Pretraga tekstova
Do 2027. planiraju četvrtinu poljoprivrednog zemljišta preusmjeriti u ekološku proizvodnju
Studija OrtoAmbiente, koju je financirala sjeverna talijanska regija Emilia-Romagna pokazala je da ekološka poljoprivreda može smanjiti troškove proizvodnje. Kao reakciju na objavu studije Italija je najavila ulaganje od 3 milijarde eura za pretvaranje četvrtine poljoprivrednog zemljišta u ekološko do 2027., navodi Olive Oil Times.
Rezultati su pokazali da eko farme povrća mogu smanjiti fitosanitarne tretmane za 40 posto u odnosu na konvencionalne.
"Ne možemo se nadati da ćemo nastaviti proizvoditi velike prinose i visokokvalitetne proizvode ako plodnost zemljišta nastavi opadati", izjavio je agronom i tehnički koordinator za ekološku i regenerativnu poljoprivredu u nevladinoj organizaciji Deafal, Matteo Mancini.
Poticanje bioraznolikosti može značajno smanjiti upotrebu kemikalija i troškove proizvodnje, pojašnjava se. Planirana sredstva će biti osigurana iz nacionalnog strateškog plana za provođenje Zajedničke poljoprivredne politike, plana oporavka i otpornosti te nedavno usvojenog zakona o ekološkoj poljoprivredi.
Još sredstava moglo bi doći iz drugih fondova ZZP-a, posebno iz strategije "Od polja do stola" u okviru koje i EU planira povećati eko površine za 25 posto, ali do 2030.
Da je ova vrsta proizvodnje neophodan strateški resurs, tijekom prezentacije studije izjavio je talijanski ministar poljoprivrede, Stefano Patuanelli.
Iz ovog ministarstva dolazi i tvrdnja da Europa proizvodi dovoljno hrane da bi bila samodostatna, a da su rastuće cijene prehrambenih proizvoda uglavnom rezultat špekulativnih radnji koje su povezane s ratom u Ukrajini.
Patuanelli je novi zakon i fondove opisao kao motore tranzicije koja je namijenjena poboljšanju agrarnih praksi, kvaliteti hrane i promociji proizvoda Made in Italy na stranim tržištima.
Vodeća talijanska udruženja za ekološku poljoprivredu predstavila su tzv "bio-dekalog akcija" (deset zapovijedi, op.ur.), koje trebaju osigurati nagrade za one koji će prijeći na ovu praksu, ali i da potrošači imaju pristup takvoj hrani po jednakoj cijeni.
Uključene su fiskalne pogodnosti kao i mjere za promociju. Zatražena je bolja suradnja s restoranima, pojednostavljenje birokracije, obavezna eko poljoprivreda u prirodnim područjima i druge mjere.
Ograničavaju upotrebu vode zbog suše - kazne idu i do 500 eura
Mancini je naveo da je najveći problem starost prosječnog farmera koji u mnogim sektorima, posebno maslinarstvu, imaju između 60 i 75 godina. Prosječno imanje je manje od 11 hektara, što znači da se radi o malim proizvođačima koji ne mogu usvojiti inovativne programe niti podržati posebnu obuku za svoje zaposlene. Neophodna je generacijska promjena.
Izvršni direktor tvrtke Syngenta, Erik Fyrwald krtizirao je novi talijanski zakon i zatražio od svijeta da se odmakne od eko poljoprivrede. Naveo je da su njezini prinosi znatno niži od onih koji dolaze iz konvencionalne.
Takvo mišljene ne iznenađuje Mancinija koji je naveo da ne postoji čarobni štapić, već rješenje dolazi iz različitih pristupa agraru i fokusu na održivosti. Ovisno o sektoru smanjenje prinosa će se kretati od 10 do 30 posto.
Patuanelli je rekao da izvoz talijanske eko hrane zabilježen prošle godine, s rekordnim prometom od 52 milijarde eura, govori da ona može doći do tržišta visoke vrijednosti.
Tagovi
Italija Transformacija poljoprivrede Matteo Mancini Ulaganje Ekološka poljoprivreda
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 4 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 4 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji
Karla S
prije 3 godine
Može neki link na taj bio-dekalong? Zvuči korisno.