Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biofili Hrvatske
  • 05.04.2024. 12:00
  • Krapinsko-zagorska, Mokrice

Poljoprivreda za sutra - kako prepoznati zdravo tlo?

Poljoprivreda za sutra naziv je edukativnih radionica koje Udruga biofila Hrvatske planira održavati diljem zemlje. Prvi u nizu susret organiziran je u Mokricama pod pokroviteljstvom grada Oroslavja.

Foto: Vesna Mijat
  • 622
  • 47
  • 0

Stručni skup za poljoprivrednike pod nazivom "Poljoprivreda za sutra" organizirala je Udruga biofila Hrvatske u Mokricama.

"Zajednička poljoprivredna politika je najdugovječnija europska politika, nastala ranih 60-ih godina i tada je činila 70 posto europskog budžeta. Ona je i najsloženija i najizdašnija europska politika. Danas se oko 40 posto ukupnog europskog budžeta troši na poljoprivredu i ruralni razvoj", rekao je Robert Hadžić, dugogodišnji predsjednik Udruge OPG-a Hrvatske i aktivist na polju poljoprivrednih politika koji se nedavno politički aktivirao i nastupa na predstojećim izborima kao samostalna stranka s fokusom na očuvanje ruralnog života - Agrarna stranka.

Utjecaj ZPP-a na uništavanje ruralnih ekosustava

Objasnio je da kada se tek krenulo sa ZPP-om, naglasak je bio na produktivnosti proizvodnje. No, nakon 1999. poticanje produktivnosti je dovelo do silnih viškova, prolijevanja mlijeka i bacanja voća i povrća jer europsko tržište nije moglo progutati te količine. Pojavile su se kvote, mliječne, vinske i slično te se počelo razmišljati o konkurentnosti. Ona je dovela do toga da se prinosi povećavaju po jedinici površine i po grlu što je dovelo do intenzifikacije proizvodnje. Ovakav je trend pogotovo vidljiv u nekim zemljama kao što je Nizozemska. "No, sada znamo da radimo nemjerljivu štetu društvu i okolišu potičući samo intenzifikaciju", rekao je te dodao kako pritisak korištenja pesticida, antibiotika, ostalih stimulatora proizvodnje, obrada tla s teškim strojevima dovela do toga da je Europa napokon shvatila da radi štetu samoj sebi.  

Prema njegovim riječima, više nas košta liječenje i saniranje tih negativnih posljedica nego što se izdvaja u taj budžet za poljoprivredu: "Danas imate procjene da je taj trošak oko 360 milijardi eura, a trošak zdravlja za ljude koji su izloženi kemikalijama u poljoprivredi, trošak saniranja gubitka bioraznolikosti, i troškovi čišćenja vode i zraka čak od četiri do pet puta veći. Znanost je potvrdila u nebrojenim slučajevima da je pojava bolesti usko vezana uz hranu."

vd
Prvi u nizu susret Udruge biofila Hrvatske održan je u Mokricama

Od 2013. godine se, dodaje, krenulo u zelenu paradigmu i sada su postali važni kratki lanci opskrbe, međutim teško je u jednom kratkom vremenu preokrenuti agrarnu politiku naopačke. Multinacionalne kompanije i veliki trgovački lanci funkcioniraju drugačije i njima lokalno nije prihvatljivo ako npr. iz Kine mogu dovesti jeftiniji grah ili češnjak, nego što je onaj proizveden lokalno. No, danas nije više bitno samo proizvesti hranu nego kakav utjecaj ta proizvodnja ima na okoliš i zdravlje.

"Što se tiče udruživanja, vani su uspješni poljoprivrednici svi udruženi i organizirani te u sustavu savjetodavnih službi. Prisutne su brojne zadruge i proizvođačke organizacije putem kojih je lakše pregovarati o cijenama", dodajući kako ozbiljnija proizvodnja bez udruživanja ne funkcionira. U Finskoj je, ističe, 75 posto poljoprivrednika učlanjeno u zadruge kao i 50 posto poljoprivrednog sektora u Italiji.

Dobri i loši susjedi

"Naše bake su imale vrtove pune cvijeća i nije bilo sve na špagu. Mi smo danas sve udaljeniji od bioraznolikosti, ali moramo shvatiti da ne možemo ukrotiti prirodu, mi moramo biti u suživotu s njom", rekla je Dragica Tresk Penezić iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede pri Ministarstvu poljoprivrede te dodala kako je alelopatija uzajamna veza i biljke međusobno komuniciraju te utječu jedna na drugu.

Neke će, dodaje, otjerati štetne kukce, a neke će ih privući sebi. Kadifice će privući puževe pa možda više povrća ostane za branje. Postoje dobri i loši susjedi u vrtu. Biljke iz iste porodice ne sade se jedna uz drugu jer ih vole isti nametnici kao što je npr. slučaj s patlidžanom i krumpirom. Uz grah se zato ne sije grašak. Krastavac i kukuruz su si dobri jer krastavci ne vole vjetar i treba im zaštita. Postoje i biljke s atraktivnim učinkom kao loboda i kamilica koje privlače biljne uši. Te biljke nisu cilj našeg uzgoja, ali će privući nametnike. No, imamo i biljke koje privlače korisne kukce kao zagorske uresnice, kadifice, neven, cinija, lijepa kata i slično. "Ono što je bitno zapamtiti jest da u ekološkoj poljoprivredi nema kurativnog već samo preventivnog djelovanja. Djelovati morate unaprijed", rekla je Tresk Penezić.

U šaci kvalitetnog tla ima nekoliko milijuna organizama

Predsjednik Udruge biofila Hrvatske prof.dr.sc. Albert Marinculić govorio je o mreži života u tlu i primjeni efektivnih mikroorganizama u biljnoj proizvodnji i stočarstvu: "Zakopajte pamučne gaće na dva mjeseca i odmah ćete znati kakvo je vaše tlo. Ako se tkanina raspadne, vaše tlo je kvalitetno i puno života, a ako su gaće ostale cijele, imate problem", nasmijao je prisutne.

vsd
Predsjednik Udruge biofila Hrvatske prof.dr.sc. Albert Marinculić

U zdravom tlu život buja ispod i iznad njegove površine. Zemljom nazivamo samo anorganski dio tla, dok je tlo vrlo živo i dinamično. U njemu živi veliki broj bakterija, gljivica, plijesni, praživotinja i algi, te veliki broj manjih i većih člankonožaca i gujavica. U jednoj šaci kvalitetnog tla ima nekoliko milijuna različitih organizama. I to je odgovor na pitanje ima li života u tlu, objasnio je.

Dodaje kako je zdravo tlo ono koje je puno kisika, dok uglavnom patogeni žive u anaerobnim uvjetima. Dodatno, nakon neprekidnog dugogodišnjeg apliciranja kemikalija u tlu najčešće preživljavaju patogeni. I na kraju, ako mi ono što uzgojimo oduzmemo i kontinuirano to ponavljamo, bez da vratimo nešto tlu, oštećujemo živi svijet oko nas. Mikroorganizmi oko korijenovog sustava su oni koji omogućuju biljci efikasno hranjenje. Oko korijena biljka stvara jedno ljepilo (glomalin) koje zadržava bakterije, a na sličan način se stvara i mikoriza između korijena i gljivica. Danas na tržištu postoje efektivni mikroorganizmi, koji se dodaju u tlo i na taj način se biljci u osiromašenim tlima omogućava iskorištavanje hranjiva.

Primarni fokus - sačuvati zdravlje

Vesna Mijat iz kontrolnog tijela za ekološku poljoprivredu Plantadis Eko objasnila je prisutnima zašto i kako do eko certifikata. Isto tako, rekla je kako "sačuvati vlastito zdravlje, zdravlje bližnjih i zdravlje okoliša svakom proizvođaču treba biti primarni fokus", dodajući kako je prema nekim istraživanjima već sada u 80 posto uzoraka urina u SAD-u među osobama koje se ne bave blisko poljoprivredom utvrđena prisutnost glifosata. U europskoj inačici istraživanja, čak 44 posto uzoraka su pozitivni na ostatke glifosata. No, još je gore stanje među populacijom koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, te je prema UN-ovim izvješćima čak više od 40 posto svjetske poljoprivredne populacije prijavilo slučajeve otrovanja pesticidima koje koriste oni ili njihovi ukućani.

U Hrvatskoj prijavljene slučajeve trovanja pesticidima prati Centar za kontrolu otrovanja pri Institutu za medicinska istraživanja. Prema njihovim podacima, ističe Mijat, u 2022. godini pesticidima je otrovano 24 dojenčeta ili predškolarca, tri školarca i 48 odraslih osoba. No, treba imati na umu da su ovo samo prijavljeni slučajevi najčešće akutnih trovanja, a da nemamo podatke o oboljenjima koja su uzrokovala kronična trovanja.

U Hrvatskoj osamdesetak akutnih trovanja pesticidima godišnje! A kroničnih?

Proizvoditi zdravu hranu moguće je, naglašava, i bez ulaska pod ekološki nadzor, ali omogućivši trećoj strani, odnosno vanjskom tijelu da izvrši kontrolu nad ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom  proizvođač dobiva kredibilitet te ulijeva dodatnu sigurnost potrošaču. Da, za ulazak u ekološki sustav treba se potruditi i naučiti nove načine zaštite, prihrane i prilagoditi se novim agrotehničkim mjerama, ali mala je to cijena ako osvijestimo da je na vagi s druge strane naše zdravlje.


Fotoprilog


Tagovi

Davor Popović Dragica Tresk Penezić Robert Hadžić Albert Marinculić Vesna Mijat Poljoprivreda za sutra Biofili Udruga OPG-a Hrvatske Agrarna stranka Udruga biofila Hrvatske Plantadis Eko Andermatt Bioinput


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenica u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.