Pretraga tekstova
Ako nemaju dobru sirovinu, ne rade preradu jer koriste samo svježe voće u optimalnoj zrelosti, napominju Sandra Babac i Alan Damjanić čija je "Šinjorina smokva" jedan od pionira domaće eko proizvodnje.
Iza jedne od prvih uspješnih ekoloških priča na domaćem tržištu stoje uporni i radišni bračni i poslovni partneri Sandra Babac i Alan Damjanić iz Poljica u zaleđu Zadra. Traje od 2003., dakle, punih 20 godina je prisutan brend "Šinjorina smokva", koji eko markicu ima od 2007. godine. Kvalitetu, pak, najbolje potvrđuje i prva Zelena medalja za godine rada i uspješne eko proizvodnje, proizvoda na bazi samo jednoga sastojka.
"Sad smo opet na početku, jer imamo i inovativni proizvod od prerađenih mandarina, kao i one od dunja, višnje-maraške, šljive i naravno našeg zaštitnog znaka, smokve, s kojom smo i počeli našu ekološku priču", kaže Sandra. Alan dodaje da ovo što oni rade već godinama nije posao već način života, daleko od gradske vreve, odnosno života u Zagrebu, kojeg su davno ostavili iza sebe.
Prema njihovim riječima, njihov danas poznati i priznati brend "Šinjorina smokva" je polako rastao, kao i domaće eko tržište, na kojem je OPG Babac pravi pionir. Ističu da su probali poslovati i s velikim trgovačkim lancima, jednu godinu, ali su uvijek htjeli imati i kontrolu nad svojim proizvodima od polja do stola potrošača, jer im nije svejedno kako se on čuva i gdje se prodaje.
Početak ove priče bio je i velika osobna promjena jer je trebalo urbani, gradski život zamijeniti onim ruralnim u zaleđu Zadra. No, Alan, smije se - danas sve zna o buri, posolici...
Naši domaćini su uvjereni da vrijeme na selu i obrada zemlje ima drugu dimenziju i da je to način života koji puno daje, ali i traži od čovjeka. Na tome velikom putu, Sandra je pokrenula i Festival smokava, kako bi ova hraniteljica obitelji dobila zasluženo mjesto i uspješno ga 11 godina organizira.
Puno je tu posla jer sve rade sami od voćnjaka, prerade, prodaje, marketinga i još 100 stvari koje treba obaviti na OPG-u, te doći do zahtjevnih kupaca, prije svega onih u elitnoj turističkoj ponudi. Iako imaju vrhunski eko proizvod, ta "borba" traje i dalje.
Njihova poduzetnička priča je krenula s nekoliko smokava u dvorištu obiteljske kuće. Kako priča Sandra, nije ih znala ni pošteno ubrati, ali se spremno uhvatila kuhače i na maminom šporetu skuhala prve pekmeze te napunila staklenke, kojih sada godišnje zna biti na tisuće, ovisno o godini, odnosno berbi. Ona je dosta zahtjevna, jer se odvija ručno, mahom po ljeti, pa treba izdržati visoke temperature, a zbog nedostatka radne snage koriste i tresače.
Čuli smo da ako nemaju dobru sirovinu, ne rade preradu jer koriste samo svježe voće u optimalnoj zrelosti, a ne osušeno ili smrznuto. To znači da prerada svježe ubrane smokve traje maksimalno tri do četiri tjedna, a kako ova voćka nema mirisa, njezino je ocjenjivanje, kad je riječ o organoleptici, zahtjevno i za stručnjake.
Ovaj bračni i poslovni par ističu da se ne uklapaju ni u jedan pravilnik, ali nagrade s brojnih izložba pokazuju da su na dobrom putu do potrošača. Kažu i da je još uvijek malo domaćih eko proizvođača, ukupno ih je u upisniku 6.402, pa se trgovci mahom oslanjaju na one iz uvoza.
Osim toga, moraju se boriti s lošim nasljeđem marmelada, kako nazivaju pekmeze u Dalmaciji, koje više ne jedu ni djeca, kao nekada.
Za ovih 20 godina, podignuli su više od 500 stabala smokava, ali i 150 sadnica dunja. Uz to, investirali su i u opskrbu vodom, još 2012. podignuli mini pogon za preradu koji se nalazi u podrumu obiteljske kuće, a kojeg su uz pomoć IPARD-a opremili. Ono što nemaju u svome vrtu, nabavljaju od certificiranih domaćih eko proizvođača, kao što su mandarine iz Doline Neretve, šljive iz Deringaja u Lici ili višnje-maraške od obitelji Mile Vrsaljka.
Sudeći po brojnim nagradama i priznanjima, "Šinjorina smokva" je vrhunski eko proizvod, koji u svom sastavu nema ništa osim prirodnog voća, bez dodataka šećera ili pojačivača okusa. Dakle, sigurni smo da za njega, još više, nego li je to bio slučaj dosad, ima mjesta na domaćem, ali i izvoznom tržištu, na kojem bi trebalo više raditi.
"Novi izazov je izgraditi kvalitetnu prodajnu mrežu, kako bi ovi zdravi domaći eko proizvodi postali dostupni što većem broju potrošača", zaključuju naši domaćini.
Tagovi
Šinjorina smokva Sandra Babac Alan Damjanić Prerada smokve Pioniri eko proizvodnje
Autor
Više [+]
Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Što je sada gore od ovih zadnja tri dana Tuča ili Jaki vjetar. Kod mene vjetar napravio veču štetu nego da bila tuča. Malo prije obišao polja ali suncokret je dobio naj jače i to bar 70% ode u ništa.
Damir Senjan
prije 1 dan
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+] se napio ali će se podignuti. Mom prijatelju kukuruza 12 hektara poravnalo sa zemljom još gore nego meni suncokret. Ništa idemo dalje, ovako i onako elelentarna neče biti proglašena zbog vjetra, pa ćemo ovih dana malo bogu krasti dane. Nema žalovanja od toga nema ništa.
Đuro Japaric
prije 1 dan
Oslobodi nas Bože od nevremena , HDZ , SDP i njihovih privjesaka ! Oslobodi nas Bože od nevremena , HDZ , SDP i njihovih privjesaka !
Damir Senjan
prije 1 dan
Karolina Rastoja Ovdje ću komentirati tvoj članak, Klimatski kaos na poljima: Mogu li ih inovacije iz zraka ublažiti? Nemogu, mogu te upozoriti ali Više [+] od ovakvih vremenskih promjena nemogu te ublažiti. Vremenske nepogode su veča sila od bilo koje naj novije tehnologije, ovisiš sam o sebi. Ili onaj način ako se ko sječa Olimpiskih igara u Pekingu kad su vremenom upravljali Harpovima da nepada kiša da se igre održe, kad bio kraj olompiskih igara hapove isključili. Tada nastao kaos sa kišama i poplavama. Danas ti o tome još mnogo ljudi priča što se tamo te godine događalo. Drugi ti primjer Svijetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, sudac označio kraj finala, harpovi pogašeni priču dalje znate i nebo je plakalo zajedno sa Kolindom kod dodjele medalja.
Damir Senjan
prije 1 dan
Vedradrane naj gore je onaj dio što sam cijelo vrijeme bio u kontaktu sa Lidea Srbija, da vidimo što i kako i po njihovim uputama radio. Za slijedeču Više [+] godinu trebalo je nešto novo njihovo biti u srcu Bilogore, ali očito ću odustati od toga. Moram dobro razmisliti za slijedeču godinu.
Damir Senjan
prije 1 dan
Karolina Rastija Amazon suncokret, tu su glave trebale biti 28-30 cm. Sada što ostane ako ostane, bumo vidjeli kako kažu slijepci. Ali vremenskim Više [+] nepogodama još nije kraj a uloženo previše.
Damir Senjan
prije 1 dan
Vedrane, na svim tablama. Jedan mi danas iz sela rekao da je to bio primjer kako bi trebao izgledati suncokret a ne što oni imaju. Sada je primjer za Više [+] uđbenike na zemlji. Ništa idemo dalje.
Vedran Stapić
prije 1 dan
Gadno, nadam se da nije tako na svim tablama Gadno, nadam se da nije tako na svim tablama