Lucija Palavra: Biodinamika je puno više od ratarstva i stočarstva

Biodinamika je po mnogima korak ispred ekološke poljoprivrede jer biodinamičari siju, presađuju i ubiru plodove precizno sljedeći kalendar i mjesečevu putanju. Jedno od rijetkih biodinamičkih gospodarstva u Slavoniji nalazi se u mjestu Ugarci. 

"Na 70 hektara smo zaokružili proizvodnju. Imamo deset hektara lijeske, a ostalo su žitarice i djetelinsko travne smjese, livade ili pašnjaci. Na tim površinama uzgajamo čistokrvnu pasminu goveda limousine, koje uglavnom prodajemo za rasplod", rekla je Lucija Palavra, vlasnica biodinamičkog imanja "Drvo života" u Ugarcima. 

Glavni principi biodinamičkog uzgoja sastoje se od bioloških procesa koji uključuju zelena gnojiva, zatravljivanje, kompostiranje, integriranje usjeva i stoke, oranje te kultiviranje zemlje.

Jedini u Hrvatskoj s Demeter certifikatom?

"Naši pogledi nisu samo utemeljeni na prirodnoj znanosti nego i na duhovnoj. To su jedna od načela, a drugo je da je čovjek vrlo bitan u ovoj cijeloj priči. Mi koristimo preparate koje izrađujemo u skladu s univerzalnim ritmovima", pojašnjava Palavra.     

Hrana dobivena prema pravilima spomenute proizvodnje i prerade obilježena je Demeter certifikatom. 

"Koliko je meni poznato, naše imanje je trenutno jedino u Hrvatskoj s Demeter certifikatom. Znam da ima mnogo ljudi koji se bave biodinamikom, međutim nisu iskoračili da idu do certificiranja. Demeter certifikat vam je potvrda da radite u skladu s načelima biodinamičke poljoprivrede. Znači upotrebljavate biodinamičke preparate i vodite svoje imanje kao jedan organizam", priča Palavra. 

Razlika između Demeter i ekoloških proizvoda, prema riječima naše sugovornice, je u tome što su prvo spomenuti strukturirani i u harmoniji s prirodom. 

Njemačka jedna od vodećih zemalja koja se bavi biodinamikom

"Sve je prirodnije nastalo, imaju bolji okus, dok u ekološkoj proizvodnji toga nema. Oni nemaju onu duhovnu stranu, preparate i strukturu, kako životne snage strukturirati i dovesti i ostaviti ih u proizvodu. Koliko je meni poznato, njihova cijena ovisi o sredini gdje se prodaju. Recimo, u Švicarskoj su možda duplo skuplji, a u Njemačkoj su 20 posto skuplji. Kod nas mislim da je cijena ista kao i kod ekoloških, možda čak i konvencionalnih proizvoda. Sve ovisi o tome gdje se proda i što je kome bitno", rekla je Palavra.  

"Njemačka je jedna od vodećih zemalja koja se bavi biodinamikom, a zatim Francuska. Kod nas znam da je razvijena, ali više-manje u vrtlarstvu. Ima ljudi koji to rade, ali nije došlo još do ujedinjenja svih nas biodinamičara ovdje", dodaje Palavra. 

Vodi se posebna briga o životinjama

U biodinamičkoj poljoprivredi, isto tako, kako kaže Lucija, razvija se poseban odnos prema životinjama.

"Cijenim njihov doprinos koji daju u razvoju biodinamičke poljoprivrede. Tu se razgovara, pjeva i stvarno se vodi briga o životinjama, a i čovjeku. Sigurnost mi je važna, kako za čovjeka, tako i za životinje", ističe Palavra.   

Oko brige o životinjama i imanju, Luciji rado pomažu sinovi, kada u Ugarce dođu iz daleke Švicarske, gdje im je prebivalište. 

"To za nas nije rad, nego filozofija života. To smo naslijedili od majke i volimo raditi u prirodi i sa životinjama. U Švicarskoj ima dosta biodinamičkih gospodarstava, ali nigdje se ne radi s radošću, kao kod naše majke", rekao je Marijo Zeba, Lucijin sin.