Jedan od prvih domaćih eko proizvoda, ima nove brendove i planove za razvoj tržišta

Iza jedne od prvih uspješnih ekoloških priča na domaćem tržištu stoje uporni i radišni bračni i poslovni partneri Sandra Babac i Alan Damjanić iz Poljica u zaleđu Zadra. Traje od 2003., dakle, punih 20 godina je prisutan brend "Šinjorina smokva", koji eko markicu ima od 2007. godine. Kvalitetu, pak, najbolje potvrđuje i prva Zelena medalja za godine rada i uspješne eko proizvodnje, proizvoda na bazi samo jednoga sastojka.

"Sad smo opet na početku, jer imamo i inovativni proizvod od prerađenih mandarina, kao i one od dunja, višnje-maraške, šljive i naravno našeg zaštitnog znaka, smokve, s kojom smo i počeli našu ekološku priču", kaže Sandra. Alan dodaje da ovo što oni rade već godinama nije posao već način života, daleko od gradske vreve, odnosno života u Zagrebu, kojeg su davno ostavili iza sebe.

Kontrola od polja do stola

Prema njihovim riječima, njihov danas poznati i priznati brend "Šinjorina smokva" je polako rastao, kao i domaće eko tržište, na kojem je OPG Babac pravi pionir. Ističu da su probali poslovati i s velikim trgovačkim lancima, jednu godinu, ali su uvijek htjeli imati i kontrolu nad svojim proizvodima od polja do stola potrošača, jer im nije svejedno kako se on čuva i gdje se prodaje.

Početak ove priče bio je i velika osobna promjena jer je trebalo urbani, gradski život zamijeniti onim ruralnim u zaleđu Zadra. No, Alan, smije se - danas sve zna o buri, posolici...

Naši domaćini su uvjereni da vrijeme na selu i obrada zemlje ima drugu dimenziju i da je to način života koji puno daje, ali i traži od čovjeka. Na tome velikom putu, Sandra je pokrenula i Festival smokava, kako bi ova hraniteljica obitelji dobila zasluženo mjesto i uspješno ga 11 godina organizira.

Puno je tu posla jer sve rade sami od voćnjaka, prerade, prodaje, marketinga i još 100 stvari koje treba obaviti na OPG-u, te doći do zahtjevnih kupaca, prije svega onih u elitnoj turističkoj ponudi. Iako imaju vrhunski eko proizvod, ta "borba" traje i dalje.

Njihova poduzetnička priča je krenula s nekoliko smokava u dvorištu obiteljske kuće. Kako priča Sandra, nije ih znala ni pošteno ubrati, ali se spremno uhvatila kuhače i na maminom šporetu skuhala prve pekmeze te napunila staklenke, kojih sada godišnje zna biti na tisuće, ovisno o godini, odnosno berbi. Ona je dosta zahtjevna, jer se odvija ručno, mahom po ljeti, pa treba izdržati visoke temperature, a zbog nedostatka radne snage koriste i tresače.

Bez dobre sirovine nema prerade

Čuli smo da ako nemaju dobru sirovinu, ne rade preradu jer koriste samo svježe voće u optimalnoj zrelosti, a ne osušeno ili smrznuto. To znači da prerada svježe ubrane smokve traje maksimalno tri do četiri tjedna, a kako ova voćka nema mirisa, njezino je ocjenjivanje, kad je riječ o organoleptici, zahtjevno i za stručnjake.

Ovaj bračni i poslovni par ističu da se ne uklapaju ni u jedan pravilnik, ali nagrade s brojnih izložba pokazuju da su na dobrom putu do potrošača. Kažu i da je još uvijek malo domaćih eko proizvođača, ukupno ih je u upisniku 6.402, pa se trgovci mahom oslanjaju na one iz uvoza.

Osim toga, moraju se boriti s lošim nasljeđem marmelada, kako nazivaju pekmeze u Dalmaciji, koje više ne jedu ni djeca, kao nekada.

Za ovih 20 godina, podignuli su više od 500 stabala smokava, ali i 150 sadnica dunja. Uz to, investirali su i u opskrbu vodom, još 2012. podignuli mini pogon za preradu koji se nalazi u podrumu obiteljske kuće, a kojeg su uz pomoć IPARD-a opremili. Ono što nemaju u svome vrtu, nabavljaju od certificiranih domaćih eko proizvođača, kao što su mandarine iz Doline Neretve, šljive iz Deringaja u Lici ili višnje-maraške od obitelji Mile Vrsaljka.

Sudeći po brojnim nagradama i priznanjima, "Šinjorina smokva" je vrhunski eko proizvod, koji u svom sastavu nema ništa osim prirodnog voća, bez dodataka šećera ili pojačivača okusa. Dakle, sigurni smo da za njega, još više, nego li je to bio slučaj dosad, ima mjesta na domaćem, ali i izvoznom tržištu, na kojem bi trebalo više raditi.

"Novi izazov je izgraditi kvalitetnu prodajnu mrežu, kako bi ovi zdravi domaći eko proizvodi postali dostupni što većem broju potrošača", zaključuju naši domaćini.