Smokvama financirao studentske dane, danas Tomo Ostojić izvozi i na azijsko tržište

Mladi inženjer agronomije, Tomo Ostojić, djetinjstvo je proveo u malom mjestu Peračko Blato, na Baćinskim jezerima kod Ploča, u kojem je mnogo više stabala smokava nego li stanovnika. Tradicionalna orijentiranost smokvarstvu odredila je i Tomin životni put. Kada je s toplog juga preselio u Zagreb kako bi studirao agronomiju, skroman, studentski budžet popravljale su mu, pogađate, smokve iz njegovog "malog mista“. Čim je diplomirao, tamo se i vratio te je danas ponosni vlasnik OPG-a.

Na certificiranom ekološkom gospodarstvu za proizvodnju ekoloških svježih smokava i proizvoda od svježih i suhih smokava, dio uroda s dvjestotinjak smokvinih stabala starih 30-40 godina, prerađuju u suhe smokve. Proizvode i dvije vrste smokvenjaka - voćni i pikant, te umak i džem od smokava. Na tržište su 2015. izbacili i energetske pločice na bazi suhih smokava. Osim u Hrvatskoj, proizvodi iz Peračkog Blata traženi su i u Njemačkoj, Austriji, a izvoze ih čak i na azijsko tržište.

"Prve paketiće suhih smokava pakirao sam i prodavao u Zagrebu, još kao apsolvent. Bili su to ujedno i prvi novci koje sam sam zaradio i koji su mi olakšali skroman, studentski život, no bio je to ujedno i jak motiv da ustrajem u svojoj ideji da se vratim u svoj kraj i nastavim tradiciju proizvodnje smokava, koja postoji od kada i Peračko Blato. Vođen idejom da u životu želim raditi ono što uistinu volim, 2009. godine sam krenuo u posao sa smokvama“, kaže nam vlasnik OPG-a Tomo Ostojić.

Sam izradio pneumatsku prešu

Ističe kako je, od 1970. godine, s razvojem turizma u tom kraju, počela i ekspanzija proizvodnje smokava koja traje i danas.

"Sve više mladih ljudi okreće se smokvarstvu, no nažalost, još uvijek samo kao hobiju, a ne kao ozbiljnom poslu. Razlog tome je taj što nemamo toliko velike površine zemljišta da bismo isključivo od smokve mogli egzistirati čitavu godinu. Naime, i dalje je aktualan problem oko zakupa državnog zemljišta u dolini Neretve i okolici grada Ploča, a kako je zemljište elementarni čimbenik za poljoprivrednu proizvodnju, to je mnoge zakočilo i pri apliciranju za bespovratna sredstva iz EU fondova“, upozorava mladi poljoprivrednik.

U deset godina postojanja, u svoj proizvodni pogon ulaže konstantno. Prvo što je nabavio bila je sušara, bez koje ne bi niti mogao pokrenuti posao, dok je pneumatsku prešu za smokvenjake izradio sam, prema vlastitoj ideji.

U sklopu operacije 4.2.1. - 200.000 kn za modernizaciju

"Od samog početka moja poslovna filozofija temelji se na tome da moram biti drugačiji od konkurencije. Od samih proizvoda, sastava, sirovina, pa do dizajna ambalaže, uvijek sam težio tome da sve bude jedinstveno, drugačije, nešto novo i to se pokazalo kao glavni element prosperiteta firme. Nadalje, kroz Program ruralnog razvoja iz tipa operacije 4.2.1. isplaćeno nam je nešto više od 200 tisuća kuna za ulaganje u modernizaciju pogona za preradu smokve odnosno opremanje postojećih objekata. To nam je uvelike povećalo preradbene kapacitete te nam omogućilo novi iskorak u poslovanju“, kaže Tomo Ostojić.

Dodaje kako svake godine ulaže u nove proizvode, nove tehnologije, nova tržišta, marketing, a to mu se vraća kroz konstantan rast prometa i povećanje obima posla. Trenutno je u fazi ishođenja dozvola za gradnju novog proizvodnog pogona."Sam proces dobivanja dokumentacije za gradnju progona, u najboljem slučaju, može potrajati od 12 pa do čak 24 mjeseca, a u mom poslovnom vremeplovu u 24 mjeseca se možete napraviti gomila posla. Smatram da država i jedinice lokalne samouprave moraju biti maksimalno fleksibilne kako bi se postupci ishođenja dozvola i dobivanja dokumentacije vezane za ulaganje u poljoprivredu ubrzali što je više moguće“, kaže mladi agronom.

Fondovi ruralnog razvoja podignuli standard

Na pitanje što je, po njemu, pozitivno u hrvatskoj poljoprivrednoj priči, odgovara: "Za razliku od 2015. godine financijski instrumenti za predfinanciranje i financiranje samih projekata u poljoprivredi su mnogo povoljniji. Kao pozitivno bih svakako izdvojio i Program ruralnog razvoja, koji je dao snažan pomak u podizanju standarda poljoprivredne proizvodnje. No, ako se u skorije vrijeme ne napravi poljoprivredna strategija i ne počne se ulagati u marketing hrvatske poljoprivrede, barem na europskom tržištu, i rezultati ovih ulaganja bi, naposljetku, mogli izostati. Smatram da Ministarstvo poljoprivrede, na čelu s ministrom Tolušićem, radi dobar posao. Pomaci su vidljivi, kao i uvođenje reda u poljoprivredi, no posla je tu još mnogo“, kaže Ostojić.

Prodaja proizvoda s OPG-a Ostojić najvećim se dijelom odvija kroz turizam. "Za sada smo razvili 15 proizvoda te smo ušli u različite tržišne niše. Razvoj proizvoda u prvom redu baziramo na potrebama kupaca, s ciljem da naši proizvodi svima, bez obzira na platežnu moć, budu dostupni. Uvijek inzistiramo i na kvaliteti proizvoda, što donosi i rast kvantitete. Zahvaljujući svemu tome dio svojih proizvoda izvozimo najviše na azijsko tržište te zemlje EU, u prvom redu Njemačku i Austriju. Uskoro otvaramo i web shop kako bi naši proizvodi bili dostupni širokom tržištu Europske Unije“, kaže poduzetnik.

Dobitna kombinacija je eko proizvodnja vezana uz turizam 

Najveća želja ovog mladog agronoma je napraviti novi proizvodni pogon koji bi bio inovativan spoj eko proizvodnje i turizma.

"Moja je ideja da jedan dio proizvodnog pogona uredimo za prijem gostiju i degustacije naših proizvoda te izravnu maloprodaju, koju, na žalost, u sadašnjim uvjetima nemamo gdje smjestiti. Nadam se da ću na putu do ostvarenje te ideje uspjeti savladati sve administrativne barijere te da ću, na Baćinskim jezerima, gdje se proizvode najbolje smokve, uskoro realizirati takav proizvodno-turistički projekt“, kaže Ostojić, koji je aplicirao i na natječaj za podmjeru 6.2. ''Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području''. Jedna je to od najatraktivnijih podmjera Programa ruralnog razvoja, budući da omogućuje poljoprivrednicima ulaganje u cijeli niz nepoljoprivrednih djelatnosti pa tako i  izgradnju, rekonstrukciju i opremanje soba, apartmana, ugostiteljskih objekata i kuća za odmor, što bi mladom agronomu omogućilo i zapošljavanje novih djelatnika.