Obitelj Lagator bavi se pčelarstvom te trenutno imaju 100 košnica, a posadili su i nešto više od 3.000 sadnica aronije. Proizvodnja je ekološka, a sada uz potporu Osječko-baranjske županije imaju priliku unaprijediti marketinški pristup prodaje.
Obitelj je često odlučujući faktor za uspjeh u određenom poslu. Tako je i na OPG-u Lagator u Viškovcima nedaleko Đakova, gdje svi članovi imaju svoje obaveze i zajedno rade na njegovom razvoju.
"OPG smo pokrenuli 2015. godine kada smo počeli naš pčelarski put s pet košnica. Tada smo kupili i hektar zemlje te posadili nešto više od 3.000 sadnica aronije. U narednih nekoliko godina kupili smo još košnica i kontejner za pčele i tako došli do 100 košnica", kaže Zdravko Lagator pojasnivši nam tko ima kakvu ulogu u pčelarstvu kojim se osim njega bavi i supruga, njihovih troje djece i snaha.
Prva paša na koju voze svoje pčele je uljana repica. Imaju dva kontejnera s pčelama i jedan stari kamion specijaliziran za prijevoz, odnosno selidbu pčelinjaka. Nakon uljane repice koje u pravilu ima dovoljno u okolici sela, odlaze na pašu bagrema. Budući da sin i snaha žive u Zagrebu, na tu pašu odlaze na lokaciju u blizini Vrbovca i na Sljemenu.
"Na kestenovu pašu pčele smo vozili u Dvor na Uni, a nakon toga vraćamo se na suncokret i livadnu pašu. Ako medi amorfa, pokušamo imati vrcanje i ove vrste meda. Planiramo seliti pčele u Liku da probamo i njihove paše", ističe Zdravko čija obitelj pčelinje proizvode prodaje na malo, na kućnom pragu te na đakovačkoj tržnici i nekim voćarnicama, a dosta se proda i prilikom nastupa na sajmovima.
Razlog našeg dolaska ipak je aronija i unaprjeđenje marketinškog pristupa njihovih proizvoda. Naime, Osječko-baranjska županija je OPG-u Lagator dodijelila financijsku pomoć za pokriće opravdanih troškova provođenja analize i utvrđivanja postojeće razine kvalitete poljoprivrednih proizvoda u što spada i mikrobiološka i kemijska analiza soka od aronije, ali i troškova definiranja i izrade marketinških oznaka robne marke kao što su nabava teglica, staklenki, zatvarača i twist off čepova.
Tu spadaju i troškovi izrade specifikacija proizvoda i njezinih sastavnih točaka, a to su usluge proizvodnje soka i izrada naljepnica za boce, zatim troškovi promidžbenih materijala, izrada tabli za označavanje, naljepnica, letaka, a sve s ciljem proizvodnje ekoloških proizvoda od aronije. Obitelj Lagator proizvodi matični sok, pekmez, čaj i prah. Cilj je svakako biti što kvalitetniji na tržištu.
"Naš nasad aronije je ekološki i tu ima zaista mnogo posla. Trava i korovi brzo rastu. Stavljamo zamke protiv nametnika jer ne smijemo prskati, a probleme s miševima smo morali rješavati tako da se dozove kobac", ističe Zdravko.
Ova obitelj, osim pčela i aronije, ima i mali voćnjak s različitim vrstama voća, te jedan mladi nasad lješnjaka od kojega tek očekuju veće rezultate. Lagator ističe kako razmišljaju o proizvodnji u većim količinama pa će vjerojatno sljedeća investicija biti pasirka.
"Kada me pitaju može li se od toga što radimo živjeti, ja odmah odgovorim da se ne može s ovolikom proizvodnjom, a kada bismo proizvodili više, postavlja se pitanje gdje i komu prodati", oprezan je Zdravko. No usprkos tome, vjeruje da će mu mjere županije pomoći u jačem proboju na tržište.
Kako opisuje, na OPG-u u kolovozu dolazi vrijeme berbe. Iz drugoga pokušaja uspjeli su proći na tipu operacije 6.3.1 Programa ruralnog razvoja i umjesto da 30-ak ljudi nekoliko dana bere aroniju, sada to rade kombajnom za berbu Marek koji je kupljen sredstvima spomenute mjere. Radi se o vučenom stroju koji hvata pola reda, a može brati i drugo bobičasto voće.
"U Hrvatskoj, nažalost, nema tržišta", kaže naš domaćin pokazujući nam skladište s proizvodima. Rekao je kako su se proizvođači pokušali zajednički probiti, no kako to nije donijelo mnogo rezultata, tako i dalje proizvode od aronije prodaju na malo na istim prodajnim mjestima gdje distribuiraju i med.
Snažan okus, tamna boja i nevjerojatna nutritivna vrijednost opisuju ovaj sok. Dobiva se hladnim prešanjem bobica i pasterizacijom. Matični sok nije isto što i sirup te se ne miješa s vodom, a pije se kao prirodni lijek po preporučenoj dnevnoj dozi od 30-50 ml, ističu Lagatori na svojoj web stranici koja doista može biti uzor mnogima.
Aronija je, naglašavaju, moćan antioksidans, bogat izvor željeza, vlakana, vitamina i minerala. Zanimljivo je da je prirodni uništavač bakterije E-coli bakterija i kolesterola. Poznata je od davnina, no tek je u zadnjih nekoliko godina dobila svoje pravo mjesto u kulinarstvu i medicini.
Pekmez opisuje snažan okus, tamna boja i također velika nutritivna vrijednost. U svježem stanju ovo voće nije prilagođeno svačijem ukusu no preradom u pekmez postaje zdrava poslastica. Jednostavno se razmazuje na kruh i prilagođena je pripremi svakog oblika kolača. Pekmez se sastoji od aronije (90%) i jabuke (10%), dok se šećer ne dodaje. Dakle, radi se o čistom voćnom pripravku, ističu i na internetu i na svojim promidžbenim materijalima.
Zanimljiv je proizvod i prah od aronije. Dobiva se nakon cijeđenja i odvajanja matičnog soka nakon čega se sjemenke i ljuske pažljivo odvajaju i melju u sitan prah. Prah se upotrebljava prilikom pripreme svih vrsta zdravih jela ili napitaka. Možete ga dodati u kolače, zob, shake, kruh, pahuljice, kao i svaku drugu vrstu jela.
Kako ističu Lagatori, čaj je pak posebna priča. Ima antiupalno, antivirusno i antibakterijsko djelovanje, tako da se koristi protiv gripe i prehlade i ostalih virusnih i bakterijskih oboljenja. Ima blagotvoran učinak na probavu, tako da smiruje grčeve, bolove u crijevima, nadutost, smanjuje upalu sluznice crijeva, zaustavlja proljev te ima ulogu pri ublažavanju bolova u želucu.
"Zbog svog antiupalnog djelovanja pomaže kod upala i bolesti mokraćnog sustava, uz sve to ima pozitivno djelovanje na žuč i jetru, stoga pročišćava i omogućava njihov pravilniji rad u organizmu. Sastoji se od sušenih plodova bez ikakvih drugih dodataka", zaključuje ova vrijedna obitelj.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Partner
Osječko-baranjska županija - Upravni odjel za poljoprivredu
Trg Ante Starčevića 1,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 (0) 31 200 588,
e-mail: poljoprivreda@obz.hr
web: http://www.obz.hr/