Rastu površine pod eko proizvodnjom u RH, dobivamo i Strategiju razvoja biogospodarstva

Hrvatska u 2022. bilježi značajan rast poljoprivrednih površina u ekološkom uzgoju, sa 107 na približno 123 tisuće hektara, što je rast od 15 posto u posljednje dvije godine, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković na Međunarodnom samitu o obnovljivim izvorima energije te 58. hrvatskom i 18. međunarodnom Simpoziju agronoma, koji se održavaju u Dubrovniku u organizaciji zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Naglasila je kako će se u novom razdoblju provoditi mjere usmjerene rastu ekološke poljoprivrede. 

"Dodatne iskorake u razvoju biogospodarstva i hrvatskom putu u eru kružnosti trebala bi donijeti nova Strategija razvoja biogospodarstva koju Ministarstvo poljoprivrede, nakon usvojenih strateških planova, već izrađuje", otkrila je dodajući da je posebna novost i planirana operacija u okviru odobrenog programa za ribarstvo i akvakulturu koja predviđa više od 10 milijuna eura za razvoj kapaciteta za preradu otpada i nusproizvoda u ovim sektorima. 

Proizvodnja zelene energije 

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir navela je da ogroman i neiskorišten potencijal za proizvodnju i korištenje obnovljivih izvora energije leži u poljoprivredno-prehrambenom sektoru koji se suočava s izazovima održivosti zbog sve veće globalne potražnje za energijom, rasta cijene energenata, geopolitičkih zbivanja, nedovoljne primjene energetski učinkovitih rješenja u sektoru, ali i europske zelene ambicije za smanjenjem utjecaja sektora na klimatske promjene.

"U Odboru smo stava da je poljoprivredno-prehrambenom sektoru potrebno otkloniti prepreke i osigurati alate kojima će na održiv način zadovoljiti energetske potrebe u proizvodnji hrane uz manji ugljični otisak, a što će posljedično utjecati na jačanje otpornosti sektora, kao i gospodarstva u cjelini“, rekla je Petir i dodala kako je proizvodnja dostatnih količina hrane strateški interes svake države i predstavlja pitanje nacionalne sigurnosti.

Upozorila je i da je nužna višesektorska podrška ukoliko želimo pametno i učinkovito koristiti resusrse koje imamo i postići potrebnu prilagodbu te prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo

"Doista ne vidim bolje mogućnosti od one da u vlastitom dvorištu proizvodimo zelenu energiju, zato moramo učiniti sve što je potrebno da se to napokon i dogodi i time doprinesemo otvaranju zelenih održivih radnih mjesta, povećanju prosječnog dohotka poljoprivrednika, smanjenju stope rizika od siromaštva u ruralnim područjima i povećanju udjela proizvodnje energije iz obnovljivih izvora", zaključila je. 

Dekan zagrebačkog Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Ivica Kisić, naveo je da je ključni prioritet aktualne politike zaštite okoliša na razini EU, učinkovito korištenje resursa, što se nastoji postići usmjeravanjem gospodarskih i društvenih aktivnosti prema cirkularnoj ekonomiji i "zelenom društvu“.

Međutim, sve svjetske projekcije upravo predviđaju daljnji rast korištenja prirodnih resursa, što povećava ne samo potencijalni negativni učinak na okoliš, već i smanjivanje raspoloživosti resursa. "Upravo iz tog razloga dodatno se daje na važnosti upravo korištenju primarnih sirovina za proizvodnju hrane, koji se istovremeno mogu koristiti i za proizvodnju energije“, rekao je Kisić. 

Energetska samodostatnost 

EU je postavila cilj uspostave održivog europskoga gospodarstva do 2050. godine, a pravila koja će se primijeniti trebala bi, dodao je, omogućiti ekonomski rast na način da se ne premaše resursi planeta i ne naruši ravnoteža ekosustava i kvaliteta okoliša općenito, u čemu poljoprivreda i proizvodnja energije moraju biti u velikoj sprezi.

"Izgradnja snažnog i otpornog energetskog sustava u kojem obnovljivi izvori imaju veliku ulogu je jedan od strateških interesa svake države, pa tako i Hrvatske, što se pokazalo ključnim u ovim izazovnim vremenima u kojem je glavni cilj upravo ostvarenje energetske samodostatnosti RH", zaključio je dekan. 

Kako se čulo u Dubrovniku, za projekte ulaganja u obnovljive izvore energije iz Programa ruralnog razvoja do danas isplaćeno je više od 21 milijun eura, a kroz gotovo 3,8 milijarde eura vrijedan Strateški plan osigurane su daljnje investicije uz 30 milijuna eura potpore isključivo za korištenje OIE.