• Ekološka zaštita
  • 08.01.2014. 07:30

Ekološki pripravci za zaštitu bilja

U ekološkoj proizvodnji biljke se hrane organskim gnojivom i kvalitetnim kompostom, korov se uklanja mehaničkim putem, biljke prskaju biljnim pripravcima, a zaraženo bilje redovito se odstranjuje

  • 86.631
  • 4.040
  • 0

Biljke za pripravke za zaštitu mogu se koristiti svježe ili osušene. Brati ih treba neposredno prije cvatnje, po sunčanom vremenu. Potom ih osušiti na čistom, provjetrenom i sjenovitom mjestu (prostrijeti u tankom sloju na pocinčanu mrežu i povremeno okretati). Osušene biljke treba čuvati u platnenim vrećama ili u drvenim sanducima. Temelj za zdravu i otpornu biljku je zdravo tlo iz kojeg raste i iz kojeg uzima hranu. Dokazano je da na zdravom tlu raste manje korova. Ako u vrtu ili povrtnjaku ne vlada prirodna ravnoteža, mogu se pojaviti razne štetočine i bolesti koje mogu uništiti urod.

Istraživanja pokazuju da postoje 3 grupe biljaka koje se mogu koristiti za zaštitu. Biljke koje ubrzavaju rast, obogaćuju i gnoje tlo su kopriva, gavez, sjeme i cvijet komorača, volovski jezik, mladice i lišće paradajza, lišće cikle. Ove biljke se koriste kao tekuće gnojivo da bi se aktivirao život u tlu. Biljke je potrebno usitniti i staviti u drvene ili glinene te plastične, ali nikako metalne posude. Napuniti posudu do pola i naliti do vrha kišnicu ili vodu iz rijeke ili jezera, (voda iz vodovoda zbog prisutnosti klora nije dobra). Posude staviti na sunce, pokriti mrežicom ili daščicama i dvaput dnevno promiješati. Kada se tekućina počne pjeniti, ubaciti jednu šaku kamenog brašna (na 10 litara vode) kako bi se spriječili neugodni mirisi. Nakon 3-4 dana sunčanog vremena, gnojnica je gotova (kad se više ne pjeni). Koristiti je za zalijevanje tla oko biljaka razrijeđenu 1:10 za lisnato ili 1:2 za plodovito povrće.

Biljke koje djeluju protiv nametnika su kopriva, hrastov list skupljen ujesen, list rabarbare, vratić, neem, list bazge, ljupčac, pelin, kamilica i sve biljke koje sadrže mnogo tanina (hrastova kora, orahovo lišće). Biljke usitniti i namakati u kišnici 1-3 dana, procijediti i njima prskati povrće i voće. Ovaj pripravak primijeniti prije nego započne fermentacija, (prije nego se na površini pojavi pjena).

Biljke koje sprečavaju bolesti su preslica, brezov list skupljen u jesen, paprat, orlovska paprat, češnjak, poriluk, luk. Ove biljke je potrebno 24 sata namakati u kišnici, a zatim u istoj vodi kuhati 30 minuta. Ostaviti pokriveno da se ohladi, procijediti i prskati po biljkama.

Prirodni preparati za suzbijanje bolesti

Pripravak protiv biljnih ušiju. Osnovni sastojak pripravka protiv biljnih ušiju je kopriva. U 10 l vode, najbolje kišnice, potopiti 1 kg svježih, usitnjenih listova koprive ili 100 - 200 g suhih. Ostaviti pokriveno 24 sata, ne duže jer se stajanjem smanjuje učinkovitost preparata. Procijediti i tako dobivenom tekućinom prskati napadnuto bilje svakih 3 do 5 dana. Tako pripremljen pripravak može poslužiti i za dohranu biljaka. Kopriva se bere pred samu cvatnju, dok je još mlada, jer je tada najjača.

Pepelnica na rajčici

Sredstvo od preslice protiv hrđe, pepelnice, grinja i crvenog pauka. U homeopatiji bolesne biljke služe za izradu velikih razrjeđenja, npr. pepelnica na rajčici uspješno se suzbija kompostom od rajčica oboljelih od pepelnice.

Preslica raste na vlažnim staništima, pa se može naći u blizini rijeka i potoka. Koristi se protiv hrđe i pepelnica, grinja i crvenog pauka. 1 kg svježih preslica potopiti u 10 litara vode i ostaviti da stoji 24 sata. Zatim lagano prokuhati 30 minuta. Kada se tekućina ohladi, razrijediti vodom u odnosu 1:5 i njome špricati biljke. Tekućinu od preslice može se pomiješati sa sredstvom od koprive u odnosu 1:1 i kao takvo koristiti za prskanje biljaka. Povećava se učinkovitost u borbi protiv nametnika i ujedno hrani biljka.

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka koristi se protiv grinja i plijesni te u slučaju kada lišće postane smeđe. 500 gr nasječenog crnog i bijelog luka potopiti u 10 litara vode. Kada tekućina prestane pjeniti, razrijediti je desetostrukom količinom vode te njome prskati zemlju protiv pljesni. Od kuhanih ljuski crnog luka može se napraviti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Sredstvo protiv lisnih uši i gljivičnih bolesti. Lisne uši se najlakše odbiju od biljaka ako se u blizini oboljele biljke posadi lavanda ili čubar. Mlazom vode se mogu odstraniti s biljaka, ujutro kako bi se biljke što prije osušile na suncu. Ako to ne pomogne, može se upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.

Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kišnice) potopiti 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina. Ostaviti pelin da se namače u vodi 2 - 3 dana, nakon čega je tekućina spremna za prskanje.

Tekuće gnojivo od koprive. Plastičnu ili drvenu posudu napuniti do pola koprivom i naliti vodu do vrha. Posudu prekriti mrežicom i dva puta dnevno promiješati tekućinu. Kada se tekućina počne pjeniti, dodati šaku kamenog brašna kako bi se neutraliziralo neugodan miris. Kada se otopina prestane pjeniti, gnojivo je gotovo. Koristiti ju za polijevanje u odnosu 1:10.

Tekuće gnojivo od listova gaveza. Gavez sadrži željezo, kalcij, kalij, fosfor i mangan. Sve su to mikroelementi potrebni biljkama za normalan rast i razvoj. Gnojivo od gaveza jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Priprema se na isti način kao i gnojivo od koprive. Nakon nekoliko dana stajanja, kada se prestane pjeniti, smeđe je boje i neugodnog mirisa koji podsjeća na stajski gnoj. Razrijediti ga vodom u odnosu 1:10. Kvalitetno gnojivo dobit ćete miješanjem gnojiva od koprive i gaveza u odnosu 1:1.

Neven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izlučuje sok koji pomaže tlu pri oslobađanju od štetnih tvari.

kadifajed.jpg
Kadifa

Korijen kadifice izlučuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji uništavaju korijen. Na mjestima gdje rastu kadifice i neven, u tlu nema zemljišnih štetnika i gljivica.

Leptira kupusara najbolje je otjerati iz zelja ako između zeljarica zasadite rajčice, jer ne vole njezin miris.

Korisne životinje - pomagači u borbi. Da bi se u vrtu mogla primijeniti biološka zaštita, ne treba tjerati sve životinje, jer nisu sve neprijatelji. Vrlo je važno zadržati korisne životinje jer one pomažu u borbi protiv štetočina. U procesu suzbijanja štetočina od velike koristi su životinje koje se njima hrane. Najbolji pomagači su ptice, ježevi i žabe koji jedu puževe, ali i neki kukci kao što su bubamare, mrežokrilke i bogomoljke, koji su prirodni neprijatelji lisnih ušiju.

Bubamare i njezine ličinke pojedu dnevno i do 400 lisnih ušiju. Da bi bubamare imale što jesti, ne treba uništavati prve lisne uši koje se pojave u proljeće, jer će se tako smanjiti broj bubamara kojih ionako već ima premalo. Ako ste u mogućnosti, za žabe je dobro u vlastitom vrtu iskopati malu baru i zasaditi vodeno bilje. Žabe će nastaniti baru, pa će opasnost od puževa biti puno manja. Ptice na dan prikupe i do 30 kg gusjenica i drugih nametnika. Da biste privukli i zadržali ptice, postavite im kućicu. Neka otvor kućice bude okrenut prema jugoistoku. Preko ljeta im osiguravajte dovoljne količine vode u plitkim posudama, a zimi hranu. Ptičice će vas riješiti nametnika u vrtu i svakodnevno vas razveseliti svojim pjevanjem. U vrtu nalazimo i pauke koji su prirodni neprijatelji muha i komaraca. Grabežljive grinje su prirodni neprijatelji crvenog pauka, ali i nekih drugih štetnih grinja.

Najčešći nametnici i kako ih se riješiti

Lisne uši su mali nježni kukci koji mogu biti krilati ili beskrilni. Boja im ovisi o stadiju razvoja i biljci hraniteljici pa mogu biti od svijetložute i zelene do crne boje. Hrane se sisanjem biljnih sokova i to na najnježnijim biljnim dijelovima - lisnim izbojima i cvjetnim pupovima. Izazivaju zastoj u rastu biljke, kovrčanje listova, iza njih ostaje medna rosa koja kaplje po donjim listovima čineći ih ljepljivima, a kasnije pocrne jer se na njima razvijaju gljive čađavice. Napadaju velik broj kultura. Javljaju se u proljeće i jesen tijekom toplog i suhog vremena te nakon obilnih kiša. Ako lisne uši jako napadaju neku biljku, to je znak da je poremećena njezina cirkulacija. Ponekad je dovoljno prekriti i prihraniti tlo kod korijena biljke. Postoje biljke koje su ušima naročito privlačne. Te biljke se mogu saditi među druge biljke da bi ih zaštitili od ušiju. Na primjer, saditi salatu i bob među jagode. Uši će se preseliti na salatu i bob, a jagode će ostati neoštećene.

Štete od puževa

Puževi su česti neželjeni gosti, a njihovih prirodnih neprijatelja ježeva i žaba sve je manje. Puževi najčešće napadaju zeleno lisnato povrće. Iako spori, vrlo su uporni i povrću mogu nanijeti veliku štetu. Hrane se noću jer im smeta sunce pa ih je najlakše pronaći kada padne mrak uz pomoć svjetiljke. Puževa se može riješiti uz pomoć taloga kave koji ne vole jer je u većoj koncentraciji otrovan. Napadnute biljke treba zalijevati talogom kave, koji ne samo da će otjerati puževe, već će i blago gnojiti zemlju i istovremeno tjerati biljne mušice. Budite umjereni u zalijevanju tla talogom od kave, jer on podiže kiselost tla. Tlo oko biljaka koje puževi napadaju može se posuti pepelom ili kamenim brašnom. Kako bi se puževi držali što dalje od biljaka ovaj postupak treba ponavljati nakon svake kiše. Puževe odbijaju i neke biljke kao što su dragoljub, kadulja, timijan i ricinus.

Rovac je jedan od učestalih zemnih štetnika. Omiljena poslastica su mu gomolji i korijenje. Rovac je noćna životinja i izlazi na površinu zemlje samo noću. Njegov rov nije duboko u zemlji pa se najlakše uhvati ako se u tlo ukopa posudu s vodom, a sa strane postave daščice koje ga usmjeravaju u posudu.

Krtica je korisna životinja jer uništava rovce i druge gusjenice i crve, ali istodobno radi krtičnjake koji narušavaju estetski izgled vrta. Najlakše ju je otjerati ako se u tlo ukopa prazna boca, tako da se vrh boce ukopa u otvor njegovog rova, pazeći da se ne začepi grlo flaše. Zvukove koje proizvodi vjetar i prazna boca, krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze.

U borbi protiv štetočina pomaže prirodni suživot između nekih biljaka - ako se posade jedna blizu druge povećava se njihova snaga i urod te se bolje štite od nametnika. Na primjer, sadnja mrkve uz luk, štiti biljke od lukove/mrkvine muhe, a zabijanje grana bazge u tlo služi kao zaštita od krtica. Kako biljke imaju ljekovito djelovanje na ljudsko zdravlje, jednako tako mogu pozitivno utjecati i jedna na drugu. Postupke treba ponavljati i nekoliko puta, ali budite strpljivi.


Tagovi

Ekološka zaštita Bio vrt Homeopatija Alternativa Skripte pripravaka Zaštita bilja Nametnici Gnojivo Ekološka proizvodnja Lisne uši Grinje Plijesni


Autorica

Renata Dragović

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi