Pretraga tekstova
Do kraja godine tisuću ekoloških proizvođača
Interes za ekološku proizvodnju u Hrvatskoj je u znatnom porastu. Površine s ekološkom proizvodnjom povećane su s 51 hektara 2002. na više od 14.000 hektara potkraj prošle godine, odnosno 817 proizvođača. Ipak, udio površina s ekološkom proizvodnjom i dalje je vrlo nizak u odnosu na ukupne obradive površine te iznosi tek 1,29 posto. Rekao je to državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Stjepan Mikolčić predstavljajući u petak saborskim zastupnicima Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, jedan od zakona koji se usklađuje s europskom praksom.
Naveo je kako očekuje da će do kraja ove godine ekološki obrađenih površina biti oko 20.000 hektara te da će broj proizvođača dosegnuti 1000. Dodao je i da su na domaćem i međunarodnom tržištu ekološki proizvodi iznimno traženi te da kupci, bez obzira na cijenu, sve više traže takve proizvode. Novim je zakonom regulirano označavanje ekoloških proizvoda, kako bi se spriječile zlouporabe i kupci zaista dobili ekološki proizvod.
Među ostalim, propisani su uvjeti pod kojima se mogu koristiti pojmovi - organski, biološki, ekološki te skraćenice eko i bio. U ime SDP-a Mirela Holy je 1,29 posto ekoloških poljoprivrednih površina nazvala sramotno malim te istaknula da je unatoč velikim potencijalima Hrvatska po ekološkoj proizvodnji na europskom začelju.
»Sve je prepušteno ekološkim entuzijastima i udrugama, a brojne su i birokratske prepreke«, zaključila je Holy.
Danica Hursa je u ime HNS-a i HSU-a upozorila da su mogućnosti za ekološku proizvodnju daleko veće te poručila da cilj treba biti bar 10 posto. Ujedno je istaknula da je ekološka hrana danas jedan od najisplativijih proizvoda u svijetu pozivajući državu da organizira edukaciju i tržište ekološki uzgojenih proizvoda.
Boro Grubišić iz HDSSB-a naglasio je da je iluzorno govoriti o ekološkoj proizvodnji kada je u Hrvatskoj minirano još dva posto, odnosno 900 četvornih kilometara.
»U Slavoniji kažu da ono što neće crv, ne valja ni čovjeku, a danas u trgovačkim lancima kupujemo proizvode u kojima zajamčeno nema ni jednog crva«, poručio je Grubišić.
U ime HDZ-a Nevenka Marinović je naglasila da se ekološka proizvodnja ne mjeri samo prema tonama uzgojenih proizvoda, nego i doprinosom te proizvodnje očuvanju prirodnih resursa.
Autor: Katarina Dimitrijević Hrnjkaš / Ivana Knežević
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje