Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Sokić
  • 07.02.2020. 13:30
  • Brodsko-posavska, Cernik

Po dozvolu za branje gljiva za tjesteninu od vrganja morali u Ministarstvo kulture?!

Supružnici Vera i Zdravko Sokić, iz Cernika kod Nove Gradiške, autori su jedinstvenih recepata za tjestenine, nedavno su na tržište plasirali i ocat od divljeg šipka, a otkrili su nam i neke nelogičnosti kada su u pitanju gljive, kopriva i domaći pekmez.

Foto: Ivica GaloviĆ/PIXSELL
  • 3.926
  • 883
  • 0

Sokići su OPG osnovali 2003. godine, kada je Vera ostala bez posla. Prvi proizvod s njihova gospodarstva bio je ajvar s gljivama, no, kada im je jedne sezone, ostalo viška vrganja, Vera se upustila u eksperimentalnu izradu širokih rezanaca s vrganjima, koji su, zahvaljujući svojoj bogatoj aromi, brzo osvojili kupce. 

Nakon tog prvog koraka, uslijedili su novi recepti iz Verine kuhinje, pa je tako nastala tjestenina s medvjeđim lukom, ljekovitim biljem, koprivom, brašnom od konoplje, tjestenina s mrkim trubačama, đumbirom, kurkumom, a za sladokusce i tjestenina s makom, čokoladom i kakaom.

Sve tjestenine, koje izađu iz ovog malog, skromnog pogona, izrađene su u potpunosti ručno, od brašna tvrde, durum pšenice, a kako ih Vera radi bez jaja i aditiva, njeni su široki rezanci našli mjesto i na trpezama vegana.

12 vrsta unikatnih tjestenina

"Uz naš prvi proizvod, ajvar s vrganjima, kojeg smo nazvali Ajvarganj, danas proizvodimo dvanaest različitih vrsta tjestenina, kao i nekoliko vrsta zdravih, začinskih soli s borovim iglicama, divljim origanom sa Psunja i medvjeđim lukom, koje zbog svoje jake arome, smanjuju unos soli u organizam za čak 40 posto. Naš najnoviji 'jestivi patent' je ocat od divljeg šipka, kojeg su, odmah nakon plasiranja na tržište, prepoznali i kuhari nekolicine uglednih restorana. Šipak ima tri do četiri puta više C vitamina od primjerice limuna i ako planiram taj naš proizvod brendirati, budući da je jedinstven u regiji, a možda čak i u cijeloj Europi.

Ipak, kako se svi proizvodi rade ručno, količine su nam ograničene, zbog čega smo morali odbiti ponude nekih većih trgovačkih lanaca“, kaže Zdravko Sokić koji je sam, za samo petstotinjak kuna, izradio i sušaru.

Džem prave onako kako se to radilo prije 200 godina

Po starim receptima, postupkom kakvim se radilo prije sto i više godina, Vera spravlja i pekmez od šipka te džem od šljiva bez šećera i aditiva

"Kada bi satnica rada bila samo 15 kuna, kilogram pekmeza, izrađenog ovakvim, tradicionalnim postupkom, koštao bi oko 270 kuna, ali eto, čovjek se ovim poslom jednostavno "zarazi“ i bez obzira na skromnu zaradu, ne odustaje. Upravo zato što je u našim proizvodima gotovo sve ručni rad, ljudima se to čini teško i neisplativo, pa konkurencije nemamo“, kažu supružnici iz Cernika.

Osim direktne prodaje, na kućnom pragu, svoje delicije prodaju i na sajmovima širom Hrvatske, od Slavonije, preko zagrebačkog područja, pa do Istre i Dalmacije, a nerijetko ih i šalju na adrese širom svijeta.

Po dozvolu za branje gljiva u Ministarstvo kulture!

"Davno prije nego što smo osnovali OPG, bili smo strastveni zaljubljenici u prirodu i njene plodove. Svaki slobodan trenutak iskoristili bismo za planinarenje, kojim se bavimo već gotovo pola stoljeća, te odlazak u prirodu gdje smo sakupljali ljekovito bilje i brali gljive. Upravo je ta ljubav prema gljivarstvu i jedan od početnih 'sastojaka' ove naše priče“, kažu Sokići koji su položili ispit za gljivare.

No, nije, prisjećaju se, sve išlo glatko. "Kada smo krenuli u proizvodnju ajvara i tjestenine s vrganjima, potrebe za gljivama su se naglo povećale te smo se morali registrirati kao gljivari, kako bismo povećali dozvoljenu, dnevnu količinu gljiva koje smijemo ubrati u šumi, sa dva na deset kilograma. Tada smo se, neočekivano, našli u doista tragikomičnoj situaciji. Naime, po nekoj logici, za dozvolu za sakupljanje gljiva obratili smo se Ministarstvu poljoprivrede, no oni su nas, na naše sveopće iznenađenje, uputili na Ministarstvo kulture. Da, vjerovali ili ne, u Hrvatskoj dozvolu za branje gljiva izdaje Ministarstvo kulture, što je šok čak i za zaposlenike tog Ministarstva.

Kada sam službeniku rekao da trebam dozvolu za branje gljiva, on me pogledao u nevjerici i prasnuo u smijeh. 'Pa ovo je Ministarstvo kulture gospodine', rekao mi je, no potom se  uključila njegova kolegica, koja je, odmahujući glavom, ipak potvrdila da upravo Ministarstvo kulture izdaje dozvole za sakupljanje gljiva“, kaže Zdravko Sokić, ističući kako su se izmijenila već tri ministra, ali sporni se pravilnik, ni do danas, nije promijenio.

Pravi, domaći pekmez kuhaju u kazanu (Foto: arhiva OPG-a Sokić)

No, sličnih je situacija, kako kaže, mnogo. Kao još jedan primjer navodi i onaj vezan uz branje koprive.

"Iako koprivu ne beremo uz šumske puteve, gdje je zagađena, nego isključivo u vlastitom vrtu, gdje ništa nije špricano, da bismo ju uopće smjeli brati morali smo potpisati ugovor s Hrvatskim šumama,. Prema ugovoru, morate plaćati 10 kuna po kilogramu koprive. Usporedbe radi, u Njemačkoj je ta cifra u protuvrijednosti jedne kune. Nadalje, u pravilniku piše – ako lugaru, ili ovlaštenoj osobi iz Hrvatskih šuma, nije uredovan dan za izvoz robe iz šume, tada robu morate deponirati u prirodu i čekati izvozni dan, što je potpuni apsurd", kaže Zdravko Sokić.

Tradicionalna proizvodnja pekmeza krši pravilnik

Problema, upozoravaju Sokići, ima i s proizvodnjom pekmeza na tradicionalan način.

"Kada bismo se kod proizvodnje tradicionalnih pekmeza držali HASAP-a, tada ne bismo uopće mogli proizvoditi takav pekmez, sve bi moralo biti rađeno u sterilnim uvjetima i u modernim kazanima, koji ni ne vide vatru, a mi svoj pekmez kuhamo u kazanu na dvorištu, kako bi voda mogla ispariti. Jedino se tako može napraviti pravi, domaći, tradicionalni pekmez bez šećera i aditiva. Imamo potvrdu o zdravstvenoj ispravnosti i to nam je jedina 'obrana', budući da radimo mimo onoga propisanog pravilnicima, a sve bi se to moglo riješiti, potezom pera, kada bi se ovakva proizvodnja po starim recepturama ubacila u postojeću kategoriju tradicionalne proizvodnje. 

Upozoravamo na to godinama, no niti jedan ministar do danas spomenute probleme nije riješio i uveo reda u taj kaos", kaže Sokić, ističući kako su upravo ovakvi apsurdi i birokratske zavrzlame jedan od velikih utega koji su, do sada, već "potopili“ mnoga obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj.

OPG Sokić se ipak ne da, opstaju na tržištu, osvajaju nove kupce i šire paletu proizvoda, a sve to bez ijedne kune poticaja, isključivo vlastitim sredstvima.


Tagovi

OPG Sokić Vera i Zdravko Sokić Tjestenina Džemovi Eko proizvodnja Začinske soli Cernik Vlastiti recepti Tradicionalna proizvodnja pekmeza


Autorica

Sanja Rapaić

Više [+]

Ima bogato novinarstvo iskustvo. Gotovo 15 godina radi i surađuje s raznim medijskim kućama.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pšenica k'o na Markovo, repica skoro pa ocvala, zemlja suha, Sunce upeklo...
Što li će biti od ove godine.