• Život nakon potresa
  • 19.05.2021. 12:00
  • Sisačko-moslavačka, Majske Poljane

Majske Poljane: Na imanjima žena niče projekt proizvodnje ekološkog povrća

Projekt je namijenjen ženama koje su u potresu ostale bez kuća, štala, stoke. Njime će ih se zaposliti, priskrbiti mjesečne prihode, vratiti vjeru u budućnost i osmijeh na lica, kaže Elizabeta Pezo Paliska.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
  • 1.546
  • 585
  • 0

Projekt proizvodnje ekološkog povrća na imanjima žena iz Majskih poljana ide onako kako smo i zamislili, otkriva Elizabeta Pezo Paliska, uzgajivačica borovnica iz tog potresom pogođenog sela koja je na natječaj jednog trgovačkog centra prijavila projekt izgradnje velikih plastenika.

Pozitivan odgovor je stigao, a napravljene su sve potrebne agrotehničke mjere, oranje, tanjuranje, brnanje, gnojenje stajskim gnojem, te sadnja zelene gnojidbe-sideracija.

Tlo je, navodi, prosušeno, višak vode slijeva se u bočne kanale i čekat će otprilike tri mjeseca kako bi ubacili zeleni dušik u tlo. Potom dolaze radovi postavljanja plastenika i folija te postavljanje navodnjavanja, a uvode i varijantu grijanog plastenika.

“Poljoprivrednice će dobiti gotov plastenik, s navodnjavanjem i folijama, gnojivima i sadnicama, te će imati zagarantiran otkup na svome pragu”, kaže nam eko uzgajivačica poznatija kao tete Beta koja je u prvi mah prijavila samo tri plastenika, za koliko se moglo osigurati sredstava. 

Osigurati ženama mjesečne prihode i vratiti osmijeh

Projekt je namijenjen upravo ženama koje su ostale bez kuća, štala i svoje stoke. “Naravno, psihološki su dosta pale, a osjećaj depresije i napuštenosti je stalna pojava. Ovim projektom će ih se zaposliti, priskrbiti im mjesečne prihode, vratiti im vjeru u budućnost i osmijeh na njihova lica”, govori nam. 

Posjetio ih je, otkriva, predsjednik Zoran Milanović, a državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak je stalno na terenu. “Mislim da se radi sve što je moguće, raspisuju se natječaji, rade se projekti tipskih objekata, saniraju se prvenstveno opasni objekti”, uvjerava nas da se stvari kreću. Naravno, ne optimalnom brzinom, ali, dodaje, ipak govorimo o državi koja je tromi birokratski aparat. Treba svakako poštivati zakonske okvire i sve raditi u skladu s procedurom, smatra.

Stvari se pokreću, uvjerava nas (Foto: Facebook/Borovnice tete Bete)

Nedavno je objavljen natječaj za tip operacije 5.2.1. za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala. To je, drži, velika prilika za sve OPG-ovce koji su na ovome području stradali u potresu. Nudi se pomoć stručne Savjetodavne službe pri popunjavanju Zahtjeva i postoji puno konzultanata koji su voljni pomoći. “Naši ljudi dosta prigovaraju, a nisu u stanju napisati projekt i proizvesti ideju. S druge strane, htjeli bi ‘zagrabiti’ u fondove”, ističe.

Nažalost poljoprivreda i stočarstvo u ovoj regiji su na vrlo primitivnom nivou, priča nam. Smatra da se nije sustavno ulagalo u obrazovanje poljoprivrednika, u smislu gnojidbe, sustava održivog gospodarenja, ekološke proizvodnje.

Ekološka zona kao šansa za razvoj

Veliku priliku vidi u formiranju ekološke zone proizvodnje. Drži da treba odabrati područje u Sisačko-moslavačkoj županiji, proglasiti eko zonu bez poreza na dobit, napraviti katastarski i gruntovno uređene parcele od nekoliko desetaka hektara. "Dovesti kompletnu infrastrukturu i ponuditi poljoprivrednicima sa sjevera Europe da dođu i proizvode ekološke poljoprivredne proizvode i da se bave ekološkim stočarstvom. To bi trebalo”, dijeli s nama svoje ideje za revitalizaciju prostora. Savršeno bi bilo još im osigurati i financijsku donaciju kao nagradu za život u ovome kraju, razmišljanja su ove poljoprivrednice.

Perspektiva je i u ekološkoj proizvodnji mesa. “Velike su potrebe u Europi i svijetu za konfekcioniranim mesom vrhunske kvalitete. Tu se trebaju osigurati klaonice i rashladne komore koje bi bile u vlasništvu zadruge, grada, bilo koga tko bi vodio brigu o cijelom projektu”, naglašava i dodaje da se vani ipak prvenstveno cijeni ekološko voće. “Cijene lete u nebo u siječnju i veljači svake godine, Europa je platežno sposobnija i njihova svijest o zdravoj nutricionističkoj prehrani je visoka”, kaže nam.

No, kako bi se osigurala bilo kakva proizvodnja, potrebno je poljoprivrednicima osigurati vodu i struju, organizirati otkupne centre vođene zadrugama i spustiti proizvodnju na OPG-ove. “Nedavno sam slušala ministricu Mariju Vučković dok je govorila o distribucijskim centrima s rashladnim komorama i skladištima, o investiranju u još 20 objekata u RH. Nadam se da će se to uskoro ostvariti”, pozitivna je. 

Problemi brojni, ali potencijal postoji

Ovdašnji seljaci, upozorava, jedva čekaju prekupce da prodaju tele ili svinju jer novca za klaonicu nemaju niti mogu jednostavno prodati 150 kg teletine. Prodaje se mimo sustava i svi gube. "Odojci se prodaju budzašto. Velike su potrebe na tržištu i za janjetinom i kozletinom”, doznajemo. Korona kriza je smanjila potrebu ugostiteljskih objekata i hotela za navedenim proizvodima, ali svejedno se, pojašnjava, nisu pojavili veliki viškovi..

Ogromna perspektiva je i u lovstvu, pogotovo sada kada se divljač razmnožila što dokazuju i enormne štete koju čini. “Lovačka društva koja imaju koncesije na lovna područja ove godine nisu niti izašla na teren. Divljač je gladna i radi značajnu štetu na višegodišnjim nasadima”, upozorava.

Očuvana priroda s prekrasnim poljima, veliki su potencijal, kaže (Foto: E. Pezo Paliska)

Banija ima prednost očuvane prirode s prekrasnim poljima koja su desetljećima neobrađivana i s pregršt mogućnosti za poljoprivrednike. Prednost je netaknuta priroda, sve ostalo je, dodaje, nažalost nedostatak - u smislu infrastrukture: javne rasvjete, vodovoda, odvoza smeća, loših puteva, slabe povezanosti s Glinom i slično. Prednost su i netaknuta šumska područja te izobilje prvoklasnih staništa gljiva. Šuma ima jako puno, ali se njima gospodari na loš način, uvjerava nas. Naime, privatne osobe ih prodaju u bescjenje, a prekupci koriste trenutnu lošu gospodarsku situaciju.

Elizabetina obitelj nije imala značajne posljedice od potresa, osim oštećenja stambenog objekta i gospodarske zgrade. S obzirom da je gospodarska zgrada od drveta, praktički je amortizirala potres i ništa joj se krucijalno nije dogodilo. “Govorim to iz aspekta moje okoline, jer oni su jako loše prošli. Moji prvi susjedi imaju potpuno porušene kuće i gospodarske objekte. Jedni trenutno žive u kontejneru, a drugi u privremenoj montažnoj drvenoj kući”, opisuje.

Majske Poljane - volja za novim početkom

Prvih mjesec dana volonteri su dolazili, prolazili, obilazili, sada toga više nema, ne osjeti se euforija i splašnjava entuzijazam. "Promatrajući glavni grad i nedogađanja oko sanacije Zagreba, pitaju se kakva njih sudbina čeka u tom slijepom crijevu", nastavlja.

Dođite nam u posjetu

Prihoda koje su imali od prodaje mlijeka, stoke ili nečeg drugog više nema. Nema niti stoke. Nema niti štala. “Ljudi se nadaju. Da nema nade poludjeli bi", kaže nam dodajući da su u tijeku humanitarne akcije, rade se projekti za obiteljske kuće i gospodarske objekte. Koliko čuje, Ministarstvo poljoprivrede izlazi sa svojim tipskim projektima za štale i gospodarske objekte. "Međutim, to sve za malog čovjeka predugo traje, pogotovo u ovim klaustrofobičnim uvjetima kontejnera u kojima borave. Donedavno nisu imali osnovne higijenske uvjete, a o intimi ljudi da i ne govorim”, otvoreno će teta Beta.

Smatra da bi trebalo uvesti još više psiholoških timova koji bi obilazili ljude na terenu, organizirati što više predstava za djecu i tinejdžere, pa i za odraslu publiku, kako bi svi bar na kratko zaboravili na svoje anksioznosti i depresije.

Dođite probati ekološke borovnice iz epicentra potresa, poziva (Foto: E. Pezo Paliska)

“Dođite nam u posjetu, dođite na kavu, kolače, rakiju. Dođite probati ekološke borovnice iz epicentra potresa. Ako ih uopće ove godine bude zbog silnih oscilacija temperatura zadnjih mjeseci. I da, dođite priupitati ljude kako su. Njima ste potrebni više od krova nad glavom”, poručuje Elizabeta Pezo Paliska u ime brojnih poljoprivrednika iz Banovine.


Tagovi

Majske Poljane Elizabeta Pezo Paliska Ekološko povrće Plastenici Žene Potres


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da, lako je kada se ima...