• Ekološki proizvodi
  • 23.12.2014. 07:40

(R)Evolucija ekološke poljoprivrede u EU

Potražnja za ekološkim proizvodima u EU veća je od njihove ponude. Eko proizvodnja bilježi porast, a eko poljoprivredne površine rastu za 500.000 ha svake godine.

Foto: depositphotos.com
  • 2.548
  • 214
  • 0

Ekološka proizvodnja je u porastu, a ukupna površina korištena za eko uzgoj svake godine se povećava za 500.000 ha pa je u zadnjih 10 godina narasla s 5,6 na 9,6 milijuna hektara.

Europska komisija nedavno je objavila promotivne materijale kojima informira proizvođače o značaju i ulozi ekološke poljoprivrede. Cilj kampanje je informirati potrošače o značenju i prednostima ekološke poljoprivrede te proizvodnji takve hrane.

Eko proizvodnja u porastu

Također, izuzetno je važno informirati proizvođače o mogućnostima koje pruža ulazak u sustav ekološke proizvodnje te potaknuti na prelazak prema ekološkom uzgoju. Proizvođačima koji su već uključeni, a također i proizvođačima koji tek ulaze u sustav ekološke proizvodnje, pruža se informacija o mogućnostima financijske potpore u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i Zajedničke ribarstvene politike (ekološka akvakultura).

Ekološka proizvodnja posebno se ističe u zelenoj javnoj nabavi (GPP) prema kriterijima EU za hranu i ugostiteljske usluge te kroz Strategiju bioraznolikosti 2020. Ekološki proizvodi prepoznaju se navođenjem obvezujućeg eko znaka EU na proizvodu. Oko 25 % ispitanika upoznato je sa znakom ekološkog proizvoda, 69 % ispitanika navodi da se orijentiraju prema posebno istaknutim natpisima – eko/bio ili organski proizvod.
Potrošači se informiraju o obvezi godišnje kontrole svih subjekata uključenih u sustav ekološke proizvodnje te značenju certifikata kojim se garantira da je proizvod sukladan s pravilima ekološke proizvodnje. Radi transparentnosti, obveza je svake države članice da objavi popis ekoloških proizvođača te iste poveže s potvrdnicom/certifikatom.

Države s najvećom površinom za eko uzgoj

Španjolska, Italija, Njemačka, Francuska i Velika Britanija iskoristile su najveće površine za ekološku proizvodnju prema svim standardima. U tim je državama zajedno 57 % ukupnih poljoprivrednih površina iskorišteno za ekološki uzgoj.

Ekološki proizvodi koji se uvoze iz trećih zemalja također moraju udovoljiti pravilima ekološke proizvodnje EU. Potražnja za ekološkim proizvodima u EU veća je od ponude, a dio proizvoda zbog klimatskih i/ili geografskih uvjeta nije moguće uzgojiti (ekološka kava, banane, kakao, kokos), stoga se uvoze iz trećih zemalja.

Najviše ekološke poljoprivrede tj. najviši udio poljoprivrednih površina koje se koriste za eko uzgoj imaju Austrija, Švedska, Estonija, Češka i Latvija.

Pet država s najviše ekološke poljoprivrede

Znak ekološkog proizvoda EU nije obvezan za uvezene proizvode, međutim najvećim dijelom proizvodi nose znak ekološkog proizvoda EU. Ispod znaka se jasno navodi zemlja podrijetla ili naznaka "ne -EU poljoprivreda".

Najčešći usjevi eko poljoprivrede

Masline 31 %, vinova loza 17 %, orašasti plodovi 13 %, agrumi 2 %, i ostalo voće te drugi trajni usjevi čine najčešće eko proizvode.

Društveno-gospodarski učinci eko poljoprivrede

Društveno-gospodarski učinci eko poljoprivrede

Zanimljivo je da 24 % voditelja eko gospodarstava čine žene (u Latviji 41 %, Hrvatskoj 32 %, Italiji 30 %). Poljoprivrednici mlađi od 55 godina zaposleni u eko poljoprivredi čine 61,3 %, a u tradicionalnoj poljoprivredi 44,2 %. Tržišna vrijednost ekološki uzgojenih prehrambenih proizvoda u EU, 2011. je iznosila 19,7 milijardi eura.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Eko poljoprivreda Eko tržište Eko proizvodi Ekološke površine Eko zemlje EU Eko znak Certifikat Strategija bioraznolikosti Uvoz Eko usjevi Masline Vinova loza Orašasti plodovi Poticaji


Autorica

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Gotovo za ovu godinu ;)