Pretraga tekstova
Proizvodnja zdrave hrane u Hrvatskoj je imperativ
Što je to zdrava hrana? Zavod za javno zdravstvo jedini ispituje kvalitetu hrane i daje joj primjerenu ocjenu, bez obzira radi li se o piću, mesnim namirnicama ili povrću. Pravi termin za takvu hranu bi bio ekološka (biološka) poljoprivredna proizvodnja.
Hrvatska je već izvršila određeni iskorak u smislu proizvodnje takve hrane, međutim nedovoljno u usporedbi s ostalim zemljama članicama EU. Mi imamo Zakon, pravilnike, imamo nekoliko ekoloških zadruga, specijaliziranih udruga, imamo Ministarstvo koje izdvaja sredstva za tu namjenu. U Ministarstvu poljoprivrede postoji također jedan Odjel za ekološku poljoprivredu.
Hrvatska savjetodavna služba za poljoprivredu također je uključena u aktivnu pomoć ekološkim zadrugama i udrugama. Sve to samo stvara pretpostavku da se ekološka proizvodnja u Hrvatskoj razvija, ali to ide veoma sporo. O tome svjedoče sljedeći podaci - u Sloveniji postoji više tisuća hektara na kojima se vrši ekološka proizvodnja, preko 50.000 ih je u Mađarskoj, isto tako u Slovačkoj i Češkoj, a kod nas - daleko ispod toga.
Ovoj konstataciji svaki komentar je suvišan. Ako pak shvatimo da je proizvodnja zdrave hrane nezaobilazan čimbenik u suvremenoj turističkoj ponudi i dodamo tome činjenicu koliko Hrvatska očekuje od turizma, onda bi se svi zajedno trebali zamisliti i učiniti sve da se što prije maknemo s tog neslavnog začelja. Hoće li Hrvatska ozbiljnije krenuti u povećanje obradivih površina na kojima se uzgaja eko hrana, teško je reći, ali kaskanje na začelju ne obećava nam ozbiljniji položaj na europskom tržištu. Ako znamo da nismo u stanju, svojim proizvodima količinski konkurirati na inozemnom tržištu, ostaje nam samo da se nametnemo kvalitetom. Ta kvaliteta je već poznata kroz naš turizam i dobili smo i više priznanja, ali stiče se dojam da tu kvalitetu više cijene naši gosti - nego mi sami.
Foto: freepik.com
Tagovi
Turizam Ekološki uzgoj Eko hrana Hrvatskoj Proizvodnja Zdrava hrana
Autor
Više [+]
Dugogodišnji suradnik brojnih časopisa kao što su: Nova Zemlja, Zadrugar, glasilo Zadružnog Saveza Dalmacije, Glas slavonije - Agro Glas, Gospodarski list, Nova zadruga. Novinarstvom se bavi od 1989. godine.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.