• OPG Deša
  • 15.11.2017. 07:30

Maslinik u kojem se bere cijele godine!

U masliniku na 24 hektara upravo traje berba plodova sa 5.075 stabala sorte oblica. Uz njih u slobodnom uzgoju 330 koka dnevno snese više od 300 jaja, a koke i imanje čuva čopor bijelih ovčara. "Imamo se čemu nadati", kažu Nadežda i Miodrag Deša, vlasnici OPG-a Deša i ekološkog maslinika u Grabima kod Zadra koji su kroz mjeru 4 proširili uzgoj i nabavili potrebne strojeve.

Foto: Arif Sitnica
  • 5.459
  • 761
  • 0

Jedino u ekološkom masliniku OPG Deša iz Zadra berba traje cijelu godinu. Masline beru ovih dana, a jaja svaki dan tijekom cijele godine. "Posla uvik ima", kaže glava obitelji Miodrag Deša, koji skrbi o 5.075 stabala maslina i o (zasad) 330 koka nesilica koje su tu u masliniku, u slobodnom uzgoju. Uz njih je sada već i čopor pasa Maremansko - Abruceške pasmine koji (pazi sad!) čuvaju koke od napada ptica grabljivica, lisica i drugih divljih predatora.

Miodragu se kad uhvati vremena pridruži i supruga Nadežda, inače psihologinja u OŠ Valentin Klarin u Preku, a kad stigne s njima je i kćerka Patricia koja u Rijeci privodi kraju studij dentalne medicine. Njihova je priča zanimljiva i poučna.

"Živimo u suglasju s prirodom", kaže Miodrag. Obitelj stanuje u Zadru, a on svakodnevno ide na posao u 15-ak kilometara udaljene Grabe kod Poličnika u zadarskom zaleđu gdje im je obiteljsko imanje. Tu su našli izlaz iz stresa, ali, vidjet ćemo ubrzo, i dobru prigodu za lijepu egzistenciju. A sve je zapravo počelo prije šest godina kada su osnovali svoj OPG Deša i na području Poličnika neposredno uz poslovnu zonu Grabi zatražili i na služnost dobili 24 hektara državnog zemljišta. "Pala je odluka da sadimo masline", dodaje Miodrag.

Kršu udahnuli život

Izbor nije bio slučajan jer lokacija je gotovo idealna upravo za masline. Na 100 metara nadmorske visine, prozračna južna i jugozapadna padina... No, da bi se na kršu obraslom niskom šumskom vegetacijom podigao maslinik sa 5.000, točnije 5.075 stupi maslina trebalo je uložiti puno sati rada, ali i novaca. Čišćenje terena od podzemne i nadzemne vegetacije, ripanje, mljevenje kamena koji je potom posebnim strojevima rastresen po terenu pa nakon toga frezan i mljeven. Na markiranom terenu bagerima su kopane jame i u sipku zemlju pomiješanu s organskim stajskim gnojivom sađene masline i to isključivo autothone sorte oblica koja dobro podnosi krševiti teren.

Miodrag i Nadežda Deša u ekološkom masliniku

"Oblicu nam je preporučila i Gordana Dragun, voditeljica Savjetodavne službe Zadarske županije", otkriva Deša. Nakon sadnje odnosno prve faze podizanja maslinika podnijeli su zahtjev resornom ministarstvu za poticajna sredstva u sklopu kapitalnih ulaganja kao složene investicije.

"Podizanje ovako velikog maslinika u ekološkom uzgoju za koji smo se odlučili od početka, iziskuje velika sredstva", kaže Miodrag. Računa se da cijena pretvaranja krša u obradivo zemljište iznosi i do 10 kuna po metru četvornom što ovisi o strukturi pojedinog tla.

Deše su sadnju na melioriranom kršu započeli u studenom i završili u prosincu 2011. Maslinik ogradili sa dva kilometra ograde, sadnice se primile i sve ostalo je išlo svojim tijekom. Dobro. No, s vremenom su shvatli da je ekološki maslinik bez životinja teško ostvarljiv pa su odlučili probati sa kokošama.

Prvi u slobodnom uzgoju

"Preuredili smo kamp kućicu u pokretni kokošinjac", kaže Miodrag. Prema svim kriterijima slobodnog uzgoja uključujući i dobrobit životinja. Veterinarska inspektorica izvršila je nadzor i odobrila da na tom prostoru može živjeti 66 koka. Tako su Deše prije 3 godine prvi na zadarskom području registrirali farmu kokoša u slobodnom uzgoju u masliniku. Njihova jaja dobila su oznaku 1. Jaja iz slobodnog uzgoja. Podsjetimo, prema načinu uzgoja, jaja se označavaju na sljedeći način: 0 - jaja iz ekološkog uzgoja, 1 - jaja iz slobodnog uzgoja, 2 - jaja iz štalskog (podnog) uzgoja i 3 - jaja iz kaveznog (baterijskog) uzgoja.

Kod slobodnog uzgoja kokoši u zatvorenom prostoru provode noćni odmor, a zatim izlaze van te na otvorenom provode dan. Osnovna hrana su im žitarica i što same nađu u prirodi.

Kada su prijatelji i poznanici doznali za koke u Dešinom masliniku poželjeli su upravo njihova jaja. "Nemamo problema s prodajom. Često imamo i listu čekanja. Sve što proizvedemo to i prodamo", kažu Deše, a kokoše im pomažu i u uzgoju maslina. "Savršene su nam pomagačice", kaže Nadežda. Čupkaju travu, "cvagaju" štetnike i gnoje maslinik. Zato su počeli razmišljati o povećanju jata pri čemu su im "kao naručene" došle mjere ruralnog razvoja i mogućnost da se natječu za sredstva iz europskih fondova.. "Aplicirali smo na mjeru 4.1.1. javili se na prvi natječaj koji je bio raspisan prije gotovo 3 godine i - prošli", otkriva Miodrag. U poslovnom planu naveli su proširenje kapaciteta koka nesilica i nabavku strojeva za rad u masliniku - traktora, atomizera, dostavno vozilo... Cjelokupna investicija iznosi milijun kuna, a veliki dio će im, kažu Deše, biti refundiran iz sredstava EU.

Svakoj koki 333 metra

"Prije nekoliko mjeseci dovršili smo montažu novog pokretnog kokošinjca, nabavljenog u Italiji. Tako ćemo s vremenom povećati jato na ukupno 720 koka", otkriva Miodrag.

Kroz mjere ruralnog razvoja nabavili su novu mehanizaciju

Radi se uistinu o supermodernom mobilnom kokošinjcu vrijednom 400.000 kuna. Ma, kakav kokošinjac to je pravi hotel za koke zavidne opremljenosti i dimenzija. Dužina 15, širina 9,20 metra, postavljen na 8 kotača. "Predviđeno je da se kokošinjac pomiče po masliniku svakih 15 dana", kaže Nadežda, a to neće biti problem jer tu je novonabavljeni traktor od 105 KS.

Ulazimo u unustrašnjost kokošinjca - pravo je malo čudo. Opremljen je svom potrebitom opremom, uključujući i sustav za istovremeno hranjenje svih koka. Ravnomjeran pristup vodi omogućen je putem pojilica sa čašicama kako bi se štedjela voda. Svaka koka ima svojih 20 centimetara prečke za spavanje. "Gnijezda su opremljena zastavicama za intimu i sa sustavom koji omogućuje da koke ne spavaju u gnijezdima", pojašnjava Nadežda i dodaje da se jaja, nakon što ih koka snese, otkotrljaju na središnju traku i koke ih više ne mogu vidjeti, a ista se putem upravljačke konzole izvlače iz kokošinjca i spremaju u dostavno vozilo sa hladnjačom.

"Uskoro ćemo, znači, imati više jaja. Dnevno oko 300", kaže Miodrag.

On i Nadežda su nedavno završili potragu za novim kokama nesilicama što nije bilo jednostavno. "Nije problem nabaviti "na crno“, ali mi poslujemo legalno. Ništa bez računa", kažu Deše. U Zagorju i Međimurju kupili su 300-tinjak kokoša različitih pasmina jer za razliku od drugih uzgajivača oni ne preferiraju samo jednu pasminu. "Ne želimo ni da nam koke ni sva jaja budu isti", govore Deše. Ima ih svih sorti od hrvatica, grahorastih, golovratih..

Osim komfora u kokošinjcu Dešine kokoši od izlaska iz kokošinjca rano ujutro do ulaska navečer imaju na raspolaganju terena "koliko im srce želi". Svaka 333 metra četvorna što je 30 puta više od propisanih standarda u slobodnom uzgoju.

Kira, Frantoio i leglo bijelih ovčara

A cijelo vrijeme čuvaju ih dva velika bijela ovčara, ženka Kira i mužjak Frantoio. To su psi Maremansko - Abruceške pasmine koji se u Italiji, otkud potječu, od davnina koriste za zaštitu stada ovaca od vukova i čuvanje vlastelinskih imanja, a u cijelom svijetu za zaštitu domaćih životinja na otvorenom. Imaju urođen zaštitnički nagon tako da ih ne treba puno obučavati.

"Oni su uravnoteženi i pouzdani, dostojanstveni, ponosni i snažni psi. Krasi ih snažna vezanost za životinje (u ovom slučaju kokoše), i teritorij koji štite. Imaju urođeni osjećaj odgovornosti", tvrdi Nadežda. Za njih kažu da ukoliko želite slijepu poslušnost i pokornost onda ovo nije pas za vas. Zbog svoje dlake ovi "veliki bijeli psi" vole spavati na otvorenom i pri lošijim vremenskim uvjetima.

Za jaja iz slobodnog uzgoja imaju i listu čekanja

Ženka Kira je prošle godine ispunila uvjete za prvaka Hrvatske u ljepoti (CH-HR), a prije dva mjeseca na svijet je donijela 8 potomaka, od kojih su 2 prodali. Cijena svakog 1.000 eura. "Nismo uzgajivači", ističu Nadežda i Miodrag. Još kojeg psića će možda prodati ili pokloniti, a ostale zadržati za sebe jer se površine s kokama u masliniku povećavaju i povećavat će se pa valja čuvati cijelo imanje koje se prostire na 24 hektara.

Humus idealan za gnojidbu

"Cilj je da koke dnevno budu oko svake masline, jer gdje one dođu nema svrdlaša ni skorovača", kaže Miodrag. Brzo popasu svu travu i korove. Gnoje maslinik dok su vani. A u kokošinjcu pod je šupljikav pa izmet propada na tlo, skuplja se i zajedno sa granama masline koje se rezidbom odstrane kompostira i pretvara u humus idealan za gnojidbu.

Sve to očito godi oblicama koje su u dobroj kondiciji. Iako je još rano za puni rod Deše su imale već dvije berbe, a ovo im je već treća. Masline su dobro ponijele, plod je zdrav i bez prskanja. "Nije bilo bolesti pa nismo ni prskali niti Baturadom, sredstvom dozvoljenim u ekološkom uzgoju", kaže Miodrag.

Ručna berba u nosiljke iz Kalifornije

Dok su još mlade i niske Deše masline beru masline isključivo ručno. Za ovaj posao iz SAD-a, točnije iz Kalifornije, nabavili su i posebne nosiljke s naramenicama, kako bi berači imali obje ruke slobodne za berbu.

"Spretniji berači mogu ubrati i do 200 kilograma maslina u jednom danu i to bez lišća i peteljki", kaže Miodrag. Netom ubrane masline odmah prerađuju u obližnjoj Uljari Jukić. Berbu su započeli 21. listopada, a planiraju je završiti idući tjedan. Uz pomoć prijatellja i rodbine beru, znači, gotovo mjesec dana.

S vremenom, kad nabave ručne tresače, će ići brže, a za 10-ak godina kad krošnje maslina dostignu optimalnu veličinu berbu će obavljati uz pomoć samohodnih tresača sa platnom koje skuplja masline. Deše su zadovoljne kakavoćom ulja od oblice. Već u trećoj godini imali su prvu berbu i za svoja ulja dobili visoka odličja. Na smotrama maslinara i uljara u Nadinu, Vodicama, Splitu i Zagrebu osvajali su zlatne i srebrne medalje.

Medalje za ekstradjevičanska ulja

"Ove i iduće godine planiramo izlazak i na zahtjevne međunarodne smotre i to: Flos Olei, New York International Olive Oil Competition, Olive Japan i druge", najavljuje Miodrag Deša.

Ekološko ekstradjevičansko maslinovo ulje, jaja s dodanom vrijednošću, u dogledno vrijeme i meso... Na pitanje može li se od toga dobro živjeti Miodrag odgovara: "Financijski još ne, još su ulaganja veća od prihoda. Poticaje ulažemo u razvoj, a ne u trošenje. Imamo i puno planova", kaže Miodrag najavljujući nova ulaganja u paletu kozmetičkih proizvoda od maslinovog ulja i lista.

Cijela ova priča o bioraznolikosti u jedinstvenom masliniku OPG Deša ide dalje. Uspješno toliko da su ih iz Savjetodavne službe Zadarske županije predložili za priznanje - Grb grada Zadra. Deše su zadovoljne. Rano ustaju i rano odlaze na počinak. Od izlaska do zalaska sunca dan provode u prirodi na čistom zraku uz biljke i životinje. S vremenom će doći i financijska dobit, a na pitanje kako su zadovoljni s dosad postignutim Nadežda i Miodrag odgovaraju lakonski kratko: "Imamo se čemu nadati!"

Foto: Arif Sitnica


Fotoprilog


Tagovi

OPG Deša Nadežda i Miodrag Ekološki maslinik Grabi Maslina Kapitalna ulaganja Mjera 4.1.1 Koke Jaja Slobodni uzgoj Maremansko - Abruceška pasmina Uljara Jukić Flos Olei Kalifornija Ruralni razvoj


Autor

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.


Partner

Ruralni razvoj RH

Ulica Grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: 01 6106 911, e-mail: eafrd@mps.hr web: http://ruralnirazvoj.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi