Turizam bi oživio selo i zaposlio ljude
Prva registrirana udruga uzgajivača crnih svinja je u Osječko-baranjskoj županiji, a osnovana je prošle godine, kaže Perica Matijaković, koji sa suprugom Zoricom uzgaja 500 crnih svinja u malom, gotovo odumrlom slavonskom selu Majaru kod Levanjske Varoši. Matijaković ističe kako se ovim bavi ponajprije iz želje da sačuva crnu slavonsku svinju od izumiranja. Naime, crna slavonska svinja je zapostavljena jer se u današnjim uvjetima tržišnog uzgoja smatra nerentabilnom, govori Matijaković i objašnjava kako joj treba dvije godine da bi postigla težinu od 150 kilograma i bila za klanje. Ako se crna svinja želi ubrzano toviti, tada se dobije samo mast, a ne kvalitetno meso. Matijaković tvrdi da se pravi slavonski kulen može dobiti samo od mesa crne slavonske svinje, i to najviše dva kulena. Naime, nekada se od jedne svinje radilo kobasica, kulena i kulenovih seka onoliko koliko je bilo crijeva, a ne kao danas kada se od jedne krmače napravi i do 30 kulena. Slično je i sa šunkom - svinja treba biti bar 15 mjeseci stara da bi se dobila kvalitetna šunka, smatra Matijaković.
Matijakovići su se poljoprivredom i uzgojem crne slavonske svinje počeli baviti prije dvije godine, kada su nabavili 30 praščića. Trenutačno imaju 500 svinja različitog uzrasta te će ove godine imati i prvo klanje najstarijih primjeraka. Prvi proizvod će, dakako, biti čvarci i mast, u veljači će se kušati kobasice, a kulen tek u srpnju ili kolovozu, kao što je nekada bio i običaj, govori Matijaković.
Svinje se uzgajaju u ekstenzivnim uvjetima, na otvorenom su cijele godine, a hrane se pašom i kukuruzom. Matijaković dodaje kako crna svinja nije zahtjevna za uzgoj i otporna je na bolesti.
Matijaković uzgajaju i kokoši hrvatice, krave charolais, burske koze i virtemberg ovce. Nit vodilja pri izboru pasmina bila je mogućnost ekstenzivnog uzgoja jer se supružnici Matijaković planiraju baviti ekološkim uzgojem, a kao krajnji cilj im je pokretanje seoskog turizma u selu Majar za desetak godina.
Sve što je dosad napravljeno, napravljeno je vlastitim sredstvima, bez kredita - napominje Perica Matijaković i dodaje kako je zemlju kupovao postupno tako da sada posjeduje 90 hektara, uglavnom pašnjaka i livada, a na oranicama uzgaja kukuruz i djetelinsko-travne smjese za prehranu stoke. Trenutno ne ostvaruju značajniju zaradu, već im je bitno da pokriju tekuće troškove i da mogu polako proširivati kapital u osnovnom stadu. Matijaković smatra da je Majar idealan za seoski turizam koji bi oživio ovo selo i zaposlio mlade ljude, jedino što im treba je jača podrška lokalne i državne vlasti.
Autor: Roberta SORIĆ
Tagovi
Belgijski voćar: Zabrane li pripravke na bazi bakra odustajem od ekološkog uzgoja krušaka
Korisnik ste eko sheme 31.06? Provjerite pravila kriterija permanentne pokrivenosti tla
Svježe voće, povrće i krumpir u školama i vrtićima s poljoprivrednog gospodarstvo Črv
Dvije ljubavi u jednom OPG-u: Ana i Nikola Bodiš - simbioza pčela i maslina te zlatna ekološka ulja
Dvije ljubavi u jednom OPG-u: Ana i Nikola Bodiš - simbioza pčela i maslina te zlatna ekološka ulja
Petnaest centimetara tla i kiša nahrane osam milijardi ljudi?
Poljoprivrednici kao čuvari bioraznolikosti, koje prakse ju štite?
Svježe voće, povrće i krumpir u školama i vrtićima s poljoprivrednog gospodarstvo Črv
Damir Senjan
prije 12 sati
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 13 sati
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
