• Zemljišne štetočine
  • 23.12.2015. 07:20

Kako smanjiti populaciju žičnjaka u zemljištu?

Larve skočibube koje se hrane korijenjem, gomokjima, lukovicama, sjemenom u toku klijanja, čine velike štete. Larve se ubušuju u sočne podzemne dijelove biljke i u potpunosti mogu uništiti usjev.

Foto: Savjetodavna služba
  • 2.605
  • 135
  • 0

Svake godine poljoprivrednici se susreću sa štetama koje pričinjavaju larve skočibuba. U narodu su ove štetočine poznate pod različitim nazivima skočibube, žičari, žičnjaci, klisnjaci ili puckavci. Pripadaju porodici Elateridae i obuhvaćaju veliki broj rodova. Kod nas se najčešće javljaju i pričinjavaju štetu vrste iz roda Agriotes koje imaju sličan izgled, kao i način života.

Odrasle skočibube se odlikuju izduženim tijelom koje se na kraju sužava. Za njih je karakteristično da imaju testeraste pipke, rjeđe češljaste. Na sebi imaju uzdužne, točkaste prugice i mogu biti obrasle kratkim dlačicama. Dužina tijela varira u ovisnosti o vrsti.

  • Agriotes ustulatus - tijelo je crne boje i dužine oko 10mm, žutosmeđe boje
  • Agriotes sputator - dužine tijela od 6 do 7mm i potpuno je smeđecrvene boje
  • Agriotes lineatus - tijelo je crno,dužine od 7 do 10mm, tamnocrvene boje
  • Agriotes obscurus - tijelo je crnosmeđe boje, dužine od 7 do 10mm.

Larve skočibuba se odlikuju karakterističnim izgledom koji podsjeća na komadić bakrene žice. Dužina larve varira u ovisnosti od vrste i kreće se između 15 do 35 mm. Larve imaju višegodišnji razvoj od tri do pet godina. Dužina razvoja larve ovisi o vrsti, ali i o ishrani i uvjetima razvoja.

Ciklus razvoja vrsta roda Agriotes je sličan. Imaga vrsta Agriotes lineatus, Agriotes sputator i Agriotes obscurus se javljaju tokom travnja, dok polijeganje jaja vrše tokom lipnja. Imago Agriotes ustulatus se pojavljuje tijekom srpnja i kolovoza i odmah po pojavi počinje sa polaganjem jaja. Jaja polaže na tla obrasla niskom, gustom vegetacijom i zbog toga su česti na livadama, pašnjacima i usjevima žitarica.

Ovakva staništa su idealna jer se odlikuju malim kolebanjem temperature i relativna vlažnost prizemnog sloja je najviša. Jaja polažu na površinu tla u skupinama od dva do 20 komada. U ovisnosti o vrsti, ženka može položiti od 150 do 500 jaja. Jaja će se nastaviti razvijati samo ako je zemljište dovoljno vlažno. Suho i toplo vrijeme dovodi do propadanja jaja i mladih larvi. Larva se u vlažnom i teškom zemljištu nalazi na dubini od 10 do 12 cm, a prezimljavaju dublje u tlu, na 30 do 50cm.

Štete pričinjavaju larve koje žive u tlu

Imago nije značajna štetočina. Hrani se lišćem, polenom, lisnim ušima. Najveće štete pričinjavaju larve koje za hranu koriste sjeme prije klijanja, u fazi klijanja, korijenje, gomolje, podzemne dijelove mladih biljaka, lukovice. Svojom ishranom mogu reducirati gustoću biljaka, izazvati propadanje biljaka, umanjiti tržišnu vrijednost poljoprivrednog proizvoda.

Prilikom ishrane ubušuju se u gomolje krumpira, korijen mrkve, cikle, repe, pastrnjaka, celera, oštećuju korijen ratarskih kultura, šećerne repe. Krumpir i druge biljke sa sočnim gomoljem su im poslastica, posebno za vrijeme sušnog razdoblja. Hrane se različitim poljoprivrednim kulturama i korovskim biljkama, posebno pirikom. Vlažno i toplo vrijeme pogoduju razvoju larvi. U sušnom razdoblju ubušuju se u sočne plodove i intenzivno se hrane.

Mjere zaštite u eko poljoprivredi

Lavre skočibuba ne vole mahunarke (grašak, soju, pasulj, mahune, lupinu), heljdu, lan, uljanu repicu i to treba iskoristiti u planiranju plodoreda. Nije poželjno poslije žitarica uzgajati povrtlarske kulture ukoliko se na parceli nalazi veći broj larvi. Duboko jesensko oranje smanjuje broj larvi, dok im zbijeno i kiselo zemljište pogoduje, a sve što povećava pH, dodavanje kreča i ljuski od jaja, smanjuje njihov broj. Potrebno je redovno uništavati korov, prvenstveno piriku.

Za hvatanje larvi mogu se koristit razne klopke, feromonske ili mamci, kao i narezano povrće. Kriške krumpira, mrkve ili cikle zakopati na dubinu 10 do 12 cm i označiti štapom. Nakon dva do četiri dana iskopati kriške i uništiti nakupljene larve. U toku vegetacije komade krumpira ili repe zakopati na dubinu pet do 15 cm i redovno iskopavati i uništavati larve.

U zemljište, tokom ljeta se ukopaju plastične čašice zapremnine 0,25 do 0,5 l i na dno se postave kore krumpira, lubenice, mrkve ili repe koje će privući larve. Svaka tri do četiri dana treba prazniti čašice. Može se i malo udubljenje u tlu ispuniti travom, sijenom ili slamom, navlažiti i pritisnuti daskama. Nakon dva do tri dana te gomilice naseljavaju larve.

Efikasan način koji se primjenjuje je i da 1,5 do dva tjedna prije sjetve krumpira ili drugog povrća posade grupice od 10 do 15 zrna ječma, zobi ili kukuruza na udaljenosti 70 do 80 cm, i kada niknu iskopaju se i sakupe larve koje su privučene tvarima koje luči sjeme tokom klijanja i nicanja. Također je korisno na rubovima vrta posijati mahunarke ili neven kako bi spriječile dolazak larvi iz okolnog tla, a dobrim se pokazala i sjetva jednog reda graha na 10 redova krumpira. Ženke ne vole miris mahunarki i neće polagati jaja u blizini mahunarki.

Otopina kalij permanganata, 2 do 4 g na 10 l vode, također pomaže kod smanjenja broja larvi. Problem je jedino što ova otopina zakiseljava zemljište i ne treba je upotrebljavati na kiselim zemljištima. Njome se zalijevaju iskopane rupe u količini 0,5 do 1 l. U komad jute ili gaze, dimenzije 30x30cm, staviti usitnjene sjemenke suncokreta ili žitarica pomiješane sa uljem. Na 100 m² postaviti šest takvih mamaca. Poslije 10 do 12 dana sakupiti mamce i sakupljene larve.

Foto: Savjetodavna služba


Tagovi

Agriotes Žičnjaci Štetočine Larve


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi