Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Iva Bulić
  • 21.06.2022. 09:00
  • Zadarska, Korlat

Navodnjavani "kraljevi krša" u Korlatu izrastaju u careve!

Na 3.500 bajama, starosti od 6 do 11 godina, nadamo se ubrati 35.000 kg ploda, kažu Iva i Tomislav Bulić, vlasnici jedinog bajamika u Dalmaciji koji ima vlastitu bušotinu, akumulaciju i kompletan sustav navodnjavanja koji im je izradila tvrtka Colić-Trade.

Foto: Ivan Jusup
  • 3.042
  • 860
  • 0

Kraljevi krša, kako nazivaju bademe ili po domaći bajame, na imanju supružnika Ive i Tomislava Bulića (52) u Korlatu kod Benkovca izrastaju u careve.

"Više im ništa ne fali“, kaže Iva, nositeljica OPG-a osnovanog prije 20-ak  godina. Pokazuje nam plodove velike i zdrave, ispunjene jezgrom, iako do berbe ima još gotovo tri mjeseca.

"Na 3.500 stabala, starosti od 6 do 11 godina, nadamo se ubrati 35.000 kg ploda“, govore.

U berbi, koju običavaju sredinom kolovoza i početkom rujna, pomoći će im, kao uostalom i u svim drugim poslovima na imanju, njihovih petero djece, ali i odgovarajući broj sezonskih radnika koje, prema potrebi, angažiraju i na drugim poslovima.

Uz bajame, obitelj uzgaja i oko 1.000 trsova vinograda, 100 stabala trešanja, 60 maslina, smokve, šljive, jabuke… Sade i sve vrste sezonskog povrća. Sve domaće i ekološki. A za sve su "krivi" bajami, iako im u početku nisu bili u prvom planu.

"U prvom planu nam je bilo stočarstvo i proizvodnja grožđa“, otkrivaju supružnici.

Od stočarstva do 3.500 badema

Njihova životna priča je zanimljiva i poticajna. Iva je rođena Zadranka, iz gradskog predjela Bokanjac. Nekadašnja košarkašica ŽKK Zadar. Suprug Tomislav, hrvatski branitelj, diplomirani kriminalist  i danas aktualni gradonačelnik Grada Benkovca. Nakon završenog školovanja u Zagrebu se zaposlili, imali solidne plaće, ali srce je vuklo u zavičaj pa su 2001. zagrebačku adresu zamijenili korlatskom. 

U Tomislavovom rodnom mjestu Korlatu, odlučili su se baviti stočarstvom i proizvodnjom grožđa. Tu u blizini je i čuveni Badelov vinograd. Za nepunih 14 godina matično stado od 120 podigli su na 600 ovaca. Godinu dana kasnije pada odluka o sadnji nakon što je Kraš pokrenuo kampanju "hrvatski badem za hrvatsku bajaderu". 

Nasadi su pod sustavom navodnjavanja kap po kap 

Prvih 400 stabala posadili su prije 11 godina na vlastitom zemljištu. Uspjeli sklopiti kooperantski ugovor s Krašom, potom zatražili i dobili u koncesiju državno zemljište. Na krškom terenu u sljedeće tri, četiri godine podigli bajame na 12 hektara, prijavili ekološku proizvodnju, dobili eko znak i nastavili sa sadnjom sve do današnjih 14 hektara na kojima je 3. 500 stabala.

Sami proizveli sadni materijal

Tereni su na nadmorskoj visini od 225 do 270 metara. Tlo skeletno tako da je priprema terena bila vrlo zahtjevna. Mukotrpna. Uz čišćenje terena, ripanje i mljevenje kamena Tomislav je uz svako sadno mjesto dodao i veće količine pjeskovite zemlje kako bi se poboljšala struktura tla. Sadni materijal proizveli su sami, uz konzultacije s dr.sc. Anđelkom Vrsaljkom, koji se smatra jednim od najkompletnijih hrvatskih agronoma. Posebno je verziran upravo za bajame. Pri sadnji su koristili stajnjak iz vlastite proizvodnje. Koriste ga i dalje, iako su u međuvremenu smanjili broj stoke sitnog zuba pa domaći stajnjak za redovitu gnojidbu otkupljuju i od susjeda.

"Nema do domaćeg stajnjaka. Pokušali smo koristiti i briketirano organsko gnojivo, ali efekti nisu ni blizu domaćem“, kaže Tomislav.

Stabla su posađena na razmaku 6x6, sorte Ferragnese, Ferraduel i Troito, koje najbolje odgovaraju ovom podneblju. Od početka u nasadima primjenjuju sve agrotehničke mjere: frezaju, obrezuju pa i prskanju dozvoljenim ekološkim sredstvima. Ništa im nije falilo osim vlage. Pogotovo u lipnju, srpnju i kolovozu.

Riješiti problem nedostatka vlage ili odustati? 

"Ako nema dovoljno vlage plod se mrežura. Stablo vuče vodu i iz plodova pa i iz lista tako da se na kraju može i osušiti“, govori Tomislav. Tako nešto u Bulićevim nasadima se, srećom, nije dogodilo, ali su već prve berbe pokazale da bez navodnjavanja nema sreće. "Plodovi su bili jako mali, jezgra tanka. To nikome nisi mogao prodati“, dodaje Iva. Ona se ipak dosjetila da je i takve bademe moguće unovčiti za jeftiniju cijenu ako ih lomiš i režeš za kolače ili smoothie.

Problem nedostatka vlage, koji je zbog klimatskih promjena iz godine u godinu sve izraženiji, trebalo je riješiti ili od svega odustati. Ali, uporni kakvi već jesu, uspjeli su riješiti i ovaj problem. Angažirali su stručnjake kao i poznate "rašljare" koji su u neposrednoj blizini locirali podzemne vode. Paralelno su se natjecali za sredstva iz Programa ruralnog razvoja za navodnjavanje, točnije tip operacije 4.1.1. Odobreno im je 50 posto sufinanciranja kredita koji su dobili od HBOR-a. Tomislav napominje da je to bilo prije nego što je postao gradonačelnik.

Dramatično bušenje do vode na 247 metara dubine

E, sad dolazi epizoda bušenja koja se odvijala kao na filmu. Bušio je Otroški iz Varaždina kojega smatraju jednim od najboljih. Prvi dan ništa, drugi na 240 metara dubine pojavi se voda, ali tek nekoliko litara. Ponestalo je i cijevi za bušenje. Srećom, nekoliko ih je pronađeno u skladištu, u obližnjim Zapužanima. Napetost je dostigla vrhunac kad je nastavljena četvrta cijev. "Bilo je biti ili ne biti“, govori Tomislav. On se i sad naježi kad se sjeti trenutka kad je iz dubine od 247 metara "šiknuo" jaki mlaz vode. Veselju nije bilo kraja, kao da je pronađeno bogato nalazište nafte.

Voda iz bušotine stiže u akumulaciju, a iz akumulacije sustavom kap na kap do svakog stabla

Prema projektu tvrtke Colić-Trade uslijedila je izrada otvorene akumulacije dimenzija 2.000 metara kubnih. "Za takav bazen nije potrebna građevinska dozvola", kaže Nevio Colić, vlasnik spomenute tvrtke.

On je, uvažavajući karakteristike terena, klimatske parametre, potrebe badema i način gospodarenja te parametre tla kao najoptimalniji sustav navodnjavanja predložio kap po kap koji je i instaliran.

Prednosti su mala potrošnja vode i ujednačena distribucija po cijeloj plantaži. Manji su gubitci vode, nema isparavanja kao kod rasprskivača gdje se gubi i do 50 posto vode.

Kap po kap omogućava i fertigaciju tj. gnojidbu kroz sustav za navodnjavanje vodotopivim gnojivima što Bulići još ne koriste, ali hoće jer u sklopu sustava, koji je inatalirala tvrtka Colić-trade  imaju i uređaj za prihranu i to Venturi ¾. Instalirani sustav, za razliku od rasprskivača, smanjuje i uvjete za  razvoj bolesti, omogućava veće prinose i kvalitetnije plodove. Osim toga ne narušava strukturu tla, navodnjavaju se veće površine odjednom i time štedi energija.

"Prednosti su i niski troškovi održavanja i jednostavno upravljanje te, što je najbitnije, povoljan odnos ostvarene dobiti i troška", ističe Colić.

Prirod veći i do 40 posto

Akumulacija (20x30) koja dobiva vodu iz bušotine ukopana je u zemlju oko 3 metra, prekrivena je PE folijom 0,5 mm ( P=1755m2) te smještena odmah pored plantaže i ima dovoljno vode za najmanje 4-5 navodnjavanja cijele plantaže. Uz bazen je crpka koja ga puni vodom iz bušotine. Kraj bazena je i druga veća pumpa koja snadbjeva tri polja kako su podijeljeni nasadi. 

Kontrola i upravljanje drip navodnjavanjem je jednostavno. Manualno, ističe Colić. Ide preko hidrauličnih ventila koji se nalaze kod filterske stanice i svaki ventil otvara drugi sektor navodnjavanja.  Vlasnik Colić-Tradea još je dodao da, zahvaljujući kontrolerima, svaka biljka na plantaži, bez obzira nalazi li se na nižim ili višim pozicijama, dobije jednaku količinu vode. Ističe i da je sav materijal koji je ugrađen u sustav (cijevi, filteri i PVC fitinzi) proizveo IRRITEC, vodeća tvrtka u svijetu za proizvodnju opreme za navodnjavanje. Svi proizvodi imaju certifikat ISO 9001 koji garantira visoku kvalitetu.

Prvo navodnjavanje ove godine Bulići su obavili početkom lipnja. "Ponovit ćemo i u srpnju kada bajami iskazuju veliku potrebu za vodom jer je tada najintezivnije nakupljanje lipida i proteina u sjemenkama. Posebno je važno potkraj kolovoza kada dolazi do pucanja lupine, a ako nema dovoljno vode izostaje odvajanje lupine od koštice. Ostaju suvarci koji su praktički neupotrebljivi“, pojasnio je Tomislav. Uz pravodobno navodnjavanje, dodaje Colić, prirodi se mogu povećati i za 40 posto.

Zašto nema domaćih bajama?

Nažalost, u Dalmaciji se ne navodnjava niti pet posto postojećih nasada. Na zadarskom području, u posljednjih 30-ak godina posađeno je cca 250 ha bajamika sa sortama kasne sadnje, ali osim Bulićevog, nijedan od novih nasada nema kompletan sustav navodnjavanja. Svoju bušotinu, akumulaciju i sustav.

U punoj rodnosti navodnjavani bademi će plodonositi oko 30 tona jezgre

Zato nedostaje domaćih bajama. Drugi problem je neorganiziranost otkupa. "Sirovina se i dalje 100 posto uvozi", kaže Bulić. Sada kada su on i njegova obitelj, zahvaljujući navodnjavanju, postigli solidnu, redovitu rodnost poduzimaju sve da razviju što više vlastitih proizvoda s dodanom vrijednosšću.

"Nismo nikada ni mislili ostati na osnovnoj sirovini“, kaže Iva. U međuvremenu je s partnerima razvila više proizvoda - brašno i ulje od bajama, ušećereni, slani, pečeni… Dodatna proizvodnja, proizvodi s dodanom vrijednošću dižu cijenu osnovnom. Primjerice, kilogram jezgre u maloprodaji prodaje se po cijeni od 110 kuna, a 100 grama ušećerenih 25 kuna. Znači, kilogram 250 kuna. 

Nažalost, za ozbiljniju preradu i proizvodnju s dodanom vrijednošću nemaju potrebne uvjete, opremu i tehnologiju. Sve još rade uglavnom ručno, od berbe do finalnog proizvoda.

Ostali bez potpore za ulaganje u preradu

“Samo berba košta 10.000 eura” kaže Tomislav. Od početka kad su, korak po korak, krenuli u ovaj posao, ponavlja da nikada nisu ni mislili ostati na osnovnoj sirovini jer to je najneisplativije. S ciljem nabave kompletne linije za tuču bajama, mlin i prešu za bademovo brašno i ulje aplicirali su na natječaj za tip operacije 4.2.1. Potpora za ulaganje u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda te povećanje dodane vrijednosti.

Time bi zaokružili ciklus, sve na vlastitom imanju. "Željeli bi imati vlastite prerađivačke kapacitete kako bi svojim kupcima ponudili siguran ekološki proizvod“, naglašavaju.

S obzirom da su u sustavu ekološke proizvodnje paze na svaki detalj. Paze, ali vidi vraga! Iako su priložili kompletnu dokumentaciju na spomenutom natječaju nisu prošli.

"Žalili smo se, ali bez uspjeha“, s primjetnom tugom u glasu govore supružnici. Neshvatljivo, jer u projektu vrijednom milijun kuna sudjelovali bi dijelom i vlastitim sredstvima. Uložili u pripremu vlastitog već postojećeg objekta za smještaj planiranih strojeva. Objekta koji je legaliziran. "Možda je problem što nismo kupili teren od države“, na gorko-šaljiv način komentiraju. U odbijenici se još navodi da "razbijanje badema nije prerada nego proizvodnja“. Neshvatljivo, jer istodobno se, primjerice, mljevenje (prešanje) maslina smatra preradom.

Poruka Nevia Colića

"Mi smo sve toliko izbirokratizirali protiv svojih proizvođača da to nije normalno“, slaže se i Colić. Da na imanje OPG-a Ive i Tomislava dođe naš premijer ili netko iz EU i vide što je sve dosad urađeno, koliko je muke i truda uloženo, rekao bi: "Ovo je zdrava priča. Ajmo je ispratiti do kraja“. Potaknulo bi i druge da krenu u sadnju i navodnjavanje jer to može biti isplativ posao. Za obiteljska gospodarstva koji tako mogu osigurati egzistenciju i za opće dobro jer bi, umjesto uvoznih, dobili kvalitetne domaće bajame i proizvode od njih.

Na kraju, evo i poruke: S obzirom na vremenske ekstreme koji se javljaju posljednjih godina, u voćnjak bajama neophodno je ugraditi sustav za navodnjavanje. Time se može kontrolirati u smislu prinosa, kvalitete ploda (krupnoća) i termina berbe.

Iva Bulić razvila je s partnerima niz proizvoda  

Na oko 3.500 stabala potencijalni prinos u punom rodu s navodnjavanjem i fertirigacijom bez problema bi trebao doseći 10 kg jezgre po stablu, odnosno ukupno oko 30 tona jezgre u punoj rodnosti. "Uspoređujući aktualnu cijenu ploda koja je vrlo visoka, ulaganje u sustav navodnjavanja kap po kap je neophodno te opravdano i agronomski i gospodarski“, zaključio je Nevio Colić.


Fotoprilog


Tagovi

OPG Iva Bulić Korlat Bademi Navodnjavanje Colić-trade


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."


Partner

Colić-Trade d.o.o

Radovanova 22, 23210 Biograd na moru, Hrvatska
tel: 0994496404, e-mail: [email protected] web: http://www.colic.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zadnjeg dana FarmShow-a u Osijeku održana je atraktivna utrka traktora. Među 13 kandidata pobjedu je odnio John Deere serije 6 tvrtke Novocommerce International d.o.o.