• Maslinarstvo
  • 09.11.2012.

Prerada maslina

Ekološka prerada maslina

Foto: RGBStock.com
  • 3.321
  • 161
  • 0

Poštovani čitatelji, nadam se da će tema ovog broja biti interesantna za sve vas, bez obzira da li ste ekološki proizvođači ili ne. Važno je da ste proizvođači i da želite stvoriti dodatnu vrijednost na svoje proizvode. Ako pitate kako je to moguće, odgovor je vrlo lak: svježe proizvode s vaših oranica, vrtova, voćnjaka, vinograda, maslinika, ali i proizvode iz stočarske proizvodnje, treba preraditi u finalni proizvod. Odgovor jeste lak, ali svi znamo da proces nije ni tako brz ni tako jednostavan.

Što dobivate preradom svojih svježih proizvoda? Pored toga što postižete veću cijenu, imate proizvod koji može na policama „čekati bolje dane“ za plasman na tržištu. Ako vaš proizvod ima posebnu oznaku, tj. brand, plasman je gotovo osiguran.

Kroz preradu i prodaju finalnih proizvoda na gospodarstvu, dolazi do samozapošljavanja članova gospodarstva, a svi prihodi ostaju na gospodarstvu, jer je zatvoren ciklus proizvodnje. To su prednosti OPG-a koji imaju i primarnu proizvodnju i preradu na svom gospodarstvu.

Jedno pravilo vrijedi za sve koji se žele baviti preradom: ona mora biti registrirana tj. upisana kao vaša djelatnost čak i kad se radi o preradi na vašem obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Kako se radi o hrani koja se stavlja na tržište, prerada podliježe i nizu drugih kontrola, tj. Zakonima i pripadajućim Pravilnicima.
Evo ih nekoliko:

  1. Zakon o hrani koji definira poslovanje s hranom kao poslovni postupak, bez obzira na to je li poduzet zbog ostvarivanja dobiti ili ne, javni ili privatni, u sklopu kojeg se izvršavaju poslovi vezani za bilo koju fazu proizvodnje, prerade ili distribucije hrane. Isti Zakon definira subjekt u poslovanju s hranom kao svaku fizičku ili pravnu osobu odgovornu da osigura nesmetanu provedbu odredbi propisa o hrani unutar poslovanja kojim upravlja . Prema Zakonu o hrani, primarna proizvodnja je proizvodnja i uzgoj primarnih poljoprivrednih proizvoda u bilinogojstvu, stočarstvu i ribarstvu, uključujući žetvu i pobiranje plodova, mužnju i uzgoj životinja prije klanja, lov i ribolov te sakupljanje samoniklih plodova i biljaka, dok je prerada svako djelovanje koje bitno mijenja početni proizvod, uključujući zagrijavanje, dimljenje, soljenje, dozrijevanje, sušenje, mariniranje, ekstrahiranje, prešanje ili kombinacija ovih procesa.
  2. Zakon o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima opće uporabe, koji kaže da su pravne i fizičke osobe koje proizvode ili stavljaju u promet namirnice (i predmete opće uporabe) dužne obaviti ispitivanje zdravstvene ispravnosti sirovina za proizvodnju namirnica, obaviti laboratorijsko ispitivanje proizvoda prije stavljanja u promet, ispitivati mikrobiološku čistoću radnih površina i ruku osoba koje u tijeku proizvodnje i prometa dolaze u dodir s namirnicama (i predmetima opće uporabe) te voditi evidenciju o obavljenim ispitivanjima. Ministar zdravstva donosi provedbeni propis o opsegu, načnu i uvjetima ispitivanja zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe, a kada se radi o namirnicama životinjskog podrijetla, uz suglasnost ministra poljoprivrede i šumarstva.
  3. Zakon o vinu kojim se uređuje proizvodnja, promet, prerada grožđa za vino (osim prerade u sok od grožđa i koncentrirani sok od grožđa), proizvodnja i promet vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, destilacija, označavanje, zaštita zemljopisnog podrijetla, proizvodnja i promet voćnih vina i drugih proizvoda na bazi voćnih vina, zadaće Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo (u daljnjem tekstu: Zavod), izrada i vođenje vinogradarskog katastra te druga pitanja važna za provođenje jedinstvenog sustava proizvodnje i prometa grožđa za vino, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, voćnih vina i drugih proizvoda koji sadrže vino ili voćno vino. Vino u smislu ovoga Zakona jeste poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim ili djelomičnim alkoholnim vrenjem masulja ili mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa, dok Pravilnik o vinu određuje dopuštena sredstva i postupke u proizvodnji mošta i vina. Proizvođači grožđa moraju biti upisani u Vinogradarski katastar, a proizvođači grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, moraju biti upisani u Upisnik.

Dakle, ako želite biti proizvođač vina, morate biti upisani u Upisnik, a kao proizvođač grožđa - samo u vinogradarski registar. Dakle, da biste registrirali proizvodnju vina, prvi je korak prijava za upis u Upisnik proizođača grožđa i vina.

Što se tiče prerade namirnica životinjskog podrijetla, Pravilnik o veterinarsko zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti registrirani za obradu, preradu i uskladi Štenje proizvoda Životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima propisuje posebne veterinarsko-zdravstvene uvjete koji se odnose na uređenje, opremu, način rada, djelatnike i higijenu u objektima registriranim za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (u daljnjem tekstu: OPG). Isti Pravilnik određuje koje vrste sirovina i koju vrstu prerade smije obavljati OPG kao i količine tj. opseg proizvodnje i načinu prodaje.

U ovom slučaju, kod prerade proizvoda životinjskog podrijetla, prvi korak je podnošenje Zahtjeva za registraciju objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla *

Poseban Pravilnik određuje označavanje, reklamiranje i prezentiranje hrane, što je presudno u kontaktu između proizvođača i potrošača. S obzirom na to da potrošači moraju biti potpuno informirani o hrani koja je stavljena na tržište, kako bi pravilno mogli odabrati proizvod ( kupiti i konzumirati), hrana mora biti vidljivo i pravilno označena.

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Pored zaštite potrošača, treba udovoljiti i poštivati proizvođačku i poslovnu tajnu te omogućavati slobodu kretanja hrane na tržištu.

Nisam spomenula, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o zaštiti bilja, Zakon o zaštiti na radu i puno, puno Zakona i Pravilnika koji se tiču vaše proizvodnje. Puno ih je, a govore što, kada, kako i koliko možete ili morate učiniti i proizvesti te kako rukovati s proizvodima. Čini se previše, ali radi se o prehrambenim proizvodima te krajnji potrošač mora biti informiran i zaštićen kroz sljedivost vaše proizvodnje. Stvaranje prepoznatljivog branda je znak da je kvaliteta postignuta i održiva, a pravilno označavanje vaših prehrambenih proizvoda je garancija sljedivosti od polja/farme do stola.

Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda

(NN 139/10) je samo jedan u nizu od zakona, a kao ekološki proizvođač/prerađivač morate ispuniti sve prethodne zahtjeve određene Zakonima i Pravilnicima koji se tiču vaše proizvodnje te na kraju Zakon o ekološkoj proizvodnji.

U ovom broju, poseban je osvrt na ekološku preradu i probleme koji najviše muče naše proizvođače.

Svi ekološki proizvođači koji su proizveli proizvode primarne proizvodnje, nemaju svoju preradu koja je registrirana, a žele proizvode prerađivati i označiti kao ekološke, moraju to učiniti u objektu registriranom za preradu, ali onom koji je upisan i u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji.

Ovaj problem najviše muči naše maslinare koji su proizveli masline kao ekološku sirovinu, a nemaju preradu na vlastitom gospodarstvu koja bi bila u sustavu ekološke proizvodnje.

Izdvajam neke stavke iz Zakona koje se tiču prerade, a koji najviše zbunjuju proizvođače i prerađivače. Članak 20. kaže da prerada ekološke hrane mora biti vremenski ili prostorno odvojena od prerade neekološke hrane tj. da procesi prerade moraju biti vidno odvojeni, kontrolirani i posebno vođeni u zapisima o preradi. U istom članku se izričito navodi da ekološki sastojak ne može biti prisutan zajedno s istovjetnim neekološkim sastojkom ili sastojkom dobivenim u prijelaznom razdoblju.

Ovaj stavak jasno stavlja na znanje da proizvođači (maslinari) koji imaju urod (masline) iz različitih statusa ekološke proizvodnje (prva, druga, treća godina prijelaznog razdoblja ili ekološka) moraju posebno brati, transportirati i prerađivati plodove. To potvrđuje i Pravilnik o preredi, pakiranju, prijevozu i skladištenju ekoloških proizvoda (NN br. 129/09).

Proizvode dobivene preradom plodova iz različitih statusa, koje ste odvojeno preradili, sada treba odvojeno skladištiti i označiti, sve u skladu s

Pravilnik o označavanju hrane i hrane za životinje u ekološkoj proizvodnji (NN 25/11).

Tim se Pravilnikom propisuju posebna pravila za sadržaj, veličinu i izgled ekoznaka, te pravila o označavanju ekološke hrane, hrane za životinje i proizvoda biljnog podrijetla u prijelaznom razdoblju.

Pravilnik određuje korištenje ekoznaka, koji se koristi pri označavanju, reklamiranju i prezentiranju ekoloških proizvoda. Pravo korištenja ekoznaka imaju samo proizvodi koji su proizvedeni sukladno propisima i pravilima za ekološku proizvodnju, koji su pod stručnom kontrolom i za koje je izdana potvrdnica da su proizvedeni sukladno propisanim temeljnim zahtjevima za ekološku proizvodnju. Pored ekoznaka, ekološki proizvod mora sadržavati podatke koji su propisani Pravilnikom o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN 41/08) i ovim Pravilnikom.

Potvrdnica je temeljni dokument kojim proizvođač dokazuje status svoje proizvodnje, te ga mora posjedovati za svaki proizvod.

Pri označavanju ekoloških proizvoda obvezno je navođenje kodnog broja iz članka 25. točke

  • Zakona o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (»Narodne novine« br. 139/10., u daljnjem tekstu: Zakon- a započinjati kraticom koja označava Republiku Hrvatsku prema međunarodnom standardu za dvoznamenkaste oznake država prema normi HRN EN ISO 3166-1 (Oznake za iskazivanje imena država i njihovih potpodjela);
  • sadržavati izraz koji utvrđuje vezu s postupkom ekološke proizvodnje, prema članku 24. stavku 1. Zakona i sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika;
  • sadržavati referentni broj koji određuje nadležno tijelo sukladno Prilogu II. ovoga Pravilnika;
  • nalaziti se odmah ispod ekoznaka.

Autor: Ksenija Borodski, dipl.ing agr.

Poljoprivredni glasnik

Foto: RGBStock.com


Tagovi

Ekološka proizvodnja Maslinarstvo Prerada maslina Zakon Pravilnik

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi