Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Mirjana Spankus
  • 20.12.2015. 09:20

Proso - dodatni prihod uz smanjena ulaganja

Proso je jedna stara ratarska kultura. Uglavnom se uzgaja u područjima gdje i kukuruz. Proso se zbog kratke vegetacije i velike otpornosti na sušu, te skromnih zahtjeva preme tlu, može uzgajati na mjestima gdje se ne mogu uzgajati druge kulture.

Foto: pixabay.com
  • 4.316
  • 419
  • 0

OPG Mirjana Spankus nalazi se u Karlovačkoj županiji, blizu mjesta Plaški. Život na imanju je kao i proizvodnja po starinski i oduvijek je uzgoj bio u skladu s prirodom, a zbog potrebe tržišta, radi dobivanja eko znaka, 2011. godine su upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji.

"Obrađujemo 9 ha zemlje, imamo trajne nasade aronije i 40.000 komada francuske lavande Augustofolia, odgovaraju joj velike visine i hladne noći. Da bi dobili ulje, koristimo usluge destilacije. Uzgajam i krumpir, grah, proso, heljdu i pir. Proso je zastupljen na površini oko jednog hektara, lijepo rodi, a koristim starinsko sjeme koje ne izrodi. Sjetvu obavljam "od oka", prinos je oko tone. To su lička stara tla, nemaju bolesti, otporna su. Sve se radi ručno, frezam, malčiram, kopam, pljevim, samo organiziram uslugu žetve. Proso meljem, pečem kruh, kolačiće. Osim za osobne potrebe, višak prodajem SEG-ovima. Zemljišta su zapuštena, parcele su uske i male. Žito, heljda, proso i pir uspijevaju, a kukuruz nikako, pojedu ga divlje svinje. Ideologija mi je život u skladu s prirodom", spričala nam je Mirjana.

Važnost uporabe i zahtjevi prosa

Površine zasijane prosom nisu velike, ali postoji mogućnost da se povećaju tako što se proso može sijati u postrnoj sjetvi nakon žetve usjeva koji ranije napuštaju tlo: ječma, pšenice i dr.

Proso se koristi za ishranu ljudi primjerice kao kaša te za pravljenje kruha koji je loše kvalitete. Koristi se za ishranu domaćih životinja u obliku zrna, naročito pri prehrani kunića, peradi i ptica. Za prehranu stoke se koristi u zelenom stanju ili kao sijeno. U industriji se koristi za proizvodnju alkohola i piva.

Proso je kultura vrlo zahtjevna prema toplini, zbog toga sjetva kreće kada je temperatura tla iznad 12 stupnjeva. Uzgajati se treba na mjestima gdje nema zasjenjivanja. Vrlo je otporan na sušu (može izdržati sušni period preko mjesec dana), a za klijanje mu je potrebna mala količina vode.

Proso je neopravdano zapostavljena biljka na našim prostorima

Plodored

Proso svakako treba uzgajati u plodoredu. Vrlo dobre predkulture su: djetelinsko-travne smjese, pašnjaci, okopavine, zrnate mahunarke, dok je proso kao predkultura dobar za veliki broj kultura.

Zbog kratke vegetacije najbolje ga je uzgajati kao postrnu kulturu, nakon skidanja usjeva koji rano napuštaju tlo kao što su: ječam, grašak, uljana repica, krmmne kulture, pšenica i dr. U odnosu na ostale kulture, proso je najsigurniji usjev u postrnoj sjetvi zbog kratke vegetacije i velike otpornosti na sušu. Ukoliko se proso uzgaja za sjeme tada ga treba sijati kao glavni usjev sredinom 5. mjeseca.

Obrada tla

Osnovna obrada tla, oranje obavlja se ukoliko prilike dopuštaju (predusjev), 2-3 tjedna prije sjetve na dubinu 15-20 cm (ukoliko je tlo zbijeno i nepropusno, treba ga isprodrivati).

Priključnim uređajima treba prvi puta površinu prijeći desetak dana nakon oranja te drugi puta prije same sjetve kako bi korove isprovocirali pa ih uništitli. Od priključnih uređaja mogu se koristiti tanjurače, drljače (perasti štrigl ili neke druge), sjetvospremač i dr.

Sjeme prosa je vrlo sitno pa zbog toga sjetveni sloj treba biti dobro usitnjen i fino pripremljen.

Gnojidba

Ukoliko se proso sije kao postrni usjev količina gnojiva treba biti manja za 40% nego ako se sije kao glavni usjev. Ako je kultura prije prosa - primjerice ječam gnojen sa krutim stajnjakom u količini od 30.000 kg - tada kruti stajnjak ne treba unositi za proso, jer ga zbog svoje kratke vegetacije neće moći koristiti. Tada za gnojidbu treba upotrijebiti tekući gnoj, gnojnicu iz koje će mlade biljke moći odmah crpiti lako topiva hraniva. Gnojnicu je najbolje ugraditi u tlo pri samoj sjetvi i to kompletnu količinu gnojnice (ne prihranjivati proso zbog kratke vegetacije). Količina gnojnice treba biti od 20.000 do 25.000 litara po 1 hektaru.

Ukoliko je proso glavni usjev tada stajnjak ili kompost treba zaorati ili zatanjurati i to u količini od 20.000 kg po 1 hektaru, a gnojnicu primijeniti pri samoj sjetvi u količini od 15.000 do 20.000 litara po 1 hektaru.

Izbor sorte

Pri izboru sorte kultivara treba znati za koju namjenu će se proso koristiti pa prema tome izvršiti izbor: za ljudsku ishranu, te zrno kao ptičju hranu, uzima se sjeme talijanskog prosa ili običnog prosa, ukoliko će se koristiti za ishranu stoke kao krmnu kulturu potrebno je izabrati drugo sjeme. Domaći sortiment odabire se prema boji sjemena, žuto i crveno je bolje od sivog i bijelog sjemena.

Sjetva

Za sjetvu se upotrebljava certificirano sjeme, a moguće je i vlastito pri čemu treba obratiti pozornost na njegovu kakvoću.

U postrnoj sjetvi (oko 15.06.), sjetvu treba obaviti sijačicom na međuredni razmak od 12 cm, pri čemu treba osigurati 250-300 klijavih zrna/m². Sjetva se može obaviti i na veći razmak od 20-30 cm ili više, što se preporuča ako se proso sije kao glavni usjev za sjemensku proizvodnju.

Količina sjemena po 1 ha je različita, a kreće se za domaće sorte od 15 do 20 kg. Dubina sjetve treba iznositi od 2-4 cm, u ovisnosti o krupnoći sjemena te tipu tla i ostalih čimbenika.

Ako se proso sije kao glavna kultura, tada sjetvu treba obaviti od 01. do 15. svibnja. Kao postrni usjev također je vrlo bitno sjetvu obaviti što ranije, tj. oko 15. lipnja.

Nakon sjetve tlo je dobro povaljati kako bi uspostavili bolji kontakt sjeme tlo.

Reguliranje korova

Indirektne mjere:

  • pravilan plodored, dopunska obrada prije sjetve, pravovremena sjetva, kvalitetno sjeme, pravilan odabir hibrida, adekvatna gnojidba (zdravo gnojivo)

Direktne mjere:

  • nakon predsjetvenog uništavanja korova (štrigl, sjetvospremač, drljača) nakon sjetve a tik prije nicanja usjeva, površinu bi trebalo prijeći perastom drljačom (štriglom) i to poprijeko u odnosu na pravac sjetve, pri čemu korove koji su krenuli uništiti i tako omogućiti usjevu prosa da dobije bitku sa korovima

  • uništavanje korova sa štriglom obavlja se i kasnije i to kada su biljke prosa visine 15 cm.

  • ukoliko je sjetva širokoredna tada se uz štrigl za korove može koristiti i uskoredni međuredni kultivator. Kultivatorom u usjev treba ući kada su biljke prosa visine 15 cm.

Zaštita usjeva

Indirektne mjere su pravilan plodored, izbor odgovarajuće sorte, kultivara (otpornost, prilagodljivost), optimalan sklop biljaka (ne pregusto), pravilna gnojidba (ne previše niti premalo, kompostirati stajski gnoj, prozračiti gnojnicu) i pravovremena sjetva.

Pravilnim plodoredom izbjegne se mogućnost većeg napada bolesti.

Žetva

Veću pozornost treba obratiti pri žetvi običnog prosa, jer neravnomjerno dozrijeva i jako se osipa. Žetva se obavlja kombajnom pri kraju zriobe pa je nakon sjetve potrebno obaviti dosušivanje. Ukoliko se želi sačuvati metlica sa sjemenom, žetva se obavlja dvofazno, a suše se i spremaju cijele metlice. Dvofazna žetva se treba obaviti malo ranije.

Prinosi prosa u postrnoj žetvi su od 2.000 do 2.300 kg po 1 ha, a mogu biti i veći. Dakle proso je vrlo interesantna kultura koja u istoj proizvodnoj godini uz glavni usjev može osigurati i dodatni prihod uz smanjena ulaganja.

Foto: pixabay.com


Povezana biljna vrsta

Proso

Proso

Sinonim: - | Engleski naziv: Common millet | Latinski naziv: Panicum miliaceum L.

Proso je porijeklom iz Indije. Pripada među najstarije kulture. Veoma je zdrava namirnica, ne samo po bogatstvu svojih prehrambenih vrijednosti, već i zato što je to lužnati plod,... Više [+]

Tagovi

Proso Agrotehnika Stare sorte žitarica Eko proizvodnja Plodored Prinosi prosa Žetva prosa


Autorica

Renata Dragović

Više [+]

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.