• Ekološki uzgoj haskapa
  • 30.08.2018. 15:00

Nataša Veić: Da nije bilo podmjere 6.3., ne bi povećali nasad za tisuću sadnica, nabaviti zaštitne mreže te kupili traktor s prikolicom

Mjera koja je namijenjena baš nama, malim poljoprivrednim proizvođačima, omogućuje kupnju rabljenih poljoprivrednih strojeva. Sredstva koja smo dobili na natječaju za ovu mjeru bila su nam od velike koristi, zato preporučam svim poljoprivrednicima koji zadovoljavaju uvjete da se prijave, naglasila je Nataša Veić.

Foto: Bigstockphoto/Parilov
  • 1.837
  • 212
  • 0

Prvo hobistička priča sa sibirskim borovnicama, prerasla je u pravi posao i to zahvaljujući podmjeri 6.3. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iz Vulišinca kraj Lepoglave je bespovratna sredstva, dobivena na nacionalnom natječaju utrošilo na kupnju novih sadnica sibirske borovnice. Nataša Veić, mag. odnosa s javnostima, poljoprivredom se, dakle, počela baviti iz hobija.

"Na poticaj LAG-a Sjeverozapad naš smo projekt prijavili na nacionalni natječaj za tip operacije 6.3.1. Bez tih sredstava moj OPG sasvim sigurno ne bi bio u prilici povećati nasad za tisuću sadnica, nabaviti zaštitne mreže te kupiti traktor s prikolicom. Mjera koja je namijenjena baš nama, malim poljoprivrednim proizvođačima, omogućuje kupnju rabljenih poljoprivrednih strojeva. Sredstva koja smo dobili na natječaju za ovu mjeru bila su nam od velike koristi, zato preporučam svim poljoprivrednicima koji zadovoljavaju uvjete da se prijave", naglasila je Veić i dodala kako će zahvaljujući sredstvima Programa ruralnog razvoja povećati ekonomsku vrijednost zemljišta te biti u prilici nove projekte prijaviti na druge natječaje istog programa.

"Naše obiteljsko gospodarstvo osnovano je 2013. godine i broji tri člana, suprug, svekrva i ja. Sin je student druge godine Računarstva i sudjeluje u radu gospodarstva koliko mu to obaveze na fakultetu dopuštaju. Nemamo stalno zaposlene, barem ne za sada. Suprug i ja sve poslove obavljamo sami vlastitim trudom i radom", priča nam Nataša otkrivši da kada su osnovali gospodarstvo obrađivali su 1,50 ha, a uzgajali su vinovu lozu, bundeve golice, jabuke i šljive (oko 100 komada voćaka). Od ove godine u najmu imaju i 2 ha zemljišta na kojem uzgajaju buče za ulje.

Prednosti i nedostaci mjere 6.3.

"Nakon otvaranja OPG-a razmišljali smo koja bi kultura bila najisplativija, pošto imamo male parcele (najveća je bila 0,41 ha) i odlučili smo se okušati u uzgoju sibirske borovnice. 2015. godine zasadili smo prvih 180 sadnica kanadske sorte Aurora, Honey bee i Indigo Gem te se pokazalo da dobro podnose našu klimu i teška tla koja prevladavaju u Zagorju. Prošle smo se godine po drugi puta prijavili na mjeru 6.3. i u veljači ove godine nam je isplaćena prva rata, odnosno polovica od ukupnih 15.000 eura, a sredstva smo iskoristili za nabavu 1.000 komada novih sadnica sibirskih borovnica (haskapa), posadili 500 sadnica poljske sorte Zojke i Wojteka koje smo posadili u travnju te nabavu malčira, leđne šprice, mreže protiv ptica i motornog trimera, dok ćemo drugi dio sredstava iskoristiti za nabavu rabljenog voćarskog traktora.

Sibirska borovnica vrlo je otporna na niske temperature (Foto: Flickr/karen_hine)

Prednost je ove mjere što se mogu nabavljati rabljeni strojevi, dok je nedostatak što drugi dio najprije moramo isfinancirati sami, a Agencija za plaćanje u poljoprivredi tek nakon nekoliko mjeseci vraća uloženi novac. Moje je mišljenje da bi se mnogo više malih OPG-a javilo na natječaje da ne trebaju sami financirati ulaganja", poručuje Veić. 

Haskap je otporan na mraz, bolesti i štetnike

Sibirska borovnica ili haskap porijeklom je iz Sibira, pa dobro podnosi niske temperature. Tijekom zime može podnijeti i temperaturu od 47 stupnjeva Celzijusovih ispod nule, a njeni otvoreni cvjetovi i -10 °C. Haskap dobro uspijeva u našoj, oštroj kontinentalnoj klimi, a pokazalo se je da joj odgovara i tlo i pozicija na kojoj smo zasadili prve sadnice. Ova biljka otporna je na mraz, bolesti i štetnike, pa je pogodna za uzgoj upravo na položaju kakav je ovaj u Vulišincu.

Da bi dobro uspijevala treba dobro pripremiti tlo, a prvih nekoliko godina od sadnje zahtijeva i puno posla. No, nakon što, nakon tri godine, počne davati prve plodove, posla s njom je bitno manje. Haskap je dugovječna biljka, doživi i do 30 godina, pa ga u Japanu primjerice, zovu i "dopunski mirovinski fond". Sibirska borovnica je listopadni grm koji može narasti čak do 3 metra u visinu, a u punom rodu daje i 5 kilograma bobica tamnoljubičaste boje, koje se beru već u svibnju.

Sibirska borovnica traži mnogo okopavanja

U OPG Veić su se odlučili na ekološku proizvodnju sibirske borovnice i sada su u prijelaznom razdoblju. Razlog takve odluke prvenstveno im je cijena po kilogramu koja je u ekološkom uzgoju znatno veća nego u konvencionalnom, ali i činjenica da sibirska borovnica nije zahtjevna, osim što traži mnogo okopavanja jer ne podnosi korove.

Ova biljka otporna je na mraz, bolesti i štetnike, pa je pogodna za uzgoj upravo na položaju kakav je ovaj u Vulišincu.

Od gnojiva upotrebljavaju samo peletirano gnojivo "Peletko" koje je dozvoljeno u ekološkoj proizvodnji, a tretiraju je biostimulatorima i mikrokompleksima koji su također dozvoljeni u ekološkoj proizvodnji. Kada je biljka u intenzivnoj vegetaciji koriste folijarno tekuće gnojivo i biostimulator Diamin Plus koji poboljšava rast korijena i razvoj snažnih pupoljaka, povećava broj cvjetova, omogućuje bolje iskorištavanje hranjiva i doprinosi boljoj kvaliteti plodova. Folijarno još prihranjuju tekućim vodotopivim gnojivom Bio-Protan Microcomplex kako bi se povećala fotosinteza, cvatnja i zametanje ploda, a smanjilo rano opadanje plodova. Microcomplex osim visokog postotka slobodnih aminokiselina u svom sastavu sadrži mikroelmente: bor, željezo, mangan, magnezij, cink i sumpor, čiji je sadržaj u tlu (po analizi) nizak.

Zemlju oko borovnice je potrebno redovito okopavati jer ne voli korov (Foto: Facebook/OPG Veić)

"Moram istaknuti dobru suradnju sa Silvijom Željezić, direktoricom firme Geenea d.o.o. koja mi je od velike pomoći svojim savjetima, a kod nje i nabavljamo spomenuta sredstva po prihvatljivim cijenama. Također, od velike su nam pomoći i zaposlenici LAG-a Sjeverozapad koji su mi bili u svakom trenutku dostupni prilikom izrade poslovnog plana prilikom prijave na mjeru 6.3.1 na nacionalnoj razini", priča Nataša Veić dodavši da za sada ne navodnjavaju površinu pod haskapom, ali razmišljaju o ulaganju jer pretpostavljaju da će se nastaviti ovakva ljeta. Prednost haskapa je što dozrijeva rano, već u lipnju i kad dođu visoke temperature on traži manju količinu vode. Ove godine su oko mladih biljaka nakon okopavanja stavili slamu kako bi spriječili isušivanje tla i daljnje zatravljivanje.

Nataša Veić: Potrebno je okrupniti male parcele 

"U Hrvatskoj, a posebno u Zagorju se malo ljudi bavi poljoprivredom. Većina poljoprivrednih površina je zapuštena, a onda zbog toga i mi koji smo se odlučili na ovaj vid "agro-fitnesa" ispaštamo jer smo prisiljeni ulagati dodatni trud i financijska sredstva kako bi se zaštitili od korova s tuđih parcela i štete od divljači. Što učiniti? Pronaći način da se "okrupne" male parcele, ali i način na koji će se sadašnji vlasnici površina prisiliti da iste održavaju. Najveći je problem uvoz i smatram da je država tu najveći krivac. Naše poljoprivredno gospodarstvo trenutno nema problema sa plasmanom proizvoda jer se radi o malim količinama, ali razmišljamo o udruživanju u poljoprivrednu zadrugu s ciljem osiguranja zajedničkog tržišta, kao i nabave jeftinijeg sadnog materijala, gnojiva i zaštitnih sredstava. Opet tu moram istaknuti veliku pomoć Matije Cetinića- Frankosa (poljoprivredna zadruga Berry Organica), a koji mi je također u svakom trenutku od pomoći svojim savjetima. 2017. Godine Matija je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom i stvarno je svijetla točka hrvatske poljoprivrede pa tako i moj uzor.

Nataša poručuje da se treba primiti posla jer ništa ne pada s neba, pogotovo ne u poljoprivredi koja ovisi o vrlo mnogo faktora. Ljudi se ne trebaju bojati ako žele raditi, ali moraju biti svjesni da poljoprivreda najčešće ne zna za ljetovanje, godišnji odmor se koristi za rad u polju. Vjeruje da će se i to kroz par godina višestruko vratiti.

Većina poljoprivrednih površina je zapuštena, a onda zbog toga i mi koji smo se odlučili na ovaj vid "agro-fitnesa" ispaštamo jer smo prisiljeni ulagati dodatni trud i financijska sredstva kako bi se zaštitili od korova s tuđih parcela i štete od divljači.

Za sada Nataša Veić ne koristi neki poseban oblik marketinga jer se još uvijek radi o malim količinama, ali s ulaskom u poljoprivrednu zadrugu vjerojatno ni to neće biti problem jer ista garantira otkup. Nada se da će kvaliteta ekološki proizvedenog bobičastog voća u budućnosti biti prepoznata.

Promjene u poljoprivredi nakon ulaska u EU

Promjene u poljoprivredi nakon ulaska u EU Nataša Veić komenitra: "Već sada se vide pomaci na bolje, posebno jer imamo mogućnost prijava na mjere Ruralnog razvoja i dobivanja sredstava iz EU. Baš te prilike treba iskoristiti, bilo na nacionalnoj razini, bilo na lokalnoj. Mi u Lepoglavi imamo odličnog gradonačelnika koji se maksimalno trudi da Lepoglava i okolica budu prepoznate ne samo po Kaznionici već i po lepoglavskoj čipki, a nadam se uskoro i po razvijenoj poljoprivredi.


Tagovi

OPG Veić Sibirska borovnica Ruralni razvoj


Autorica

Renata Dragović

Više [+]

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

[U tijeku] Pecka dani otvorenih vrata su ovaj vikend... Dođite, razgledajte, iskoristite popuste!