• OPG Mirela Kovačević
  • 15.09.2018. 09:00

Miro Kovačević: Zrak koji udišemo ne možemo promijeniti, ali možemo birati što jedemo i pijemo

Na ekološku proizvodnju potaknula nas je činjenica da sam rođen 1961. godine, a bio sam već na sedam pokopa svojih vršnjaka koji su umrli od posljedica raznih opakih bolesti. Truje nas ono što unosimo u organizam. U trgovinama neće raditi s nečim što traje dva dana, njima trebaju namirnice koje će trajati barem deset dana pa se zbog toga nemilice rabi kemija, kaže Kovačević

Foto: Melita Berečić
  • 1.480
  • 153
  • 0

Ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom Miro Kovačević i njegova supruga Mirela Kovačević iz Koške, počeli su se baviti 2010. godine. Imaju 9,5 hektara voćnjaka i 2,5 tisuće četvornih metara zemljišta za uzgoj povrća te 400 četvornih metara plastenika. Uzgajaju čak 17 vrsta jabuka, breskve, nektarine, kajsije te sezonsko povrće koje prodaju na ekološkom dijelu osječke glavne tržnice.

Kobna kemija

"Na ekološku proizvodnju potaknula nas je činjenica da sam rođen 1961. godine, a bio sam već na sedam pokopa svojih vršnjaka koji su umrli od posljedica raznih opakih bolesti. Truje nas ono što unosimo u organizam. Zrak koji udišemo ne možemo promijeniti, ali možemo birati što jedemo i pijemo. U trgovinama neće raditi s nečim što traje dva dana, njima trebaju namirnice koje će trajati barem deset dana pa se zbog toga nemilice rabi kemija. Imao sam priliku vidjeti što se radi s voćem.

Poljaci, primjerice, najveći proizvođači jabuka u Europi, svakodnevno prskaju jabuke koje izgledaju kao da ih je netko kopirao, ne boluju i bez problema traju dvije, tri godine, ako treba. Također, mi u ekološkoj proizvodnji sretni smo ako imamo urod od 25 tona po hektaru, dok Poljaci imaju 90 tona po hektaru. To dovoljno govori“, uvjerljiv je Miro Kovačević.

Presadnice eko rajčice

Osim plodova, od prošle godine u ponudi imaju i presadnice rajčica uzgojene na ekološki način, od vlastitog sjemena. Na taj način i kupci mogu u svom vrtu posaditi zdravije inačice rajčice, iako na prvi pogled takve presadnice ne izgledaju savršeno. No izgled vara:

"Ta je rasada malo drukčija, nije visoka pola metra jer nije nabubana kemijom da brzo raste i lijepo izgleda. No kada ovu rasadu stavimo u toplu zemlju, brzo raste te stiže i prestiže sve ostale. To je činjenica. Tako se radilo nekada, uvijek se čekalo da zemlja bude dovoljno topla. Kada takva rasada dođe u zemlju, nema problema i ne boluje ni od čega. Bake su govorile: ''onog trena kada možeš bosom nogom stati na zemlju, tada treba saditi''. Svoju rasadu ne držimo non-stop u grijanom prostoru, postupno ju hladimo pa kada biljke dođu van, prilagođene su uvjetima koji ih očekuju“, rekao je Kovačević.

Dodao je kako rajčicu i papriku nikada ne sade prije 10. svibnja, a iskustvo ih je naučilo da rasada zasađena između 10. i 15. svibnja daje više ploda.

Ljekoviti medvjeđi luk

Tijekom proljeća prodaju i medvjeđi luk, pomalo zaboravljenu zdravu i ukusnu  biljku. "Medvjeđi luk ili srijemuš, namirnica je koja se vraća. Medvjedi nakon zimskog sna nemilosrdno jedu taj luk, otud mu ime. Čisti organizam od otrova, regulira tlak, čisti krvne žile, uspješan u borbi protiv alergija i kod problema s vidom. Također je vrlo ukusan, podsjeća na češnjak, no nije toliko jak, ne ostavlja dugotrajan zadah i puno je zdraviji. Međutim, čini se da je ljudima danas lakše otići u ljekarnu po lijek protiv alergije, nego najesti se srijemuša“, istaknuo je Miro Kovačević.

Napomenuo je da je najveća prepreka ekološkoj proizvodnji činjenica da njezine vrijednosti kod nas još uvijek nisu prepoznate, ali da istovremeno ohrabruje što ima sve više mladih ljudi s djecom koji su odlučili konzumirati ekološki uzgojenu hranu.

Otrovne mrkve za jednu kunu

"Slažem se da mora postojati sumnja, ali ako se namirnica ne proba, ta se sumnja ne može razbiti. Mogu do besvijesti pričati i hvaliti svoj proizvod, ali ako ga ne probate, nema od toga ništa. Jako su velike razlike u okusu konvencionalno uzgojenog voća i povrća, i našeg ekološkog. Događalo se da ljudi kupe jabuke kod nas pa kasnije negdje drugdje i šokiraju se razlikom u okusu. Naše možda ne izgledaju prekrasno, no puno su zdravije, a okus je kao nebo i zemlja.

Nedavno je jedna gospođa došla kupiti mrkvu jer je onu kupljenu u trgovini morala baciti, nakon što ju je ogulila i otkrila da je crna iznutra. Poznata je i priča o mrkvi uvezenoj iz Nizozemske i prodavanoj prije nekoliko godina u jednom našem trgovačkom centru. Nizozemci koriste mrkvu za čišćenje tla. Kad je tlo prezasićeno teškim metalima i svim drugim zagađivačima, na tu se zemlju sadi mrkva, zato što mrkva apsorbira sve ono što ne valja. To se tretira kao opasan otpad. A ta se mrkva kod nas prodavala po kunu za kilogram“, podsjetio je Kovačević.

Besperspektivnost – realnost ili pesimizam?

Osim svježeg voća i povrća Kovačevići prodaju i prerađevine – voćne i povrtne sokove, ocat, sataraš, ajvar, voćne namaze te ocat s medvjeđim lukom i medvjeđi luk u ulju pa se i ti domaći proizvodi vrlo brzo rasprodaju. No Miro Kovačević ipak nije optimističan.

"Ove godine vremenski su uvjeti katastrofalni. Najprije smo imali sušu pa zatim mnogo kiše, ali najveći je problem zračenje, UV indeks je užasan. Mislim da još nikad nije bio tako visok tijekom cijelog ljeta. Mnoge biljke, pogotovo one sa širokim, tankim listom to ne mogu izdržati. Jabuke su već izgubile pola lišća kao da je jesen, salatu je teško uzgojiti na otvorenom, problemi su i s paprikom… ma sa svime. Ali još bih se i nosio s lošim vremenom, kao i uvijek do sada, no ono što mi smeta je besperspektivnost. Mislim da u poljoprivredi baš i nema budućnosti.

Naša se svakodnevica svela na to da non-stop radimo, a nemamo života, niti financijsku korist. Razni nameti su golemi.  Moramo misliti o mirovini koja se približava, o ovdje ju zaradili nismo. Najbolje je rješenje spakirati kofere i otići u inozemstvo pa tamo raditi bilo što i zaraditi za nešto bolju mirovinu. Kod nas je sve krivo postavljeno, nisam jedini, mnogi voćari i povrćari također razmišljaju o odustajanju. Nisam pesimističan, nego realan“, zaključio je Kovačević.


Autorica

Melita Berečić

Melita je dugogodišnja novinarka i obrađivala je razne novinarske teme. Zaljubljenica je u prirodu i ekološku poljoprivredu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Razmišljam o mom šipku i kako bi ga, kad sazrije, očistio. Nema savjeta na youtubu :-)