Sandra Babac i suprug Alan Damjanić danas su na pragu jednog inovativnog proizvoda kojeg su nazvali Šinjorina smokva gricule - malih zalogaja od sušenih smokava u limitiranom izdanju. Ovo je prvi put da spominjem tu inovaciju, otkriva.
"Htjela bih svakako naglasiti posebnost proizvodnje ovoga čim se bavimo“, započinje priču Sandra Babac, vlasnica OPG-a koji stoji iza poznatog brenda Šinjorina Smokva.
Sandra i suprug Alan Damjanić danas su na pragu novog proizvoda - Šinjorina Smokva Gricule, odnosno na engleskom fig bites, malih zalogaje od sušenih smokava u limitiranom izdanju.
"To je prvi put da spominjem ovu inovaciju. Novu, profinjenu verziju osušene, koja će biti proizvedena u ograničenim količinama i dostupna isključivo po narudžbi“, dodaje podsjećajući da se svježa smokva nekad sušila ili pretvarala u marmeladu, a od osušene su se radili smokvenjaci - poznati i kao smokvin kruh ili viški hib. Bila je to posebna delicija za posebne prigode, a jela se najčešće uz bićerin domaće loze.
Brend koji eko markicu ima od 2007. godine, prisutan je na tržištu već 20 godina, a o njegovoj kvaliteti svjedoči i prva Zelena medalja dobivena 2023. godine, zbog predanog rada i uspješne proizvodnje genijalnog proizvoda na bazi smo jednog sastojka.
Poduzetnička priča supružnika započela je s nekoliko smokava u dvorištu obiteljske kuće u Poljicima pokraj Zadra. Danas njihov OPG, smješten u zaleđu Nina, broji više od petsto stabala te voćke dvjestotinjak dunja i nekoliko starih sorti jabuka.
Na tom području bura i morska sol često znaju spržiti pupoljke, ali upravo taj prirodni "cvijet soli“ plodu daje njihov poseban, prepoznatljiv okus.
"Međutim, ako se dogodi bura u pogrešnom trenutku kada vam pupovi počnu izvijati, onda se možemo pozdraviti s urodom, ukoliko u što kraćem roku ne otuširamo svako stablo vodom“, priča nam Sandra.
Radila je kao novinarka u zabavnom programu državne televizije, a rođenjem prvog djeteta stigla su i razmišljanja o promjeni životnog smjera.
"Tijekom ljeta provela sam neko vrijeme kod roditelja na selu, u Poljicima, gdje sam jednog dana, sjedeći pred kućom, pogledom zastala na nekoliko smokava koje su dozrijevale na suncu. Osjetila sam žal što će ti plodovi propasti neubrani i pomislila kako bi možda s njima mogla učiniti nešto korisno - ne sluteći da će mi upravo taj trenutak posijati sjeme mojih buduće avantura u poljoprivredi“, otkriva.
Otvorila je nekoliko kuharica jer u to vrijeme internet je još bio u povojima i nije se moglo pronaći mnogo informacija. Kad biste tada upisali riječ “smokva”, uglavnom bi vam se pojavile pomalo škakljive stranice, prisjeća se.
"I tu je počelo sve. Iz toga je izraslo ono čime se bavimo već više od dva desetljeća. Iz obiteljske potrebe i ljubavi prema jednostavnom, prirodnom i domaćem“, kazuje.
Prvu marmeladu skuhala je na starom šporetu, bez recepta i s previše šećera, ali okus ju je oduševio.
"Moj suprug je stavio jedan znak na cestu ispred kuće na užas moga djeda koji mi je rekao "Sandra, što me sramotiš pred selom pred ljudima, što će oni reći?“, opisuje.
Kad je došao prvi kupac, osjećala je nelagodu pri pomisli da bi trebala prodavati vlastite pekmeze. No reakcije su je iznenadile, ljudi su bili oduševljeni, pa je pomislila kako tu ljepotu vrijedi podijeliti s drugima.
Već 2004. posadili su prvih stotinu stabala, a dvije godine kasnije još tristo. Dio zemljišta su kupili, dio dobili na korištenje. Zanimljivo, jednu su građevinsku parcelu pretvorili u poljoprivrednu, što je u Dalmaciji rijetkost.
"Mi smo zaista krenuli od nule. Od one jedne smokve u našem dvorištu. Malo zemlje smo dobili na korištenje, ali dio smo kupovali. Prvih godina nismo imali dovoljno vlastitih stabala; naš je nasad bio malen. Zato smo zamolili ljude u selu koji su imali smokve, a nisu ih brali ni marili za njih, da nam dopuste da uberemo plodove“, prisjeća se Sandra.
Obilazili su selo i kucali na svaka vrata, i vjerojatno izazivali podsmijeh, kaže Sandra. Za svako stablo, mještanima koji su im dopustili brati darivali su marmelade.
Upravo u to vrijeme započelo je trogodišnje prijelazno razdoblje za dobivanje eko certifikata, a već 2007. njihov se OPG svrstao među pionire domaće ekološke poljoprivrede, koja je tada tek tražila svoj put do šireg tržišta.
"Godinu ranije posadili smo još 270 stabala, a do 2009. uz još stotinjak smokava posadili smo i preko 200 stabala dunja. Ciljano uzgajamo radi prerade, dakle, nismo klasični OPG koji, ako ne prodamo voće od prethodnog dana, ide u preradu da sirovina ne bi propala“, kaže.
U početku su raspolagali tek s dva velika emajlirana crna lonca, svaki kapaciteta oko trideset kilograma, što im je predstavljalo dnevni maksimum proizvodnje. Kuhanje marmelade tada je trajalo i do deset sati na laganoj vatri.
"Vatra se zapravo nije smjela pojačati. U tom slučaju bi imali opekline od špricanja poput vulkana od te mase“, pojašnjava.
Danas, dvadeset godina kasnije, na njihovu OPG-u prevladavaju nasadi smokava, uz koje rastu i stabla dunja te dvadesetak starih sorti jabuka, čije će se ponašanje, kako kažu, tek s vremenom pokazati. Veliki dio posla i danas obavlja se ručno.
"Berba u kojoj kao obitelj sudjelujemo izgleda jednostavno, ali ne damo nikome drugome da je radi. Vrlo je pipkavo, osjetljivo, treba znati ubrati. Ručna berba, ručno pakiranje - prerada traje tri do maksimalno četiri tjedna godišnje. Ne možemo proizvesti neograničeno, jer smo uvjetovani vremenom, kapacitetom i urodom. Naša proizvodnja nije neograničena, možemo preraditi oko 35 kilograma voća na sat“, priča nam Sandra.
Upravo zbog te ograničenosti Šinjorina Smokva ima status sezonskog, ekskluzivnog proizvoda. Njezini džemovi ne sadrže ništa osim voća. Dakle, bez šećera, dodataka ili konzervansa. Njihov je moto samo jedan sastojak: ekološko voće. Proizvode i marmelade od smokve, dunje, maraške, šljive i mandarine, a svaka ima eko certifikat,
"Sve ovisi o vremenu, kapacitetu i urodu, koji posebno ovisi o vremenskim prilikama. Zato je ovo posebno, baš kao i ajvar, jer ga ne možete raditi cijelu godinu. Veliki proizvođači mogu raditi od suhih smokava kad god požele, ali to je nebo i zemlja - ti se proizvodi jednostavno ne mogu uspoređivati okusom“, ističe
Sandra i Alan, uz pomoć obitelji sami održavaju nasade, sudjeluju u preradi, pakiranju i prodaji. Suradnju ostvaruju i s drugim eko-proizvođačima - mandarine im stižu iz doline Neretve, šljive iz Like, a maraške iz okolice Zadra. Sve je, kako kažu, “organski i domaće, od stabla do staklenke”.
Jedan od prvih domaćih eko proizvoda, ima nove brendove i planove za razvoj tržišta
Prijelomni trenutak bio je 2012. kada su, uz pomoć IPARD programa, izgradili mali pogon i uveli suvremenu tehnologiju koja skraćuje proces kuhanja sa deset sati na samo jedan. Od tada njihovi proizvodi redovito osvajaju nagrade - za dizajn, kvalitetu i inovaciju.
"Jako mi je draga nagrada za vizualni identitet koju smo dobili 2007. na Best of the Bestu u Moskvi. Logo je osmislio dizajner Vanja Cuculić, inspiriran Albrecht Dürerovim motivom smokvina lista. Prvog odjevnog predmeta s biblijskom simbolikom. Htjeli smo naglasiti da se radi o umjetničkom djelu izvana i iznutra. Ogoljeno, bez dodataka, bez i jednog dodatka. Samo čisto, organsko voće", prisjeća se Sandra.
Recept je jednostavan. Ima ga i na njihovoj internet stranici. U 100 grama Šinjorine Smokve nalazi se 150 grama čiste voćke. Uz nju, Sandra i Alan proizvode Šinjorinu Dunju, Marušku, Mandarinu i Šljivu na jednak način.
"Naša posebnost je što ne radimo od sušenog ili zamrznutog voća, nego od zrelog i svježe ubranog, ciljano uzgojenog za preradu“, naglašava Sandra Babac.
Njezin proizvod, objašnjava Sandra, nije izrazito sladak, već ima prirodnu, blagu slatkoću, a svježa po svojim je karakteristikama potpuno drukčija od sušene. Ističe i da smokva može pomoći u regulaciji šećera u krvi, naravno - uz umjereno korištenje - te dodaje kako nekoliko natašte može potaknuti ravnotežu u lučenju inzulina.
Smjesa smokava i maslinovog ulja: Najbolji saveznik protiv zatvora?
"Smokva je voće mladosti. Bogata je magnezijem i vlaknima, pomaže probavi i vitalnosti. Savršena je u slanom i slatkom, u čvrstom i tekućem - možete je dodati u džin, smuti ili frape. Jednostavno, to je voće koje nudi sve“, zaključuje s osmijehom.
Fotoprilog
Tagovi
Autor