• OPG Eko Miklec
  • 23.07.2019. 10:30
  • Grad Zagreb, Sesvete

Neobrađivanu zemlju pretvorili u raj za eko povrće, rado bi i stan mijenjali za neki grunt

Supružnici Miklec iz Sesveta bave se eko uzgojem sezonskog povrća na zemlji smještenoj između Kutine i Lipika. Batat, egzotični kivano, tikve, grah, cherry rajčica dio je tražene ponude s njihovih polja. Namjeravaju ubuduće upotpuniti proizvodnju i pravljenjem zimnice za koju je sve više upita

Foto: arhiva OPG Eko Miklec
  • 1.834
  • 563
  • 0

Sve je krenulo od zemlje koja nije bila obrađivana gotovo pedeset godina. Toj se činjenici pribrojila i ljubav prema biljkama, i izrodio se eko uzgoj sezonskog povrća: batata "svih boja", hokaido tikve, graha trešnjevca, kupusnjača, patišona i drugog "zelenja”, na OPG- u Miklec. Supružnici Silvija (37) i Tomislav (37) 2013. godine ustrojili su gospodarstvo u selu Janja Lipa, na potezu Kutina-Lipik.

Broje oni i plastenike u zagrebačkom Markuševcu, a stanuju u Sesvetama. Počeli su, kažu, prvo proizvodnju batata zbog zdravlja, jer su im roditelji dijabetičari. Razlog više bio je i mir, ali onaj za zdravlje i opuštanje, jer uživanje u prirodi, smatraju, nema cijenu. "To trebate vidjeti, taj život i životinje koje su oko vas. Ptice, srne, gušteri... Sve je to nama odmor za dušu", govori Silvija Miklec koja se u "zelenoj” znatiželji okušala i u uzgoju egzotičnog kivana, poznate vitaminske bombe.

Najviše graha trešnjevca, chery rajčice i batata

Ove ga godine, kaže, na poljima nemaju, ali broje zato plodove batata, a ponajviše graha i cherry rajčice koju i suše. Odličan im je bio batat koji im je lijepo uspio, bez ikakvih tretiranja pa i onih dozvoljenih u eko proizvodnji. Razlog je tome, smatraju, i to što im je zemlja dobro odmorena, ali i dobro pripremljena, preorana, nagnojena sa stajnjakom. Probleme im doduše stvaraju voluharice koje se vole "pogostiti” batatom, ali Mikleci kažu i "to je dio prirode” od koje štete u ljetini broje i do trideset posto.

Imaju i plastenike pa povrća bude i do studenog 

OPG im je u sustavu kontrole eko uzgoja za što je Tomislav Miklec završio i edukaciju. Veliko su iskustvo u poljodjelstvu priskrbili i od nekolicine mentora, a posebice im je znanja podarila Magdalena Gregurić, kod koje su usvajali znanje o plastenicima i takvoj vrsti proizvodnje. Učila ih je u njima raditi, od nje su unajmili plastenike. Zahvalni su umnogome i supružnicima Mladenu i Katarini Mikac iz Petrove Gore koji su im poklonili dvije košnice pčela i pčelarski inventar, a i danas ih puno toga uče u pčelarstvu.

Ponajprije kako načiniti novu zajednicu i drugo, jer pčele su važne za eko sustav u povrtlarstvu. Imali su ove godine i nešto unosa meda, ali su ga ostavili vrijednim radilicama. "Kada se osvrnemo unazad, sretni smo što smo suprug i ja postigli, jer mnogi su nas odgovarali od namjere, nemalo i zbog činjenice da zemlja traži puno posla. Nismo se pokolebali, pa se danas na našoj zemlji nalaze brojne domaće sorte povrća”, govori Silvija.

Ponosna je ponajprije na svoje "žute i šarene rajčice”, volovsko srce, jabučare, amerikance ali i "Adelinu rajčicu”, koju zove po svojoj svekrvi jer to je staro sjeme dobila od nje. Za dobro traženu cherry rajčicu ističe da je stvorena za eko uzgoj. Vezuju je na špagu, dobro im uspijeva, ne napadaju je bolesti, ali redovito joj kidaju zaperke, zalijevaju i dobro održavaju. Imaju je i u plastenicima pa se plodovi tog povrća ubiru čak do studenog. Namjeravaju se Mikleci ubuduće posvetiti i pravljenju zimnice, jer osluškujući tržište spoznali su da su primjerice kisele zelene rajčice, male lukovice i slična ponuda traženi. Isto je i sa sušenim cherry rajčicama odličnima u kulinarstvu. Nije bračnom paru teško raditi na gospodarstvu, ali ih ljuti brojna papirologija koju moraju ispunjavati, a i izdataka se nakupi.

Zamjena stana u Sesvetama za okolicu Zagreba

Voljeli bi, govore u glas, svoj 2,5 sobni stan u Sesvetama zamijeniti za neki grunt u okolici Zagreba gdje bi se u potpunosti mogli baviti pčelama, uzgojem stoke, povrtlarstvom i drugim oblicima zdrave hrane. To više jer hrana je, kažu, zdravlje kao i boravak u prirodi.

"Svi smo uglavnom zatvoreni u uredima na poslu, a ono malo što budemo u prirodi nije dovoljno za zdravlje. Previše se i ono što konzumiramo šprica, pa ne čudi da je bolesti sve više. Zato je ekološki uzgoj put u zdravi život, ističe naša sugovornica. Radišna i progresivna nastoji da se u Sesvetama ustroji eko plac koji bi okupljao takve proizvođače diljem Hrvatske. Članica je ona i udruge Zelene i plave Sesvete kojima je među ostalim namjera, i da se prihod od placovine "proslijedi” za kupovinu voćaka, koje bi se ciljano sadile na području Sesveta. Po uzoru je to na neke europske gradove.

Ekološki je uzgoj put u zdrav život, kažu supružnici 

Kada je o ljekovitom bilju riječ, Silvija svoje uzore nalazi u stručnim i učenim ljudima i vrsnim travarima. I ona je ljubiteljica ljekovitih biljaka pa ih na njenim poljima ima podosta od stolisnika, nevena, plućnjaka, medvjeđeg luka do tušta i dr. Sakuplja ona trave i suši ih za čajeve, a kada je na moru onda se u njenoj košari nađe i motar, hrana negdašnjih mornara. Iz šume, ali ne one koje su uz ceste, uvijek će donijeti koprive, a naći će se i (po)koja gljiva. U golemom opsjegu posla i proizvodnje nisu, kažu, išli na europske fondove jer su kreditno opterećeni, ali ne znači da o tome neće ubuduće razmišljati.

Od države dobivaju poticaje, ali ni sami ne znaju koliko odnosno, kažu za sve što se prijavi u u eko uzgoju, sredstva i pristignu. Svoje proizvode dostavljaju na kućnu adresu za područje Zagreba, a sve što nude može se vidjeti na njihovoj stranici Eko Miklec.


Fotoprilog


Tagovi

OPG Miklec Snježana Miklec Tomislav Miklec Uzgoj batata Eko proizvodnja


Autorica

Snježana Kratz

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi