• OPG Modruš Eko
  • 17.08.2018. 15:00

Obitelj Rendulić odlučila se i za uzgoj paski - eksperiment im je uspio!

Obitelj Rendulić na svom imanju nedaleko Josipdola uzgaja stare sorte žitarica, pšenicu, kukuruz, crni proso i grah te krumpir ali i paske, cvijet češnjaka čiji se pupoljci beru mladi. Ovogodišnji su urod rasprodali a narudžbe imaju i za iduću godinu. S uzgojem paska počeli su eksperimetalno i danas zadovoljno kažu - nisu pogriješili.

Foto: arhiva obitelji Rendulić
  • 4.475
  • 441
  • 0

Pir, pšenica, stare sorte kukuruza, graha, crno proso kao i poznati lički krumpir tvrdunac te češnjak, samo su dio ekoloških poljoprivrednih kultura koje na obiteljskom gospodarstvu "Modruš Eko" proizvodi obitelj Rendulić. Smješteno je njihovo imanje između Modruša i Josipdola na, kako kažu, škrtoj, ali dobroj ličkoj zemlji iz koje će ovih dana početi vađenje krumpira, kako bijelog (imaju ga uglavnom za sebe) tako i crvenog, kojeg u pravilu prodaju od 7 do 8 kuna po kilogramu. Sadili su ga, kaže nam Dražen Rendulić (40) nositelj tog eko OPG-a i nesvršeni agronom, u travnju a berba kreće polovicom osmog mjeseca.

U starom mlinu melje se i smisno brašno

Obrađuje vrijedna obitelj četiri hektara oranica, a ostalo su im livade i pašnjaci koje su u jednom dijelu oplemenjene i starim mlinom. U njemu se, baš kao nekad uz pomoć kotača kojeg pokreće voda, i danas melje brašno. Ne čudi, jer obitelj Rendulić nekada se bavila pilarstvom i mlinarstvom. Proizvode oni više vrsta brašna uključujući i ono od pira odnosno u tamošnjem kraju poznato “smisno” brašno koje sadrži 65 posto pšenice, 27 posto prosa a ostalo je kukuruz. To im je brašno itekako traženo u Dalmaciji, dok je primjerice Zagreb više za ono od “pira, kukuruza i pšenice”.

Paski, mladi izdanci češnjaka

Godišnje svih vrsta brašna obitelj Rendulić proizvede oko tri tisuće kilograma, a ističu kako nemaju masovnu proizvodnju jer kod njih sve funkcionira u “skladu s prirodom”. Omanje jezero koje im je na imanju kao i vodenica, pridonosi očuvanju tradicije koju Rendulići u budućnosti namjeravaju oplemeniti i turističkom ponudom. Brašno im je s eko certifikatom, bez aditiva a nosi i oznaku “brašno hrvatskih polja”. Rok valjanosti mu je pet mjeseci od mljevenja a može ga se naći kao i njihovih drugih proizvoda, osim na kućnom im pragu, i u trgovinama zdravom hranom. Kada je o njihovom eko krumpiru riječ, OPG Rendulić ga uzgaja na hektar zemlje a potonji je kažu “optimistični uzgoj” ako ga godišnje uberu oko 15 tona no, sve ovisi o klimatološkoj godini, štetnicima i bolestima.

Ove godine zbog plamenjače manje krumpira

Ove im je godine ističu plamenjača (gljivično oboljenje) “pokosila” polje, pa će procjenjuju “biti i manje uroda”. Protiv štetnika ponajprije krumpirove zlatice bore se uljem nima i maceratom preslice, a pojavu gljivica uspješno sprječavaju razvodnjenim mlijekom (na 30 litara mlijeka ide 300 litara vode). Ručnog je rada dosta na poljima tog gospodarstva uključujući i uzgoj tamošnje im stare sorte češnjaka, tvrdovratog i otpornog na bolesti (plijesni, lukova muha). Obitelj Rendulić poznata je po tome što na tržištu plasira plodove tog češnjaka naziva “paski” a kolokvijalno znanog kao “ličke šparoge”. Riječ je o zračnoj lukovici tj. cvijetu češnjaka čiji se pupoljci beru mladi dok ne potroše hranu lukovice biljke, a tijekom rasta izdanci joj se poč(i)n(j)u uvijati u prepoznatljivi krug. U Istri ih još zovu “batići” a u Dalmaciji “picoji”.

"Naš češnjak je jesenska sorta koju sadimo koncem listopada, lukovica se bere u srpnju a paski budu od polovice svibnja do polovice lipnja", kaže gospodin Dražen. Dodaje kako se paski beru oko tjedan dana, a svaka lukovica češnjaka(ot)pusti po jedan izdanak pask(ić)a. Posadi obitelj oko 150 kg češnjaka godišnje, a drže se u tom uzgoju i plodoreda. Posla oko biljke koja naraste i pola metra ima, jer valja ju “braniti” od korova, ali se zato lakše bere jer se čupa iz zemlje prema gore. Zagorci bi, kaže naš sugovornik, taj posao slikovito opisali rečenicom da se” luk “spukne” van iz zemlje”. Pakira se kao pušlek od po 250 grama a prodaje po 15 kuna.

Paski su bogati vitaminom C, željezom i svim nutrijentima koje ima češnjak uključujući i one za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Može mu se plod jesti skuhan, kao povrtni prilog, dobar je kao juha ili njezin dodatak, može se peći na roštilju, jesti poput špinata ili kao pesto. U slučaju potonjeg prakticira se mjera pola paska pola mljevenih orašastih plodova odnosno može se obogatiti bosiljkom ili limunom.

Rasprodani plodovi češnjaka paski

Obitelj je s uzgojem paska svojedobno započela eksperimentalno, pa su prije tri godine u prodaju pustili 30 kg te biljke, potom 60 a ove su godine stotinjak kilograma rasprodali jer je potražnja bila velika. Narudžbe već imaju i za iduću godinu što je dokaz da je obiteljski “eksperiment” uspio i to kažu s plodovima koji su u dalekoj Aziji (Kina, Koreja) uobičajeno jelo. Za sada ne namjeravaju povećavati površinu nasada paska, koji se sade na pet centimetara dubine s razmakom između biljaka do 20 cm, a između redova pola metra (može i gušće).

Ekološki uzgoj, požalio se naš sugovornik, (po)najviše muke ima s korovom, koji u toploj a kišnoj godini kakva nam je bila ova početkom ljeta nemalo raste. Kada bi, u šali kaže i ekološka proizvodnja rasla poput korova, bilo bi dobro jer je kao takva u Hrvatskoj nedovoljna. Na pitanje može li se živjeti od ekološke poljoprivrede gospodin Dražen kaže da može, ali valja imati plan od početka do kraja odnosno pravo je pitanje “koliko je ljudima dovoljno”. Ako su zahtjevi megalomanski (vila, bazen dobar auto) onda se i ne može. Od konvencionalne poljoprivrede smatra to je malo teže, jer su cijene otkupa proizvoda male, ali zato ekološkog povrća itekako nedostaje na tržištu. Njihovog češnjaka ističe nestane (u)brzo nakon što ga plasiraju na tržište kao i eko krumpira kojeg nemaju već u prosincu.

Priprema dokumenata za mjeru 6.2.1 za turističke djelatnosti

Obitelj doznajemo nije kreditno opterećena na sreću kažu, nisu zasad ni u ruralnim mjerama ali pripremaju elaborate za mjeru 6.2.1. Programa ruralnog razvoja za pokretanje turirtičke djelatnosti do 2020 godine. Riječ je o 50.000 eura bespovratnih europskih sredstava za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti. Namjerili su otkriva nam, iza vodenice podići kušaonu ali i mjesto gdje bi se održavale radionice tradicijskog načina pečenja kruha, izrade predmeta toga kraja...

Vrijedna obitelj voljela bi da im na imanju zaživi i smještaj gostiju

Voljeli bi da im na imanju zaživi i smještaj gostiju koji bi mogli provesti (po)koji dan na OPG-u, ubrati povrće iz vrta, sami si spremiti objed (roštilj i sl.) Za to već prikupljaju dokumentaciju, raspituju se o projektnim konzultantima koji su važan dio uspjeha u konačnici ,jer kako kažu “na tom tržištu ima svega”. Nije zgorega kada je o njima riječ kontaktirati i LAG-ove (Lokalne akcijske grupe) te dobiti što više informacija, jer poljoprivrednicima i onima koji bi u taj sektor zašli, kronično nedostaje administrativnog marketinga i informacija zaključuje naš sugovornik. Ističe kako gospodarstvo Rendulić ne bi polučilo uspjeh(a) da u svemu ne sudjeluje cijela im obitelj mama, tata, brat i supruga.

Kada im zatreba radne snage, osim rodbine i prijatelja angažiraju po potrebi i sezonce s burze. Prvih su godina kod njih oni radišni(ji) mogli u berbi krumpira ili luka zaraditi dnevnicu od 250 kuna za osam sati rada uključujući i pauzu. Danas radne snage doznajemo manje trebaju, jer dovoljne su im kažu njihove “ruke”.


Povezana biljna vrsta

Krumpir

Krumpir

Sinonim: krompir | Engleski naziv: Potato | Latinski naziv: Solanum tuberosum L.

Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka. Potječe iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao i prije 8 000 godina. U Europu su ga donijeli španjolski istraživači u 16. stoljeću i... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

OPG Modruš Eko Dražen Rendulić Češnjak Krumpir Paski


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kroz svoj OPG JURIŠIĆ DINKO u provedbi projekta operacije tipa 6.3.1. Kroz mjeru je financirana kupn... Pročitaj cijelu bilješku »