostavno ne uvezete sorte koje imaju dobre prinose u ostatku Europe?” Odgovor je jednostavan – zato što finski uvjeti zahtijevaju bitno drugačiju genetiku.
Polja na Siementalia Salo farmi suočavaju se s ekstremima koje je stranim sortama teško preživjeti:
- Iznimno hladne zime koje testiraju preživljavanje ozimih kultura.
- Suha proljeća koja zahtijevaju snažnu energiju klijanja u hladnom tlu.
- Dugi ljetni dani (ponoćno sunce) koji potpuno mijenjaju ritam rasta biljaka.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovakvo bi sjeme trebalo sada nama, imamo problema na poljima. Sjeme visokih prinosa tolerantnih na sušu, a vrijeme i temperature ubitačne. Kiša, pa Više [+] jako sunce, isparavanja iz zemlje kao u sauni, hladne noči, bar ovaj dio gdje sam ja.