Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prva eko županija
  • 03.10.2020. 09:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Hrvatska dobiva prvu zelenu, eko županiju

I ekološka poljoprivreda može biti profitabilna, iako su njezini prinosi do 20 posto manji na globalnoj razini, kazao je dr.sc. Darko Znaor, uz Sonju Karoglan Todorović autor projekta, na predstavljaju Programa razvoja ekološke poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji.

Foto: Marinko Petković
  • 764
  • 261
  • 0

Prvo predstavljanje Programa razvoja 100 posto ekološke poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji do 2030. godine, s akcijskim planom, kojeg su pripremili Sonja Karoglan Todorović i dr.sc. Darko Znaor, predstavljen je u petak u Zagrebu.

Župan Stjepan Kožić kazao je da će ova županija, koja godišnje na ime potpora poljoprivredi izdvaja 20 milijuna kuna, biti prva zelena u Hrvatskoj. Dodao je da imaju najviše registriranih OPG-ova, oko 14.000, a na drugom su mjestu po broju mladih poljoprivrednika (do 40 godina, op.a.).

Eko poljoprivrednika u Hrvatskoj 5.500, a eko hektara 110.000

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, pak, navela je da je županijski Program razvoja ekološke poljoprivrede na tragu EU Strategije od polja do stola, te reforme Zajedničke poljoprivredne politike. "Pod ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj je 110.000 ha, a  njome se bavi 5.500 poljoprivrednika. No, kako smo zemlja slobodna od GMO-a, imamo tlo koje nije zagađeno, možemo na ovome polju napraviti više, jer trendovi kao što su kratki lanci opskrbe i prodaja na kućnom pragu idu tome u prilog", naglasila je. 

Do 2030. Zagrebačka županija želi postati 100% ekološka 

Prema njezinim riječima, uvoz po dampinškim cijenama koči njezin razvoj, a treba uvesti eko proizvode u javnu nabavu, kako bi poljoprivredni proizvođači ostvarili veće cijene za svoje proizvode.   

Pomoćnik ministrice poljoprivrede prof. dr.sc. Krunoslav Karalić, dodao je da ova proizvodnja bilježi rast. "Ona u strukturi ukupne domaće poljoprivrede čini 7,2 posto, što je iznad prosjeka u EU. Osim toga, hrvatska poljoprivredna strategija sukladna je onoj EU Strategiji od polja do stola, koja ima za cilj 25 posto ekoloških poljoprivrednika u narednih deset godina, kako bi zaustavili klimatske promjene", pojasnio je. 

Kako se čulo, od 5.500 domaćih eko proizvođača, njih 400 se bavi i preradom ekološkim proizvoda.

Vrijednost hrvatskog eko tržišta 100 milijuna eura

Predstavljajući Program, Sonja Karoglan Todorović i dr. Darko Znaor, autori projekta, kazali su da su prvi u ovoj županiji, još prije 20 godina, krenuli u razvoj eko poljoprivrede u Hrvatskoj. Tako ondje imamo i prvo eko gospodarstvo, Zrno, registrirano na području županije, a stasali su i eko vinari.

Karoglan Todorović je istaknula da razvoju ove poljoprivrede pogoduje i pojačani interes za hranu, odnosno sve se češće postavlja pitanje od kuda dolazi na naš stol. Dakle, sustav poticaja, koji su javni novci, treba vezati za zaštitu prirode i okoliša, odnosno zraka, vode i tla. Ona je istaknula da se procjenjuje da je hrvatsko eko tržište vrijedno 100 milijuna eura, a kako bi olakšali konvencionalnim poljoprivrednicima prelazak na zahtjevniju poljoprivredu, u prvoj zelenoj županiji mogli bi jednokratno isplatiti 15.000 eura potpore iz Programa ruralnog razvoja o čemu se još uvijek razgovora.

No, već sada se zna da će uz mrežu pilot eko gospodarstva, županijski centar za razvoj ove poljoprivrede biti u Velikoj Gorici u prostoru distributivnog Centra za voće i povrće. "Osim toga, predviđen je i zeleni dogovor između Grada Zagreba i ruralnog prostora županije, odnosno tamošnjih sela, kako bi izdašne eko potpore, od 200 eura za pašnjake do više od 700 eura po ha za trajne nasade, urodile plodom", kazala je ona.    

Dr. Znaor kazao je da i ekološka poljoprivreda, koja ima deset ključnih prednosti u odnosu na konvencionalnu, može biti profitabilna, iako su prinosi do 20 posto manji na globalnoj razini.  

Eko praksa od povrća, vinograda do biodinamike

Svoje eko primjere, ali s različitim uspjesima, predstavili su Goranka Derežić s eko imanja Bio planta iz Šušnjara u općini Križ, Tomislav Tomac, eko vinar iz Jastrebarskog, te David Pejić, direktor Bio imanja Zrno.

Sonja Karoglan Todorović i dr. Darko  Znaor, autori su ambicioznog projekta

Derežić se požalila na probleme u uzgoju ljekovitog bilja, bilo kamilice, mente, matičnjaka, konoplje ili sikavice i divljeg kormorača, iako ima osigurano, preko posrednika, izvozno tržište u nizu zemalja. "Radi se o 20 ha, ali to zahtijeva da moramo biti prije svega poduzetnici, ali i trgovci i stručnjaci za prodaju. Uz to, ne možemo konkurirati uvoznoj robi, a korovi, kao i pesticidi sa susjednih, konvencionalnim polja, veliki su problem", opisala je.

Tomac je kazao da nikada nisu napustili tradiciju u proizvodnji grožđa i vina na Plešivici, a nadogradili su je prvi gruzijskim amforama i od prije dvije godine, biodinamikom, koja daje rezultate u vinogradu.

Pejić je, pak, naglasio da je stanje na tržištu domaćih eko proizvoda, koje ne treba brkati s tisućama eko pašnjaka, jako loše jer nema odgovarajućih Nacionalnih certifikatora za biodinamiku, koja je vrh eko poljoprivrede, kao i prvoklasnog komposta, kojeg za uzgoj 10 ha povrća uvoze iz Austrije.


Tagovi

Eko poljoprivreda Zelena Županija Dr. Darko Znaor Sonja Karoglan Todorović


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Haj došlo vrijeme... za zaštitu ječma od korova!