• OPG Borojević
  • 24.04.2019. 18:00
  • Sisačko-moslavačka, Dvor

OPG Borojević: Lješnjak je biljka baš za naše prostore, bogom dane za eko proizvodnju

Obitelj Borojević iz Dvora na svojem eko gospodarstvu uzgaja mnoštvo voća, povrća i drugih kultura uključujući i tražene im lješnjake. Ekološka je proizvodnja kažu, najbrže rastuća na svjetskom tržištu, a naši su ruralni krajevi nacionalno blago i bogom dani za eko proizvodnju.

Foto: arhiva OPG Borojević
  • 806
  • 159
  • 0

Kruške, jabuke, dud, breskve, lan, heljda, rauola, (vrsta uljane repice za zelenu gnojidbu), raznoliko povrće, konoplja, vrganji, začinske trave i mnoge druge biljke rastu na OPG-u Milana Borojevića (58) iz Dvora na Uni. Na oko tri hektara ta obitelj uzgaja i lješnjake. Iako su oni u vrijeme blagdana nemalo traženi, prodaja lješnjaka ide im dobro kažu i bez posebnih datuma. "Lješnjaci su u prirodnom uzgojnom načinu ponajprije grmolike biljke, koje u konačnici mogu izrasti u stablo po tri i više metara visine”, kaže Milan Borojević.

Istarski duguljasti lješnjaci najčešći su na hrvatskim plantažama lješnjaka, razlog čemu su i dobre karakteristike te sorte. Uzgajivači navode solidnu otpornost istarskog duguljastog na štetnike, kao i dobru mu rodnost. Plod mu je krupan,duguljastog oblika, a vrh sužen, savijen i nazubljen. Rimski, za koje su se odlučili Borojevići okruglih su plodova, malo izduženih i združenih sa po tri zajedno. Ljuska im je deblja i teže lomljiva a bujnija je sorta. Prvi nasadi lješnjaka na tom su gospodarstvu zaživjeli prije šesnaest godina, a tek nakon desetljeća biljka dostiže razvojnu puninu. Urod ali ne puni, daje već druge i treće godine ali, kaže naš sugovornik, treba proći vrijeme da se pravovaljano "uzgoji stablo”.

Nasade lješnjaka podigli prije 16 godina

OPG Borojević je u ekološkoj proizvodnji lješnjaka, kojem odgovara humusno tlo odnosno oni podlogu biljke oplemenjuju konjskim stajnjakom. Lješnjak je ponajbolje saditi u kasnu jesen, širine između redova oko pet metara,unutar njih na tri odnosno dubina sadnje jest oko 15 cm. "Prije no što smo krenuli s prvim nasadima, uzorke smo tla slali u Kutinu na analizu postotka hranjivih tvari. Tako smo odmah od stručnjaka dobili i gnojidbenu preporuku”, kaže nam.

Lješnjake i prerađuju 

Bitno je tvrdi, zemlju hraniti i rahliti sa stajnjakom, obogaćivati je travama, djetelinom odnosno valja stvarati zatravljenu površinu koja u naravi sprječava ispiranje hranjivih tvari. Stablo lješnjaka u pravilu daje od dva do deset kilograma roda, odnosno po hektaru je riječ o tri, četiri tone u konvencionalnoj proizvodnji. U ekološkoj, tvrdi poljoprivrednik to je ipak manje, ali je kvaliteta bolja. Ona ovisi i o tome kakva je bila godina (kišna, sušna, vlažna), a nije nebitna ni navala štetnika, ponajprije kada je o lješnjaku riječ, ljeskotoča.

Napada on prvotno plod, kojeg iznutra (iz)buši i odlaže jajašca uništavajući tako biljku. U štetnike Borojevići ubrajaju i voluharice koje im dolaze na "objede”, a ne nedostaje im ni srna, vjeverica. Kada je o klimi riječ, naš sugovornik ističe kako je "lješnjak biljka baš za naše prostore, ne voli puno vlage kao ni suše, a dostatna joj je za život nadmorska visina od 1.100 metara”. Ipak, za uzgoj nije samo potonja važna, jer eko proizvodnja, smatra uzgajivač, jest životna filozofija koja se itekako odnosi i na biljni svijet. U njoj se vodi posebna briga o zraku, zemlji u kojoj biljke rastu i dr.

U dva grama tla sedam milijardi mikroorganizama

Otkriva kako u samo dva grama tla ima čak sedam milijardi mikro organizama, a upravo je taj bogati prirodni mikrobiološki svijet u tlu, cilj eko proizvodnje. Kada se tlo pošprica s raznim konvencionalnim preparatima, uništava se upola tog korisnog "podzemnog svijeta” i to je ono štetno.

"To više jer naši su ruralni krajevi nacionalno blago počevši od Banije, Like, Korduna i drugih krajeva koji su bogom dani", kaže naš sugovornik. On smatra kako samo ekološki proizvedena hrana u naravi može biti ona kojom će se hraniti ljudi, ali i životinje. Eko, pak, može biti samo ona koja ima i certifikat kao dokaz pravovaljanog uzgoja.

"Kod nas ljudi na žalost ne pitaju za kvalitetu, samo neka je cijena niska” žali se on. Dodaje kako ekološke parcele uključujući i njegovu svakako moraju proći minimum tri godine nadzora stručnjaka odnosno tzv. prijelazni period kojim uzgoj dobiva predznak ekološki. "Kod ekoloških proizvođača nema kurativnog djelovanja u radu, jer kod nas je zapravo sve preventiva. Koristimo prirodna sredstva za odbijanje štetnika i to mnogima poznatu koprivu, čaj od nema ,ljute paprike i dr. To ne šteti okolišu, ali ni kukcima” kaže Borojević.

Ističe kako je eko tržište najbrže rastuće na svjetskoj razini što je dobro kao i to da nisu kreditno opterećeni, a potrebnu je "mašineriju” obitelj tijekom godina sama pribavila. Naš sugovornik i supruga glavni su predvodnici imanja (od toga žive), jer sin Mladen im se kažu bavi drugim poslom. No, sretni su da imaju unuka Filipa koji će dok poodraste moći uživati u domaćoj i zdravoj hrani, a hoće li biti u poljoprivredi ima vremena da odluči. Oni su kada je o proširivanju nasada riječ, donijeli odluku da se širiti dalje neće jer bi to iziskivalo i povećanje opreme kao i drugih stavki proizvodnje. Lješnjake prodaju sirove odnosno tržištu nude hladno prešano ulje lješnjaka (ne prelazi temperaturu iznad 40 stupnjeva), prženi i pasterizirani lješnjak u staklenci Premium Qualitet odnosno imaju i limitirano izdanje Limited Edition.

Brašno i hladno prešano ulje od lješnjaka 

Ulje lješnjaka vrlo je traženo, kaže, a posebice se cijeni u kozmetici odnosno kvalitetnoj njezi kože. Sadrži B vitamine i kolagene potrebne za kožu lica, a učinkovito je i u masaži tijela, ali i u kulinarstvu. "Priču o lješnjacima dugo smo pripremali jer razmišljali smo koja bi to kultura bila, a da s njom ne moramo odmah u plasman, odnosno da mi kao uzgajivači određujemo tu namjeru. Odlučili smo se za lijesku i nismo pogriješili", otkriva Milan.

Bogatstvo eko plodova OPG-a Borojević 

Dodaje kako plodove lješnjaka nakon berbe suše prirodno, na tavanu negdašnje štale, a suši se lijeska na osam do deset posto vlage. Obitelj proizvodi i brašno od lješnjaka iz čijeg se ploda izvuče masnoća odnosno ostaje njegova suha tvar od koje se spravlja brašno. Lješnjak se objašnjava gospodin Borojević bere u rujnu kada je zreo, prirodno suh i kada padne na zemlju, a kupi se posebnim strojem tzv. usisavačem. Nakon berbe plodovi prvo odlaze na komušanje, potom sušenje i drobljenje prema potrebi. Gospodarstvo Borojević uvijek teži novim saznanjima, pa ne čudi da je uz ideje i kreativnost Milana Borojevića nemalo toga napravljeno njegovom umješnošću od drobilice lješnjaka do stroja za kopanje rupa i drugih "alatki”.

"Volim istraživati, učiti i stvarati", kratko će reći vrijedni poljoprivrednik otkrivajući kako su Turci najveći proizvođači lješnjaka, a posjetio je on svojedobno i plantaže drugih kultura ponajprije oraha, lješnjaka i makadamije u dalekoj Australiji, gdje se upoznao i s načinom rada tamošnjih farmera.

OPG otvoren za posjetitelje 

OPG Borojević poznat je u Sisačko – moslavačkom kraju, to više jer su i članovi Eko udruge "Izvor" i inicijatori pokretanja tamošnjeg prvog sajma ekoloških proizvoda. Uključeni su i u LAG Una, a zagovaratelji su Banije kao čistog potencijala za ekološku proizvodnju. Njoj su podredili i uzgoj lana, konoplje kao i heljde od čijih cvjetova tržištu među ostalim nude i čaj. Obrubljena tek šumom, ekološka plantaža potonjih biljaka raste u prirodno zatvorenom ciklusu, jer svaki dionik ima svoju ulogu. Tako se ptičice (sjenice i dr,) bave crvićima na voćkama, glodavce rješava više od desetak mačaka na imanju, a bogata ponuda bilja primamljiva je i pčelama.

"Ljudi nam mogu doći u posjet i na licu mjesta uvidjeti kakva je životna odrednica ekološkog proizvođača hrane” zaključuje ponosni vlasnik OPG-a. 


Povezana biljna vrsta

Lijeska

Lijeska

Sinonim: Lješnjak, lješnik | Engleski naziv: Hazel | Latinski naziv: Corylus avellana L.

Lijeska je sredozemna kultura i izrazito heliofitna biljka. Vrlo je neobična voćka jer za razliku od drugih vrsta koje cvatu u proljeće, ona cvate zimi i to od prosinca do... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

PG Borojević Milan Broojević Eko Lješnjak


Autorica

Snježana Kratz

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi