Kilogram pšenice u eko proizvodnji je 2,20 kuna, u konvencionalnoj niti kunu

Eko hranu tržište sve više traži. Proces uzgoja takve hrane nije jednostavan, nije dovoljno samo posijati, posaditi, ne tretirati i čekati kišu, a da vam urodi. Kruha bez motike nikad nije bilo i neće biti. Tako je i slučaju eko proizvodnje. No županija Vukovarsko-srijemska želi imati što više eko proizvodnje. 

"Imamo 122 proizvođača s nekih 4.700 hektara. Možda nisu još sve površine u eko proizvodnji ili su pod nadzorom. Nismo zadovoljni, broj bi trebao biti veći", kaže pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Andrija Matić.

U općini Cerna postoji tek jedan registrirani proizvođač. Međutim, kako kaže načelnik Općine Goran Begović, kao općina idu u smjeru razvoja poljoprivredne proizvodnje. Rezultat toga je i projekt sustava navodnjavanja koji će biti 500 hektara, vrlo brzo očekujemo i izgradnju Agrotehnološkog centra koji će služiti za skladištenje i distribuciju poljoprivrednih proizvoda. 

Cerna ima idealne uvjete za eko proizvodnju te je baš zato sa susjednom općinom Gradište, Županijom i Poljoprivrednim fakultetom iz Osijeka potpisla ugovor o unaprjeđenju eko proizvodnje. Ugovor je potpisan da bi ohrabrili proizvođače da budu odlučniji prihvatiti okolišno odgovorniji pristup proizvodnji da pristupe educiranju, udruživanju i u drugom redu da bi svoju proizvodnju, u prvom redu šparoga, dodatno osnažili certifikatom eko proizvodnje. "Želja nam je onaj dio proizvođača koji sad već dobro posluju ohrabriti, pokazati im da i oni trebaju ići tim putem", kaže načelnik. 

Srećko Papac, načelnik Općine Gradište, dodaje da kod nas inače ljudi više vjeruju pričama "rekla kazala", a potrebno je poznavati struku gdje će im upravo pomoći stručnjaci s Poljoprivrednog fakulteta. Treba reći, dodaje i da su poticaji u eko proizvodnji daleko veći, čak i u ratarskoj proizvodnji. Za eko pšenicu ostvari se cijena od 2,20 kn/kg, a za konvencionalnu niti jednu kunu. Ista je stvar s uljanom repicom, suncokretom, voćem i povrćem. "Imate mogućnost da se manje trujete, da tako kažem. Postoje i tu preparati, insekticidi koji su mikrobiološki", dodaje načelnik. 

"Svi se mi moramo dodatno educirati pa i u visokoj znanosti. S obzirom da je tehnika i tehnologija brzorastuća, teško ju je pratiti. No Poljoprivredni fakultet s Vukovarsko-srijemskom županijom i općinama smo na dobrom putu. Educirat ćemo proizvođače da primijene takve pripravke i vide kakvi su učinci", rekao je dekan Poljoprivrednog fakulteta prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić.