Na OPG Kovačević prate trendove eko uzgoja!

Proizvođači, ali sve više i kupci, smatraju da ekološka proizvodnja u Slavoniji ima budućnost. Sve više ljudi shvaća da takva hrana ima velik utjecaj na zdravlje, pa su domaći proizvodi, polako ali sigurno, pronašli put do onih koji u njoj vide život.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Mirela Kovačević iz Koške, bavi se ekološkim uzgojem voća i povrća. Obrađuju devet ha voćnjaka u kojem se nalaze nasadi jabuke, breskve, marelice, kruške i povrtnjak veličine 1.500 kvadrata, gdje uzgajaju sezonsko povrće, papriku, salatu, patlidžan, krastavce, tikvice, mahune, rajčicu, koja je ove godine nažalost stradala od plamenjače.

Suradnja između eko OPG-ova

U ponudi su i domaći sokovi, jabuka, jabuka-kruška, cikla-jabuka koje im uslužno prerađuje OPG Marica Jug. Proizvodnja se odvija u Bijelom Brdu, Koški i Harkanovcima. Evo što je gospođa Mirela rekla o svojoj ekološkoj proizvodnji.

"Od 2010. godine imamo ekološki certifikat. Suprug i djeca rade zajedno sa mnom, dakle cijelo domaćinstvo je uključeno. Najveći problem je plasman proizvoda u cijelosti i edukacija potrošača oko kvalitete i kupnje ekoloških proizvoda. Prije smo prodavali putem veleprodaje, a sada je dobro na tržnici jer kupci dolaze, gledaju i prepoznaju kvalitetu proizvoda. Cijene su povoljne, pristupačne, (kilogram jabuka se prodaje za šest kuna). Cijene su približne onima konvencionalnih proizvoda, da bi proizvod približili kupcima."

Sredstva dozvoljena u eko poljoprivredi

Zemlja se obrađuje kao u svakom seljačkom domaćinstvu, ali se naravno strogo vodi računa o sredstvima koja su dozvoljena u ekološkoj poljoprivredi, kao i agrotehnika. Voćnjak je veliki pa je potrebno kupiti ekološka sredstva. Malčira se, kosi, okopava oko mladih voćaka, a u povrtnjaku se pljevi i kopa i koriste neka od domaćih pripravaka protiv bolesti i štetnika.

Sudeći prema statistikama Europske unije, sektor organske poljoprivrede je u zadnjih 10 godina u stalnom, ali blagom porastu, pa se tako između 2003. i 2010. godine, broj organskih farmi udeseterostručio, a organska proizvodnja porasla je za 13 % godišnje. U organskoj proizvodnji najveći postotak, 45 % čine trajni pašnjaci, zatim slijede žitarice sa 15 %, trajni nasadi sa 13 %, a uzgoj životinja obuhvaća samo 1 % proizvodnje.

Aktivna pomoć proizvođačima?

Hrvatska je već izvršila određeni iskorak u smislu proizvodnje takve hrane, međutim nedovoljno u usporedbi s ostalim zemljama članicama EU. Mi imamo Zakon, pravilnike, imamo nekoliko ekoloških zadruga, specijaliziranih udruga, imamo Ministarstvo koje izdvaja sredstva za tu namjenu. U Ministarstvu poljoprivrede postoji također jedan Odjel za ekološku poljoprivredu.

Hrvatska savjetodavna služba za poljoprivredu također je uključena u aktivnu pomoć ekološkim zadrugama i udrugama. Sve to samo stvara pretpostavku da se ekološka proizvodnja u Hrvatskoj razvija, ali to ide veoma sporo. O tome svjedoče sljedeći podaci - u Sloveniji postoji više tisuća hektara na kojima se vrši ekološka proizvodnja, preko 50.000 ih je u Mađarskoj, isto tako u Slovačkoj i Češkoj, a kod nas - daleko ispod toga.