• Regenerativna poljoprivreda
  • 25.11.2019. 10:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Richard Perkins: Poticaji u poljoprivredi ubijaju smisao proizvodnje hrane

Nova ekološka poljoprivreda, naslonjena na permakulturu, predstavljena je na HR Eko forumu, a svoja iskustva te regenerativnu poljoprivredu predstavio je i međunarodno priznati učitelj, inovator i lider u području perrmakulture Richard Perkins.

Foto: Youtube/screenshot
  • 1.055
  • 133
  • 0

Briga o tlu, bioraznolikosti te dobrobiti životinja, oduvijek je bila u srži istinske organske poljoprivrede, a zbog očuvanja njezina integriteta pojavio se u svijetu pokret pod nazivom Regenerativna poljoprivreda – Organic 3.0, koji predstavlja evoluciju, ali i podiže standarde, uz vraćanje povjerenja potrošača, u ekološki uzgoj hrane, rečeno je u petak na godišnjem skupu "HR Eko forum" u Zagrebu.

Regenerativnu poljoprivredu u praksi imanja Ridgedale, švedske permakulturne  farme, predstavio je međunarodno priznati učitelj, inovator i lider u području perrmakulture Richard Perkins, koji je prvi put posjetio Hrvatsku, a ima čast voditi prvi međunarodno akreditirani program edukacije regenerativne poljoprivrede u Dominikanskoj Republici, Poljskoj i Luksemburgu. Taj je koncept već uveo na svojoj farmi Ridgedale, ali  i u Poljskoj, Bjelorusiji, Latviji, Danskoj i Finskoj.

Povratkom životinja se mjeri uspjeh farme

Perkins  je kazao da su farmu 'Ridgedale', veličine 10 ha, kupili prije šest, sedam godina u ruralnom predjelu Švedske, a na kojoj su se, prije nego što je postala mještovita farma, uzgajali konji. Dodaje da na farmi imaju brojne životinje, od krava, svinja, ovaca, kokoši iako nije ljubitelj mesa peradi do povrća koje prerađuju i prodaju, najčešće putem skandinavskog modela direktne prodaje hrane potrošačima. Potrošači, pak, slobodno mogu doći na njegovu farmu i osobno se uvjeriti u način držanja životinja, ali prerade hrane, kaže Perkins.

Inače, Perkins je nositelj diplome iz primijenjenog permakulturnog dizajna, ekološke proizvodnje usjeva i široko se educirao u području holističkog menadžmenta, ekologije i antropologije. On drži da svaka regenerativna farma mora biti samoodrživa, odnosno uspješna u proizvodnji hrane za tržište, ali i svoje potrebe. "Kod kuće imam osam tona mesa, ne idem u šoping centar kao vlasnici mljekare iz moga susjedstva koja je vrijedna 10 milijuna eura', istaknuo je Perkins.

Richard Perkins u Zagrebu (Foto: Marinko Petković)

On je napomenuo da je ušteda vremena, ali i resursa, posebno goriva, jako važna, ne samo u ekološkoj poljoprivredi koja zahtijeva više intezivnog fizičkog, ali i inovativnog rada. Dakle, povratkom predatorskih životinja na farmu koje su dio ukupnog životnog ciklusa u prirodi, se mjeri njezin uspjeh u regenrativnoj poljoprivredi. "Osim domaćih životinja, imamo na farmi i dabrove, jelene i druge divlje životinje", kaže on. No, zbog dugotrajne zime u Švedskoj, eko farma 108 dana godišnje ne radi.     

Spremni pomoći oko komposta u Hrvatskoj

"To znači da ne kopamo u povrtlarstvu jer tako oslobađamo CO2 u atmosferu odnosno korov, već direktno stavljamo gnojivo na tlo putem posebnog  pluga, koji ore samo 18 do 20 cm dubine. Važna je i kontrola vode na farmi, zbog usjeva, a kod nas na frami je ima čak 47 posto", ističe Perkins.

Tu su i dva do četri plodoreda godišnje, a ne žele ni sabijeno tlo pa je ovaj inovativni mladi poljoprivrednik, iz Japana naručio posebe alate. Inače, kaže, sav alat na farmi košta 2.000 eura, a u Švedskoj nije rijetkost da se zemljište odnosno farma, iznajmi jer mladi poljoprivrednici ni tamo nemaju početni kapital za  ulaganje.     

Kako se čulo, spreman je i pomoći, ako netko želi raditi kompost u Hrvatskoj, na ekološki prihvatljiv način. Naime, direktor 'Bio-zrna' David Pejić je upozorio da u sklopu implementacije regenerativne prakse na Zrno eko imanje, nisu  mogli naći dovoljno eko komposta iz domaćeg uzgoja za obnovu tla, odnosno uzgoj 100 certificiranih eko veganskih proizvoda pa su bili osuđeni na uvoz iz Austrije.

Perkins ističe važnost lokalne proizvodnje eko hrane, ali i njezine prodaje. Primjerice, za 5.000 eura tjedno od zelene salate trebaju mu njezine 'dvije  žetve'. Prodajne cijena salate je 16 eura za kilogram. Nadalje, kokoši, ali jaja iz eko uzgoja, prodaje putem pretplate, šest mjeseci unaprijed. U klaoničko postrojenje koje su sami nadogradili, investirali su 24.000 eura. Rezulat je godišnja prodaja u vrijednosti 60.000 eura. "Ne želim da mi netko iz Brisela kaže kad mogu zaklati svoje kokoši, iako se svi potrebni standardi moraju poštivati", ističe pragmatični Perkins.

Kako se čulo, Perkins je protiv poticaja u poljoprivredi. "Ubijaju smisao proizvodnje hrane koja bi prije svega trebala biti zdrava i dostupna, a ne u rukama korporacija koje su uspjele zagaditi i eko poljoprivredu, koja sad mora tražiti nova rješenja'", kaže on.     

Različiti standardi regenerativne poljoprivrede  

Certitifikatorica iz tvrtke 'Biotechnicon' Ana Marušić Lisac predstavila je prvi put nove standarde regenerativne poljoprivrede (ROC), koji imaju tri stupa. Dakle, stanje tla, bez GMO. Nadalje, potiče se pašarenje zbog zdravlja tla te dobrobit životinja, bez intenzivnog farmskog uzgoja, ali i njihova prekomjernog transporta.

Marušić Lisac je isktaknula da se i ROC standardi razlikuju jer dok Europa ne priznaje hidroponski uzgoj rajčica, Amerika ga priznaje. "Konvencionalna poljoprivreda je neekološka, kemijska poljoprivreda, odnosno proizvodnja hrane", kazala je.    

Na 'Eko forumu' dodijeljena su i priznanja za postignute uspjele, ali i promicanje eko proizvodnje u Hrvatskoj. Među nagrađenim je bio i OPG Ivan Veselić iz Novog sela Palanječko kod Siska, koji se bavi ekološkim uzgojem jagoda. Veselić kaže da se poslije 15 godina, a nakon što je OPG naslijedio od oca, uz pomoć Biovege, opredijelio za ekološku poljoprivredu. Ima 30 ha zemljišta te čak 40 kultura godišnje od čega na 40 ha povrtlarske kulture.

Ivan Veselić bavi se ekološkim uzgojem jagoda (Foto: Marinko Petković)

"Naravno, eko poljoprivreda zahtijeva više rada, pa imamo i četiri stalno zaposlena na imanju, plus naša obitelj. Ali eko poljoprivreda je više od običnog posla, odnosno način života", kaže Ivan.

Eko forum je i ove godine okupio predstavnike institucija, brojne eko prozvođače kao i civilni sektor, koji je predstavio projekt 'Društvena banka sjemena', udruge ZMAG.

Priču o Perkinsovu imanju pogledajte i u videu: 

Video: Youtube/Richard Perkins


Tagovi

Eko forum HR Eko forum Regenerativna poljoprivreda Richard Perkins


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi