• Održiva poljoprivreda
  • 20.06.2014. 08:50

Sjeme promjene - spas u eko proizvodnji

Treba imati na umu da konvencionalna proizvodnja na ovim prostorima postiže manje prinose nego u drugim zemljama, stoga prijelaz na ekološki način gospodarenja ne bi bio toliko šokantan.

Foto: depositphotos.com
  • 1.165
  • 103
  • 0

Na pitanje što bi se dogodilo da Hrvatska i susjedne zemlje u potpunosti prijeđu na ekološku poljoprivredu, pokušali su dati odgovor stručnjaci Zaklade Heinrich Boell. Studiju pod nazivom "Seeds of change", odnosno sjeme promjene, koju su nedavno predstavili u Novinarskom domu u Zagrebu, javlja portal H-Alter.org.

Studija punog naziva Sjeme promjene: Održiva poljoprivreda kao put u prosperitet za Zapadni Balkan, koja je objedinila četverogodišnja istraživanja, obuhvatila je Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru. Prema riječima Darka Znaora, konzultanta i pionira ekološke poljoprivrede na ovim prostorima, koji je ovom prilikom bio voditelj istraživačkog tima, studijom je mjeren stopostotni učinak ovakvog scenarija na obim poljoprivredne proizvodnje, učinak na zaposlenost i na BDP.

Hrvatskoj nedostaje ekoloških proizvoda

U svijetu broj površina pod ekološkom proizvodnjom ima kontinuiranu tendenciju rasta, kao i potražnja za takvim proizvodima. U ovom se pak trenutku u Hrvatskoj nalazi samo tri posto površina pod ekološkom proizvodnjom, a u Upisnik ekoloških proizvođača upisano je nešto više od 1.600 proizvođača. Sonja Karlogan Todorović, suradnica u istraživanju, istaknula je da u Hrvatskoj ne postoji dovoljan broj ekoloških proizvoda, pri čemu se posebno osvrnula na ekološki proizvedeno mlijeko, kojeg je gotovo nemoguće naći. Problem leži u činjenici da trenutno ne postoje jake udruge ekoloških proizvođača, kao niti pokret ekološke poljoprivrede. Velike mogućnosti za plasman eko proizvoda nalaze se upravo u turizmu, a tu su i hrvatski autohtoni proizvodi.

Mogući scenariji koje predviđa studija

Studija predvođena Darkom Znaorom donijela je tri moguća scenarija, a kao bazna godina određena je 2016. godina. Valja napomenuti kako niti jedna od Vlada spomenutih država nije potaknula razvoj ovakve studije, stoga su se stručnjaci na istraživanje odlučili sami i predstavili tri moguća scenarija događanja:

  1. BAU (Business as Usual) scenarij predviđa događanja ukoliko se nastavi dosadašnja praksa prema kojem bi se nastavila degradacija ekosustava i smanjenje BDP-a.
  2. ECO scenarij predviđa događanja ukoliko se prijeđe na stopostotno bavljenje ekološkom proizvodnjom, što bi dovelo do povećanja BDP-a iz poljoprivrede, kao i revitalizacije okoliša.
  3. ECO+ scenarij predviđa događanja ukoliko uz stopostotni prelazak na ekološku poljoprivredu dođe i do transformacije energetskog sektora. Ovaj bi se scenarij ujedno najpozitivnije odrazio na gospodarstvo, okoliš i BDP.

Smanjenje prinosa i glad?

Prema podatcima iz 2009. godine, udio poljoprivrede u BDP-u Hrvatske iznosi 1,43 milijarde eura. A kada se od navedenog iznosa oduzme preko 1,5 milijarde troškova za subvencije i ostale eksternalije, dolazi se do podatka da je BDP naše poljoprivrede u minusu. Slični su rezultati dobiveni i u drugim državama obuhvaćenim istraživanjem. Znaor je također pojasnio i kako se prilikom uobičajenog računanja BDP-a u obzir ne uzimaju eksterni faktori, kao što su ekološki troškovi, odnosno učinci na okoliš i klimu, a većina tih troškova odnosi se na kraju na zdravlje ljudi.

Sve koji se boje da bi prijelaz na ekološku poljoprivredu rezultirao smanjenjem prinosa pa prema tome i povećanjem uvoza, stručnjaci su demantirali dokazima prikupljenima ovim istraživanjem. Činjenica je da bi prijelaz na ekološki način proizvodnje doveo do obnove humusa u tlu, što bi za rezultat imalo povećanje prinosa. Treba imati na umu da konvencionalna proizvodnja na ovim prostorima postiže manje prinose nego u drugim zemljama, stoga prijelaz na ekološki način gospodarenja ne bi bio toliko šokantan.

Zaposlenost - najpozitivniji učinak eko gospodarenja

Jedan od najpozitivnijih utjecaja prijelaz na ekološku poljoprivredu imao bi upravo na zaposlenost. Budući da je ovakav tip gospodarenja zahtijeva mnogo više ljudskog rada, odnosno radi se o radno intenzivnom načinu proizvodnje, došlo bi do povećanja zapošljavanja u sektoru poljoprivrede. A upravo nedostatak ljudskog kapitala Znaor navodi kao trenutno najveći problem u ekoagraru Hrvatske.

Ipak, pozitivni se pomaci uočavaju u nekim institucijama sektora, primjerice Savjetodavne službe, čiji ravnatelj Hrvoje Horvat navodi da im je trenutni cilj izraditi primjere farmi koje bi služile kao ogledni primjeri te poticaj drugim proizvođačima. Da ekološka poljoprivreda nije odvojeno pitanje, već su za promjenu industrije i kretanja u gospodarstvu, potrebne promjene u energetici i prometu. Hrvatska danas uvozi 50 posto hrane, što ju postavlja u izrazito nepovoljan položaj, budući da ovisi o klimatskim uvjetima te kretanjima cijena na stranim tržištima. A istovremeno, s ovakvim klimatsko – geografskim uvjetima, bili bismo u mogućnosti prehraniti pola Europe i to ekološki uzgojenim proizvodima.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Sjeme promjene Zaklada Heinrich Boell Održiva poljoprivreda Darko Znaor Prosperitet Zapadni Balkan Ekološka poljoprivreda BDP Povećanje zaposlenosti Upisnik ekoloških proizvođača Sonja Karlogan Todorović Hrvatski autohtoni proizvodi Scenariji


Autorica

Marina Bošnjak

Marina je urednica na AgroKlubu, specijalizirana za AgroBaze. Diplomirani je magistar agronomije te volonter Francuske Alijanse Osijek i Emmaüs zajednice Francuska.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi