Kako pripremiti prirodna gnojiva - od bilja, komposta, stajnjaka i pepela?

Gnojiva koja pripremamo na bazi bilja i drugih prirodnih tvari primjenjuju se tijekom vegetacijskog perioda kada uzgajane biljne vrste intenzivno rastu.

Njihova prednost je što su potpuno prirodna, možete ih napraviti sami, prilagoditi količinu i sastav.

Biljno gnojivo

Na imanjima uvijek imamo korova kojeg kosimo. Od njega možemo napraviti odlično sredstvo. Pokošena trava koju koristimo ne smije imati sjeme, jer bi doprinijeli širenju korovskih biljaka.

Potrebna nam je bačva u koju stavljamo travu i vodu. Dovoljno je na 1kg trave dodati 10l vode. Svakog dana sadržaj promiješamo kako bi pospješili fermentaciju koja traje oko dva tjedna. Veća temperatura znači da će se proces brže odvijati. Nestanak pjene bit će znak da je završena fermentacija.

Neugodan miris možemo neutralizirati dodavanjem valerijane ili njene otopine ili pak kamenog brašna.

Nakon završenog procesa, dobivena otopina se procijedi, razrijedi s vodom u odnosu 1:10 i tekuće gnojivo je spremno za primjenu.

Prirodni NPK 

Od koprive, sljeza i gaveza možemo sami pripremiti kompleksno gnojivo bogato dušikom, fosforom i kalijem. Bit će nam potrebno 1,5kg koprive, 1,5kg sljeza, 1,5kg gaveza. Sve prelijemo s 50l vode i ostavimo da fermentira dva tjedna. Procjeđeni sadržaj se može odmah koristiti ili se uskladištiti u tamnom i hladnom prostoru kako bi ga upotrijebili u roku od nekoliko dana.

Za povrće i cvijeće

U kantu dodamo 10l vode i lopatu zrelog komposta. Sve se dobro izmiješa i ostavi sljedeća tri dana. Na dnu će biti talog, a tekući dio odlijemo i koristimo ga za zalijevanje. Povrće i cvijeće se prihranjuju njime dva do četiri puta tijekom vegetacije. Prilikom zalijevanja ne polijevajte tekućinu po biljkama. Najbolje ga je primijeniti u jutarnjim ili večernjim satima, po oblačnom vremenu.

Njime možemo prihranjivati voćke i ukrasno drveće i grmlje, ali se primjenjuje u prvom dijelu vegetacije kada je intenzivan porast. Ako bi ga koristili u drugom dijelu, došlo bi do produžavanja rasta mladih prirasta koji ne bi uspjeli dozrijeti do zime i propali bi zbog mraza i niske temperature.

Od stajnjaka i pepela

Možemo koristiti različite vrste stajnjaka; kokošji, goveđi, ovčji. Prema izboru će ovisiti sastav i kvaliteta gnojiva kojeg pripremamo. Stajnjak otopiumo u vodi u omjeru 1:2. Ako želimo povećati nutritivnu vrijednost dodamo 200g pepela na 10l otopine. Promiješamo i ostavimo da fermentira, najviše do tjedan dana. 

Prije upotrebe sadržaj se procijedi, a dobivena tekućina  razrijedi s vodom u omjeru 1:25 do 1:30. Prije primjene zemljište dobro zaliti.

Napomena: za kupusnjače nije preporučljivo koristiti ovo gnojivo jer im mijenja okus i miris.