Pretraga tekstova
10 udruga ekoloških proizvođača iz svih dijelova zemlje osnovalo je svoj savez udruga.
 
        U Buzinu nedaleko od Zagreba održana je osnivačka skupština Saveza Udruga ekoloških proizvođača (HSEP). Okuplja 10 udruga ekoloških proizvođača koje imaju 177 članova, upisanih u Upisnik ekoloških proizvođača. Uglavnom je riječ o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave isključivo ekološkim uzgojem poljoprivrednih proizvoda.
"Potreba za osnivanjem saveza ekoloških proizvođača bila je velika, kako bi se članovima pomagalo u promociji i zaštiti ekoloških proizvoda, očuvanju njihove vjerodostojnosti kao i zaštite potrošača, provođenju zajedničke politike te sudjelovanju u donošenju zakonskih prijedloga i akata koji su u interesu ekoloških proizvođača i OPG-ova, potom jačanja regionalnih udruga i međuregionalne suradnje, razvitku tržišta, osnivanju i umrežavanju ekoloških tržnica po cijeloj Hrvatskoj te poticanju deficitarne povrtlarske, voćarske i prerađivačke proizvodnje", ističe predsjednik Nenad Kuftić, inače član pulske Udruge Istarski Eko Proizvod (IEP). Osim njega, inicijatorica osnivanja jednog ovakog saveza bila je i Sunčana Pešak iz Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) iz Dubranca nedaleko od Zagreba.
Članice saveza su i do sada imale dobru međuregionalnu suradnju, posebno vezanu uz promociju i zaštitu ekološke proizvodnje. Također, organizirali su ekološke sajmove u Puli i Čazmi i formirali ekološke tržnice u Puli, Rovinju, Višnjanu, Osijeku, Rijeci i Zaprešiću. Radilo se i na razvoju tržišta i povećanju potrošnje ekološki uzgojene hrane te razvitku svijesti o prehrambenom suverenitetu kako bi se povećanjem poljoprivredne proizvodnje smanjio uvoz nekvalitetne hrane.
Foto: ZMAG
Tagovi
Savez udruga Ekološki proizvođači Nenad Kuftić IEP Sunčana Pešek ZMAG
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
 Sjeme - početak i kraj svakog vrta. Koje su prednosti korištenja sjetvenog puža?
                
                
                
                    Sjeme - početak i kraj svakog vrta. Koje su prednosti korištenja sjetvenog puža?
                     Željko Goluža: Unatoč svim vremenskim poteškoćama, šljiva je bila vrhunske kvalitete
                
                
                
                    Željko Goluža: Unatoč svim vremenskim poteškoćama, šljiva je bila vrhunske kvalitete
                     Festival Naša dobra hrana okupio istomišljenike o održivom uzgoju hrane
                
                
                
                    Festival Naša dobra hrana okupio istomišljenike o održivom uzgoju hrane
                     Hrvatska ima dva finalista u konkurenciji 127 projekata iz cijele EU, podržimo ih
                
                
                
                    Hrvatska ima dva finalista u konkurenciji 127 projekata iz cijele EU, podržimo ih
                     Hrvatska ima dva finalista u konkurenciji 127 projekata iz cijele EU, podržimo ih
                
                
                
                    Hrvatska ima dva finalista u konkurenciji 127 projekata iz cijele EU, podržimo ih
                     Željko Goluža: Unatoč svim vremenskim poteškoćama, šljiva je bila vrhunske kvalitete
                
                
                
                    Željko Goluža: Unatoč svim vremenskim poteškoćama, šljiva je bila vrhunske kvalitete
                     Sporim cvijećem do održivog cvjećarstva
                
                
                
                    Sporim cvijećem do održivog cvjećarstva
                     Sjeme - početak i kraj svakog vrta. Koje su prednosti korištenja sjetvenog puža?
                
                
                
                    Sjeme - početak i kraj svakog vrta. Koje su prednosti korištenja sjetvenog puža?
                    Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
            Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
 
 Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
 
 Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
        
                                                        Vedran Stapić
                                                        
                            
                            prije 2 tjedna
                        
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
                                                        Maja Celing Celić
                                                        
                            
                            prije 2 tjedna
                        
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
                                                        Željka Rački-Kristić
                                                        
                            
                            prije 2 tjedna
                        
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx
 
