Europski revizorski sud objavio je kako se dovodi u pitanje djelotvornost potpore EU-a za ekološki uzgoj budući da trenutna strategija ima, ističu, značajne nedostatke.
Trenutačna strategija za potpore ekološkom uzgoju u Europskoj uniji ima znatne nedostatke te ne postoje ni vizija ni ciljne vrijednosti za ekološki sektor nakon 2030., objavio je Europski revizorski sud, čime se dovodi u pitanje djelotvornost tih potpora.
Iako se, dodaju, milijardama eura koje EU osigurava svake godine povećala površina pod ekološkim uzgojem, premalo se pozornosti posvećuje uvjetima i potrebama u ekološkom sektoru. Zbog toga ekološka proizvodnja i dalje čini usku tržišnu nišu te revizori upozoravaju da EU vjerojatno neće uspjeti u svojim planovima za taj sektor.
Ističu kako su od 2014. do 2022. godine europski poljoprivrednici primili otprilike 12 milijardi eura potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za prelazak na ekološki uzgoj ili očuvanje praksi ekološkog uzgoja, a do 2027. planira se još gotovo 15 milijardi eura.
"Za trajni uspjeh nije dovoljno usredotočiti se samo na povećanje površine pod ekološkim uzgojem. Potrebno je učiniti više kako bi se pružila potpora tom sektoru u cjelini - razviti tržište i poticati proizvodnju", izjavila je Keit Pentus-Rosimannus, članica Suda zadužena za ovu reviziju. "U suprotnome riskiramo stvaranje asimetričnog sustava koji u potpunosti ovisi o financijskim sredstvima EU-a, a ne industrije koja raste zahvaljujući informiranim potrošačima", stoji u priopćenju.
Također, revizori su utvrdili da se u sklopu potpore u okviru ZPP-a mogu zanemariti okolišni i tržišni ciljevi. Na primjer, poljoprivrednici mogu primiti novac EU-a čak i ako ne primjenjuju plodored ili standarde dobrobiti životinja, koji su temeljna načela ekološkog uzgoja. Utvrdili su i da je uobičajena pravna praksa bila ishoditi odobrenje za upotrebu neekološkog sjemena pri sadnji ekoloških usjeva. "Ujedno ističu da trenutačno nije moguće izmjeriti na koji su se način ostvarile navodne koristi od ekološkog uzgoja za okoliš", tvrde.
Nadalje, pojašnjavaju kako je svrha potpore u okviru ZPP-a bila nadoknaditi poljoprivrednicima dodatne troškove i izgubljene prihode koji su rezultat prelaska s konvencionalnog uzgoja na ekološki. Budući da ekološki poljoprivrednici nisu morali proizvoditi ekološke proizvode kako bi primili novac EU-a, time se doprinosi situaciji u kojoj ekološka proizvodnja i dalje čini vrlo usku tržišnu nišu te na nju otpada tek 4 posto ukupnog tržišta hrane u EU-u.
Iako je trenutačni akcijski plan donio poboljšanja u odnosu na prethodni, nedostaju mu ključni elementi. I dalje ne sadržava ni odgovarajuće ni mjerljive ciljeve za taj sektor, kao ni načine za mjerenje napretka. Također, ističu nedostatak strateške vizije za razdoblje nakon 2030., kojom bi se pružile stabilnost i dugoročna perspektiva potrebne za uspjeh ekološkog sektora.
"Postoji rizik od toga da EU neće dostići svoju ciljnu vrijednost od 25 posto za 2030. Za povratak na pravi put, brzina uvođenja praksi ekološkog uzgoja u Europi trebala bi se udvostručiti", upozoravaju revizori.
Tagovi
Autorica
Belgijski voćar: Zabrane li pripravke na bazi bakra odustajem od ekološkog uzgoja krušaka
Korisnik ste eko sheme 31.06? Provjerite pravila kriterija permanentne pokrivenosti tla
Svježe voće, povrće i krumpir u školama i vrtićima s poljoprivrednog gospodarstvo Črv
Dvije ljubavi u jednom OPG-u: Ana i Nikola Bodiš - simbioza pčela i maslina te zlatna ekološka ulja
Dvije ljubavi u jednom OPG-u: Ana i Nikola Bodiš - simbioza pčela i maslina te zlatna ekološka ulja
Petnaest centimetara tla i kiša nahrane osam milijardi ljudi?
Poljoprivrednici kao čuvari bioraznolikosti, koje prakse ju štite?
Svježe voće, povrće i krumpir u školama i vrtićima s poljoprivrednog gospodarstvo Črv
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Ima ta vrsta leptira iznimno brzo mahanje krilima kao ptice kolibrići pa to niste ni mogli snimiti ! Vole cvijet petunija ! Sutra mojim leptirima Više [+]
Makeba
prije 8 mjeseci
To i je problem poljoprivrede da se nezna što se hoće. Bojim se da će nam opet nametnuti neke tehnologije koje će za 20 godina proglašavati štetnim kako se događa sa stočarstvom u Nizozemskoj U ime konkurentnosti navodno išlo se na povečanje broja stoke po farmi, dizanje mlječnosti po kravi u nebo itd . da bi sad krave ispale zagađivaći Sad se postavlja pitanje koju će iduću tehnologiju proizvodnje gurati STRUČNJACI da bi to onda proglasili štetnim nakon određenog broja godina.... Jel su to GMO biljke....
Marta Radić
prije 8 mjeseci
Slažem se..u svemu moraš biti konkurentan..sadašnji poticaji za eko proizvodnju , Nisu poticaji za ekološki proizvod iako to bi trebalo biti..to su poticaji da ne koristiš pesticide , umjetna gnojiva , te da koristiš netretirano ili eko sjeme...drugim riječima brineš o okolišu.. Ako hočemo da sa proizvodima budemo konkurentni..tada treba uložiti više novca. Nažalost ako sam dobro informirana , mi smo za eko proizvodnju potpore umanjili , što je kontra strateškog plana...tako da i dalje tvrdim..da neznamo što hočemo sa agrarnom politikom.
Makeba
prije 8 mjeseci
Zato ja sadim vrt za svoje potrebe, i sve to stoji što ti pišeš Marta ,ali moraš biti konkurentan.
Marta Radić
prije 8 mjeseci
Teško je komentirati organski uzgoj , za ljude koji se time ne bave i ne žive tu proizvodnju. Svi drugi su samo promatrači , te svoje zaključke donose na temelju svojih vizualnih predođbi. Bez razlike kako bilo , moje mišljenje da moramo težiti zdravstveno ispravnijoj hrani , čuvati tlo , okoliš i brinuti za buduće generacije. Stava sam da bolje proizvesti po hektaru i 3 puta manje samo da je zdravstveno ispravna hrana. Razmišljamo se uključiti u eko proizvodnju.
mali poljoprivrednik
prije 8 mjeseci
Stanovnici EU su u sve nepovoljnijoj financijskoj situaciji,tako da se broj potencijalnih kuoaca sve više smanjuje.Pravi eko proizvođači nemogu plasjrati svoje proizvode po zasluženim cijenama i zati polako napuštajh takvu proizvodnju.Prosperiraju jedino oni eko proizvođači koji ništa ne proizvode ili bolje rečeno prodaju maglu.
Blanka Kufner
prije 8 mjeseci
Makeba, sve je naopako. Iskreno, ja se ne usudim niti komentirati jer znam da ništa ne znam...
Makeba
prije 8 mjeseci
Niko nema ništa protiv da se vratimo u osamdesete ili još ranije , u vrijeme poljoprivrede bez pesticida, ..... Samo sa druge strane imamo gmo korporacije koje iz zemalja Uragvaja , Paragvaja... uvoze tu robu, a koja se plasira diljem EU, a kad su se vodećim centrima postavila pitanja o tome doslovno niko nije odgovorio jer nemoraju i jer to zakonom nije regulirano. Sve što zakonom nije regulirano prolazi.Dok je našim potrošačima najbitnije da je jeftino, samo mali postotak populacije može si priuštiti eko hranu. Kako kaže moja frndica u Švicarskoj da ona kupi za 80 franaka u marketu , dok bi to platila 5oo franaka ako bi bilo eko. A da ne govorimo o utjecaju Kine ratove itd.
Damir Lučić
prije 8 mjeseci
Rudolf Steiner nije nikakav otac ekološke poljoprivrede, nego ezoterik (ili samo običan astrolog) čije "spoznaje" nemaju nikakve veze s agronomijom i ništa što on zagovara nema ikakvog dokazanog učinka (osim onog o povećanju organske tvari, ali to ionako nije njegova spoznaja, nego opće poznata tisućama godina). Biodinamika ima određenog marketinškog i poslovnog efekta jer se uspijeva dobro prodati neukim ljudima dobre volje.
Željko Herner
prije 8 mjeseci
Nisu poticaji jedino što "pumpa" eko proizvodnju. Npr. EKO SHEME su prijelazne mjere ka ekološkoj proizvodnji, dobar dio IAKS mjere je na tom tragu. Osim toga, svakodnevno se ukidaju opasni pesticidi, razvija se ponovo integrirana zaštita bilja. Tu je i mjera dobrobit životinja koja je skoro pa prepisana iz ekološkog stočarstva. Sve ostale stvari oko tržišta i edukacija su lijepo opisane u Nacionalnom akcijskom planu razvoja ekološke poljoprivrede RH. Drugom po redu, iako ni prvi nije zaživio. Nažalost, danas je sve stavljeno na čekanje zbog sukoba u Svijetu koji prijete da vrate zemlju na tvorničke postavke. Otac ekološke poljoprivrede, Rudolf Steiner, rođen je u današnjoj Hrvatskoj ,u Međimurju.
Makeba
prije 8 mjeseci
Mislim da se iza brda valjaju neke nove tehnologije proizvodnje nečega što bi se trebalo zvati hrana. Mljeko iz laboratorija, meso iz laboratorija......
Đuro Japaric
prije 8 mjeseci
Mate biti će korova , požara i bujičnih poplava , a EU ne treba postojati , poput je stare babe ili djeda , vrijeme je EU pregazilo , a gaze nas Amerikanci , Kinezi i novi MIGRANTI koji su na puno nižoj razini obrazovanja !Za mene NE POSTOJI EKOLOŠKA poljoprivreda , to smo imali u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega , već MAKSIMALNO proizvedena ZDRAVA hrana , a to je SVE TEŽE proizvesti sa novim tipovima voća , povrća , ratarskih kultura !
Mate Mrsic
prije 8 mjeseci
A kome ćemo mi ekološki proizvođači prodati svoje uzgojeno tele june janje jare .. moramo moliti da nam neko to kupi . Jer je uvoz bolji jeftinije itd kakav je plan europske unije kad mi ne mozemo spasiti svoje životinje od napada vukova medvjeda čagljeva. To vam je plan proizvodnje za koju godinu će nestati ovaj način proizvodnje na pasnjacima neće biti ni krave ni koze ni ovce sve same pustosi pa vukovima davajte poticaje pa njih budete hvatali jeli
osijek 2012
prije 8 mjeseci
je.
Marta Radić
prije 8 mjeseci
Da , kad bih analizirali ZPP postavili bih si mnogo pitanja...zašto uopče dajemo poticaj za poljoprivredu , kada ionako uvozimo sve i svašta , te taj uvoz hrane svake godine sve veći..te hrana upitne kvalitete. Treba li uopče imati kontrolu nad proizvodima , treba li uopče imati ili pokušati doprijeti razvoju zdravijeg tla , klime , okoliša , životinja i dr...ili je to floskula koju zanemarujemo posljednjih 50 godina. Klima se mjenja...zašto..da li smo mi ljudi utjecali na to , treba li se mjenjati da bih buduće generacije imale drugačiju proizvodnju hrane , treba li hrana biti zdravija i dr. U nekoliko rečenic postavila sam pitanja i opaske..na koje EU nema odgovor , ona ga traži unazad 10 tak godina , a očito će joj trebati još 20ak da bih znali kojim smjerom vozimo..ili toga svega neće biti. O rezultatima ZPP sudimo svakog dana , te ćemo se složiti da nju kreiraju svakim danom sve više moć kapitala , a ne stvarne potrebe i smjer koja ide u korak s vremenom u kojem živimo. Pitanja koje si postavljamo..treba li više novca ulagati u poljoprivredu , treba li ograničiti poticaje na 100 tisuća eura po subjektu , treba li ukinuti povjesna prava , treba li nam eko proizvodnja , koji su to sektori u koje treba više ulagati i dr. Puno pitanja , malo odgovora , te i dalje lutanja. Po mojem osobnom sudu , a vezano na članak...eko proizvodnja nema alternativu u budućnosti te je ona nužna. Ako sa eko proizvodnjom smanjimo primjenu pesticida i gnojiva za 50% , te zaštitimo tlo od daljnjeg propadanja , učinili smo puno..zato se danas i primaju poticaji. Ako hočemo te iste proizvode plasirati na tržište , te da oni budu traženi..tada treba uložiti više novca , tako da ti proizvodi budu cijenovno dostupni i prihvatljivi krajnjem kupcu. Za to sve treba novca i vremena , te rezultate možemo vidjeti kroz 15 - 20 g..a ne odmah.
Blanka Kufner
prije 8 mjeseci
Zanimljivo je ovo i nemam neki pametan komentar, no želim ipak napomenuti kako smatram da za konkretne rezultate (pa onda i mjerenje) treba proći mnogo vremena. Mnogo.