• Eko jabuka
  • 03.01.2021. 09:30

Neprskana i negnojena jabuka - je li doista i ekološka?

Kad spomenemo ekološku jabuku, najveći broj potrošača pomislit će da se radi o plodovima ubranih sa stabala koja rastu po livadama i pašnjacima, pod kojima pasu kravice koje ih prirodno gnoje... No je li zaista tako?

Foto: Adrian Horvat
  • 1.198
  • 138
  • 1

Kvaliteta proizvedene hrane kako u svijetu, tako i u Europi, poboljšava se s novim znanstvenim dostignućima. No, negativni utjecaji konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na klimu, biološku raznolikost, dugoročno očuvanje plodnosti tla, prepoznali su se tek nedavno.

Jedan od načina sprječavanja negativnih posljedica je prelazak na ekološku poljoprivredu. Nju tumačimo kao održivu, baš kao i općenito održivi razvoj svih grana gospodarstva. Drugim riječima, to znači proizvoditi hranu, biljne ili životinjske proizvode bez štete koja bi mogla nanijeti okolišu, biološkoj raznolikosti, te umanjiti utjecaj poljoprivrede na daljnje pogoršanje klimatskih promjena.

Iako baš i nemam velika iskustva s ekološkom proizvodnjom u praksi, da nešto o tome napišem natjeralo me vrlo često razmišljanje ljudi u okolici. Kad govorimo o njoj, velika većina današnjih potrošača uvjerena je da je to – ono – neprskano i negnojeno. Je li to baš tako?

U Hrvatskoj je pod ekološkom proizvodnjom 7,5% zemlje 

Europska komisija je nedavno predstavila novu strategiju "Od polja do stola" koja je jedan od ključnih elemenata Zelenog plana te okvir za velike promjene u poljoprivredi. U Strategiji su predstavljeni konkretni ciljevi kao što su smanjenje upotrebe i rizika kemijskih pesticida i upotreba opasnijih pesticida za 50 posto do 2030. godine, smanjenje gubitka hranjivih tvari za najmanje 50 posto, a da se pritom ne smanji plodnost tla, smanjenje upotrebe gnojiva za najmanje 20 posto do 2030. godine. Smanjenje prodaje antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50 posto do 2030. godine. Navodi se i važnost ekološke poljoprivrede te će Komisija potaknuti razvoj poljoprivrednih površina za eko uzgoj u EU kako bi 25 posto ukupnog poljoprivrednog zemljišta do 2030. godine bilo pod tom proizvodnjom.

Trenutno je u ekološkom uzgoju u Republici Hrvatskoj 7,5 posto zemlje. Neke EU regije imaju već značajne površine pod njom, kao npr. austrijske Salzburg i Gradišće. U nedavnom posjetu SAD-u, ostao sam zaprepašten količinom ekološki proizvedenih jabuka (i ostalog asortimana voća i povrća) savršenog izgleda i sortnih osobina. Zagrebačka županija već nekoliko godina nastoji novim projektima postati prva u Hrvatskoj koja će usmjeriti 100 posto poljoprivrednih površina na ovu proizvodnju do 2030. godine.

U RH postoji ukupno oko 12.000 ha pod nasadima ekološkog voća, od čega je evidentirano 580 ha jabuke. Koliko je u tome ekstenzivnih voćnjaka? Nema pouzdanih podataka koliko od toga čine intenzivni ekološki nasadi.

Ekološki (organic) proizvedena jabuka u SAD-u u trgovini

Da bi 25 posto poljoprivredne proizvodnje moglo funkcionirati istovremeno i tržišno i ekološki, potrebno je osigurati (po mojoj skromnoj procjeni) da 100 posto potrošača bude upoznato da ekološka jabuka, salata, rajčica, nije "neprskana i negnojena" već upravo suprotno. Da su one proizvedene u vrlo intenzivnim ekološkim sustavima zaštite, gnojidbe, agrotehnike. Stoga dok se s jedne strane educira poljoprivredne proizvođače o toj održivoj proizvodnji, vrlo je važno da se o tome educira i potrošače. Ovim člankom više nastojim pojam ekološke proizvodnje približiti potrošačima.

Loše zaštićena jabuka nije ekološka 

Kad spomenemo eko jabuku, najveći broj potrošača pomislit će da se radi o plodovima ubranih sa stabala koja rastu po livadama i pašnjacima, pod kojima pasu kravice koje ih prirodno gnoje, a ta ista stabla nikad u svom životu nisu vidjela prskalicu. Znamo li zapravo kako izgleda takova jabuka? Izgleda baš kao da je jedva, jedvice preživjela napade svih mogućih bolesti (fuzikladij, alternaria, marsonina gorka trulež, gljivice čađavice, itd…) i štetnika, da ih ne nabrajam jer mi cijela strana teksta ne bi bila dovoljna. Neki plodovi sve ove napade i nisu preživjeli. S druge strane tendencije suvremenih potrošača su potraga za oku najljepšom, najcrvenijom, najslađom, najaromatičnijom, itd. jabukom.

Ne tako rijetko se može vidjeti kako trgovci loše zaštićenu jabuku od bolesti i štetnika iz konvencionalnih nasada prodaju pod ekološku - neprskanu jabuku. Stoga je od velike važnosti za potrošače upoznati se što zapravo predstavlja – ekološka proizvodnja jabuke.

Štete od gusjenica raznih savijača i savijača pokožice ploda u neprskanom voćnjaku

Ekološka poljoprivredna proizvodnja jabuke je oblik proizvodnje koji zahtijeva daleko više znanja i radnog vremena od konvencionalne proizvodnje kako bi na kraju uz optimalni izgled, kvalitetu i financijski rezultat takove proizvodnje bio opravdan. Ulazni troškovi su viši, potrebno je stručnije znanje, a na kraju se proizvede i nešto skuplji proizvod za koji je potom potrebno pronaći odgovarajuće tržište.

Od vrsta i sorata koristimo one koje su dobivene križanjima, selekcijom, te su otporne na najčešće bolesti te biljne vrste. Važno je naglasiti da se nikako ne može ostvariti otpornost na sve bolesti, kao ni na bilo kojeg štetnika. Dakle, kako bi dobili oku savršen i okusu ugodan proizvod i u ekološkoj proizvodnji potrebno se umiješati i sa suzbijanjem nekih od bolesti i štetnika. No glavno pitanje koje se postavlja je – na koji način i s kojim sredstvima to radimo? Dok se u konvencionalnoj poljoprivredi jabuku prska 15 puta s najčešće po tri sredstva od kojih svako spada u grupu otrova ili opasnih sredstava po ljudsko zdravlje, u ekološkoj se proizvodnji suprotno uvriježenom mišljenu prska zapravo oko 20-25 puta sa sredstvima od kojih nijedno nije ni otrov, ni opasno po ljudsko zdravlje.

Kod konvencionalne proizvodnje za isto postoje ograničenja poput broja tretiranja s jednom aktivnom tvari, karence, tolerance, MDK, LD50... Dakle u praksi je vrlo intenzivna, a ne ekstenzivna tehnologija. Ista je tim kompliciranija pošto kod ekološki prihvatljivih sredstava koja koristimo u zaštiti ne postoji mogućnost prskanja nakon što je bolest ili štetnik već jednom inficirao ili napao. Sva zaštita se isključivo odvija preventivno uz vrlo opširne mjere praćenja uvjeta za razvoj bolesti i štetnika i pravovremenog djelovanja vezanog gotovo na sat. Stoga je potrebno još i dosta veće znanje nego li u konvencionalnoj proizvodnji.

Veći razmaci, ali i sadnja grmlja i biljnog pokrova 

Zaštita od većine najvažnijih štetnika plodova danas se može ostvariti korištenjem metoda feromonskih klopki ili feromonskih metoda konfuzije parenja insekata. Feromoni su jaki mirisi kojima određeni štetni insekti u vrijeme parenja ne mogu odoljeti te se velika većina njih pohvata na klopkama ili uzaludno traži partnera kod parenja sve dok se ta sposobnost ne izgubi. Mogu biti prirodni (alkohol, ocat, jabučni sok) ili sintetički (feromonski dispenzori). Za preostali dio populacije koriste se specijalna neotrovna sredstva, prirodni bioinsekticidi, koja najčešće djeluju vrlo kratko i ograničeno, pa je potrebno čak i više prskanja nego u konvencionalnoj proizvodnji. Potrebno je dakle vrlo dobro poznavanje životnih ciklusa svih štetnih i korisnih insekata.

Kod podizanja ekoloških nasada vodimo brigu i o drugim čimbenicima koji utječu na pojavu i razvoj bolesti i štetnika. Veći su razmaci sadnje, kako bi svako stablo pojedinačno moglo imati jači korijenov sistem te time biti otpornije, kako bi vlaga koja pogoduje razvoju bolesti u nasadu bila niža, da u nasadu bude više sunca kako bi se što prije listovi mogli posušiti. Često puta sadi se na podlogama umjerene bujnosti kao što su M26 ili MM106 na kojima su stabla nešto prirodno jača, pa se i gnojidba dušikom može smanjiti. Na ovim su podlogama stabla i nešto viša, a znamo da su najčešće štete od mrazova na nižim dijelovima krošnji.

Ekološki voćar u okolici svojeg voćnjaka posadit će i raznovrsno grmlje i biljni pokrov koji će omogućiti razvoj što veće bio raznolikosti pa će se u voćnjaku naći i veći broj prirodnih neprijatelja štetnika. U konvencionalnom voćnjaku u kojem se nalaze samo jabuke, one su stanište najčešće samo za štetne insekte jabuke, dok je u ekološkom voćnjaku potrebno stvoriti staništa i za korisne kukce, koji su neprijatleji štetnika. Poznata je praksa s istovremenom proizvodnjom jabuka i ukrasnog drveća. Visoki stupovi vrlo su dobre osmatračnice za ptice grabljivice kojima su voluharice važni dio ishrane. Drveno spremište u voćnjaku, idealno je sklonište za mačke, koje često vrlo uspješno drže populaciju volharica pod kontrolom.

Omjer gnojidbe i rezidbe mora biti izuzetno dobro usklađen 

Ekološki voćar ne oslanja se na gnojidbu mineralnim gnojivima koja su iako financijski najefikasnija, dugoročno vrlo neodrživa za plodnost tla. Umjesto toga, primjenjuju se znanja o dugoročnom očuvanju optimalne plodnosti, strukture tla, pH tla, biološki aktivnog tla. Koriste se isključivo organska gnojiva nastala na organskim, ekološkim farmama, bilo da su u obliku ekološkog stajskog ili ekološki certificiranih peletiranih gnojjiva. Ista imaju manji sadržaj hranjiva, a skuplja su od konvencionalnih. Kako ekološka gnojiva ne mogu brzo reagirati u cilju povećanja bujnosti, povećanog opterećenja urodom, eliminiranja simptoma nedostatka nekog hranjivog elementa, ekološki voćar mora dobrim poznavanjem fiziologije vrste i sorte nastojati ostalim agrotehničkim radovima kao što su rezidba, prorijeda, plijevidba… doprinositi održavanju stabala u optimalnom vegetativnom stanju.

Omjer gnojidbe i rezidbe mora biti izuzetno dobro usklađen. Voćka u dobroj kondiciji lakše će se oduprijeti napadima bolesti i štetnika. Dugoročno očuvanje plodnosti tla sa povećanjem humusa osnova su održivog razvoja u budućnosti.

Ekološki voćar problem korova mora rješavati na potpuno drugi način od najčešće uvriježenog – prskam herbicidom i stalno malčiram da mi voćnjak bude lijep i uredan. U ekološkim principima voćarske proizvodnje ne gledamo korove samo kao konkurente voćkama u ishrani, već kao jedno vrlo veliko stanište za veliki broj vrsta insekata, kukaca. Kako ne prskamo sredstvima za zaštitu bilja koja su otrovna za pčele, poželjno je održavanje raznovrsne flore kao podrast voćnjaka. Svako nisko malčiranje visokog i raznolikog korova ima vrlo jak utjecaj na promjenu faune insekata koji su se do nedavna nalazili u nasadu. Stoga se često naizmjenično malčira svaki drugi red.

Time se više korisnih insekata zadržava u nasadu, dok je istovremeno ipak nešto umanjena i emisija CO2 u atmosferu uslijed razgradnje malčiranih ostataka. Međutim, malčiranje otpalog lišća što je prije moguće po opadanju, važna je mjera, pošto veliki broj biljnih bolesti prezimljuje ili u ili na otpalom lišću, a tom mjerom pospješimo njegovu razgradnju i mineralizaciju pa manji broj spora bolesti uspješno prezimi. Još bolja mjera je strojno (ručno) usisavanje otpalog lišća prije zime i spravljanje komposta na izdojenom mjestu.

Nije svaka na oko "ekološka jabuka – ekološki proizvedena"

Iz svega navedenog lako je uočiti da ekološka jabuka nije ni neprskana, ni neorezana, a ni ona pod kojom su pasle kravice. Ekološko voćarstvo, baš kao i takva poljoprivreda, nastoji se uklopiti u sistem održivog razvoja kojim bi se spriječilo degradiranje poljoprivrednih površina, uništavanje bioraznolikosti, smanjilo opterećenje poljoprivrede na klimatske promjene, a time i pospješile mogućnosti za lakši i održivi život na našem planetu.

Ekološka proizvodnja spoj je vrlo zahtjevnih agrotehničkih radova uz još veće korištenje znanja. U velikom broju slučajeva ekološki proizvedena jabuka uskladištena bez bolesti plodova uvijek se bolje ponaša u skladištu i u tijeku čuvanja.

I za kraj, obratimo pažnju na dvije fotografije. Nije svaka na oko "ekološka jabuka – ekološki proizvedena".  

Jabuka iz konvencionalne proizvodnje, loše prskana pred kraj vegetacije, nakon 13 provedenih zaštita.
Djelomično otporna sorta Pinova u ekološkom sustavu zaštite

 


Povezana biljna vrsta

Jabuka

Jabuka

Sinonim: - | Engleski naziv: Apple | Latinski naziv: Pyrus malus L.

Jabuka je temelj voćarske pro­izvodnje i služi kao osnovica za usporedbu isplativosti uzgoja drugih voćaka. Njezini plodovi dozrijevaju od najranijeg ljeta sve do zime. Plodovi... Više [+]

Tagovi

Jabuka Proizvodnja jabuka Eko nasadi Neprskano Negnojeno Razlika


Autor

Adrian Horvat

Više [+]

Adrian Horvat je diplomirani inženjer agronomije i viši stručni savjetnik hortikulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Gorskom kotaru 3 stupnja, vrapci se sklonili na sigurno.