Novi rekord u eko površinama - na planetu 72,3 milijuna hektara

Broj površina pod ekološkim uzgojem i prodaja takvih proizvoda nastavljaju rasti. Ova je proizvodnja dosegla novu rekordnu razinu u 2019. godini i postigla površinu od 72,3 milijuna hektara, što je 1,6 posto više u odnosu na godinu prije, stoji u izvještaju pod nazivom "Svijet ekološke poljoprivrede - statistika i novi trendovi 2021.", objavljenog od strane Istraživačkog instituta za ekološku poljoprivredu (FiBL) i Europske udruge za ekološku proizvodnju (IFOAM).

Regije u kojima je najzastupljenija su Oceanija s 35,9 milijuna hektara, što čini čak polovicu ukupne površine te Europa sa 16,5 milijuna hektara, odnosno 23 posto. Nadalje, izvješće ukazuje da Latinska Amerika ima 8,9 milijuna hektara (11%), Azija 5,9 milijuna hektara (8%), Sjeverna Amerika 3,6 milijuna hektara (5%) i Afrika dva milijuna hektara (3%).

Prema ovom izvješću, u 2019. godini površina zemljišta pod eko uzgojem povećala se za 1,1 milijuna hektara, tj. 1,6 posto. U Hrvatskoj je bilo 108.127 hektara, što je rast od 4,8 posto u odnosu na 2018. godinu, a zabilježeno je 5.153 eko proizvođača. U Bosni i Hercegovini je zabilježeno 1.692 hektara, što je rast od gotovo 89 posto u odnosu na godinu ranije, a ondje broje 251 proizvođača. U Srbiji je pod eko uzgojem bilo 21.266 hektara, što je rast od 10,4 posto, a njime se bavilo 373 uzgajivača. 

Ovo povećanje odražava opći trend u svim regijama, pogotovo u Europi, gdje se eko zemljište povećalo za 0,9 milijuna hektara, odnosno 5,9 posto te Sjevernoj Americi, gdje je njihovoj ukupnoj površini dodano 0,3 milijuna hektara, što čini povećanje od 9,1 posto.

Suprotno tome, u Aziji je došlo do smanjenja za 7,1 posto i to uglavnom u Kini. 

Ipak, većina svjetskih zemalja je u značajnom povećanju. To je posebno naglašeno u Indiji gdje je rast iznosio 0,36 milijuna hektara i Kazahstanu 0,1 milijuna hektara.

Koje su kulture vodeće? 

Što se tiče ratarskih kultura, žitarice čine najveću površinu u ovoj vrsti proizvodnje (5,07 milijuna hektara), zatim pašnjaci (3,2 milijuna ha) i uljarice (1,7 milijuna ha). Žitarice su zabilježile porast od gotovo 310 tisuća ha, a uljarice 183 tisuće ha. Što se tiče višegodišnjih nasada, tu su maslinici (0,9 milijuna ha), nasadi kave (0,7 milijuna ha) i oraha (0,6 milijuna ha).

Prema FiBL-u, potrošnja takvih proizvoda premašila je 106 milijardi eura u 2019. godini. Glavna njihova tržišta su SAD (44,7 mlrd. €), Europska unija (41,4 mlrd. €) i Kina (8,5 mlrd. €).

Tržište je raslo u svim zemljama za koje su bili dostupni podaci. Najveći je rast zabilježen u Francuskoj gdje je potražnja za eko proizvodima porasla za čak 13,4 posto. Također, Europa ima najveću potrošnju takvih proizvoda po stanovniku u čemu prednjači Danska s 344 eura, slijedi ju Švicarska s 338 eura, Luksemburg s 265 eura i Austrija s 216 eura po glavi stanovnika godišnje. 

U skladu s rastućom potražnjom, raste i broj proizvođača te površina. Ono što je nekada bila tek niša velikog i raznolikog tržišta, postalo je glavni fokus istraživanja i razvoja usmjerenog na pronalaženje rješenja koja promiču održivu proizvodnju bez gubitaka u produktivnosti i kvalitete usjeva.