Uzgajivač i prerađivač lavande te prvi čovjek Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača, Robert Poturica vrlo je jasan: brze i sigurne zarade preko noći u poljoprivredi nema. Bilo da je riječ o konvencionalnoj ili eko proizvodnji.
Prvom čovjeku Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP), Karlovčaninu Robertu Poturici, ideja o uzgoju i preradi lavande rodila se još 2004. godine. Danas je, pak, jedan od vodećih kontinentalnih uzgajivača ove biljke, ali i cijelog niza proizvoda na njezinoj bazi.
"Bilo je lutanja na početku jer nije bilo valjanih informacija što se tiče izbora sorte, pripreme zemljišta pa onda tek nakon pet, šest godina vidite gdje ste i koliko pogriješili. Išli smo i na promjenu nasada, učili na vlastitim pogreškama", prisjeća se prvih koraka ovog poznatog gospodarstva osnovanog 2006., a samo dvije godine poslije, upisanog u Upisnik ekoloških proizvođača.
Jednostavno, znao je da će to biti ekološka proizvodnja čijih proizvoda, priča nam ovaj, od 2018., predsjednik HSEP-a, Hrvatska još uvijek nema dovoljno. Robert svoj posao razvoja i uz pomoć potpora iz IAKS mjere 11 odnosno podmjere 11.2. "Plaćanja za održavanje praksi i metoda ekološkog uzgoja".
Potpora je, podsjeća, bespovratna u vidu godišnjeg plaćanja po hektaru kao nadoknada korisniku zbog gubitka prihoda i dodatnih troškova koji su rezultat usklađivanja s posebnim uvjetima. No, ona nije jedina iz Programa ruralnog razvoja čiji je korisnik.
Još 2018. godine javio se na Natječaj LAG-a Vallis Colapis za provedbu podmjere 19.2. "Provedba operacija unutar CLLD strategije“ za tip operacije 1.1.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava" i ostvario potporu od 15.000 eura odnosno 111.642 kune.
"Nabavio sam od tih sredstava mali traktor za obradu polja lavande, podrivač i frezu, što mi je uvelike olakšalo obradu tla te kupio pola hektara zemljišta jer planiram povećati proizvodnju lavande", nabraja nabavljeno i naglašava da nikome ne bi trebao biti problem javiti se, posebice za sredstva namijenjena malim poljoprivrednicima.
Uz uzgoj lavande, bavi se i preradom ove ljekovite, aromatične i medonosne biljke, a na OPG-u je, moguć, uz prethodnu najavu, pojedinačni ili u grupni obilazak uz stručno vođenje, edukaciju o podizanju i održavanju nasada, prezentaciju destilacije eteričnih ulja i sudjelovanje u izradi suvenira. Inače, u ponudi s jednog hektara ima sadnice lavande, sušeni cvijet pakiran u prigodne vrećice, sušeni cvijet u rinfuzi, eterično ulje, hidrolat, mirisnu sol za kupanje, mirisno ulje za masažu te svježi cvijet u sezoni berbe koja počinje početkom srpnja. Rod lavande, pojasnio nam je, ima oko 48 vrsta od kojih su tri ekonomski važne – prava, zovu je još francuska, uskolisna i medicinska; širokolisna lavanda, poznata kao muška, špikinard te hibridna ili lavandin, nastala spontanim križanjem prave i širokolisne.
"Nije točno da oko lavande, kao i drugih trajnih nasada nema posla. Ima ga i to dosta", odbacuje predrasude o ovom uzgoju.
U razgovoru ističe potrebe i prednosti udruživanja, bilo da je riječ o nužnoj edukaciji, posebno za ekološke proizvođače jer se pravilnici mijenjaju, ali i radi certificiranja i kontrola pa sve do poteškoća u uzgoju, zaštite od bolesti i plasmana na tržište. Primjerice, kaže, u Karlovačkoj županiji tamošnja 382 eko proizvođača imaju tzv. strojni prsten preko kojeg nabavljaju potrebnu mehanizaciju. Ujedno pohvaljuje Grad Karlovac koji sa 70 posto pokriva troškove za eko poljoprivrednu mehanizaciju (50 posto za konvencionalnu), a subvencionira im i nastup na tržištu.
"Poljoprivrednici su kod nas jako skloni povoditi se za trendovima, pa je tako i u ovoj proizvodnji. Jedne godine je to bila lavanda, koje je sada skoro više na kontinentu nego na priobalju ili na većim dalmatinskim otocima gdje se tradicionalno uzgajala. Druge je batat, treće aronija, četvrte paulovnija pa onda smilje zbog kojega su se i vinogradi krčili, a sve zbog navodno sigurne i nešto veće otkupne cijene, koja poslije, posebno kad dođe i vrijeme isplate otkupa, u pravilu pada. Dakle, u poljoprivredi, bila ona ekološka ili konvencionalna, nema brze i sigurne zarade preko noći, ističe Poturica.
Osim toga, ne smiju se imati nerealna očekivanja. "Na prihode s OPG-a, pa i onog ekološkog u skladu s prirodom, valja gledati kao na dodatni izvor prihoda", zaključuje.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Partner
Ulica Grada Vukovara 78,
10000 Zagreb,
Hrvatska
tel: 01 6408 144,
web: http://ruralnirazvoj.hr/