Uvođenjem "Zelenog telefona" u organizaciju je stigao velik broj mladih i ekološki osviještenih aktivista koji su naglasak stavili na zaštitu okoliša. Tijekom 2003. godine naziv udruge je prilagođen i postali su Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane i zaštite okoliša. Rade na podizanju ekološke svijesti te na edukaciji građana. Za njima je niz sajmova, uspješno provedenih aktivističkih projekata i edukativnih programa.
Udruga "Eko - Zadar" osnovana je dan prije Dana planeta 21. travnja 1999. od strane grupe entuzijasta s ciljem promicanja ekološke poljoprivrede. Izabrana metodologija je edukacija svih dijelova društva (javni, poslovni i civilni sektor) kroz ekološku proizvodnju hrane kao jedini način održive poljoprivrede koja koristi ljudskom zdravlju kao i okolišu; tlu i vodama.
Uvođenjem "Zelenog telefona" u organizaciju je stigao velik broj mladih i ekološki osviještenih aktivista koji su naglasak stavili na zaštitu okoliša. Tijekom 2003. godine naziv udruge je prilagođen i postali su Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane i zaštite okoliša. Rade na podizanju ekološke svijesti te na edukaciji građana. Za njima je niz sajmova, uspješno provedenih aktivističkih projekata i edukativnih programa. Dio projekata orijentiran je i na energetsku efikasnost i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije. 2013. proširuju naziv udruge u Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja "Eko-Zadar".
Članovi su Mreže Zelenih telefona Hrvatske i Zelenog foruma.
Radionicom pripreme zimnice se utjecalo na osvještavanje potrebe pripreme i konzumacije domaćeg i sezonskog voća i povrća koje je pospremljeno u oporabljene staklene tegle, prikupljene tijekom ljetnih mjeseci i donacijom Šinjorine Smokve. Staklenkama je tako dana "dodana vrijednost".
Na radionici je sudjelovalo 15 polaznica i jedan polaznik. Voditeljica radionice bila je Martina Rajzl, dipl. povjesničarka umjetnosti i arheologinja. Martina se bavi proučavanjem različitih pristupa zdravom načinu života, posebice zdravoj prehrani gdje inspiraciju traži u vegetarijanskoj, veganskoj, makrobiotičkoj i raw food kuhinji.
"Sudionici radionice su naučili kako pripremiti sušene rajčice, ajvar, ukiseljenu ciklu, gljive u ulju, salatu od graha, zelene rajčice i paprike, džem od šljiva i đumbira. Najviše zanimanja bilo je za pripremu ajvara. Kako je većina polaznica već imala predznanja i iskustva u pripremi zimnice, bilo je zanimljivo vidjeti razmjenu znanja i vještina. Svi sudionici radionice kući su ponijeli staklenku po izboru.
Grad Zadar je financirao radionicu pod projektom "Reciklirajmo zajedno" te smo ovaj put za temu odabrali oporabu staklenki. Staklo se u potpunosti može reciklirati te mu kao takvom trebamo dati izuzetnu važnost", rekla nam je Atana Grbić, voditeljica projekata Eko-Zadar.
Najvažnije je obratiti pozornost na kvalitetu namirnica koje se pripremaju, vodeći računa da je riječ o domaćoj, lokalnoj namirnici, čije porijeklo je poznato. Također je bitno pravilno sterilizirati staklenke kako bi se osiguralo kvalitetno čuvanje sastojaka tijekom dužeg perioda.
Smatraju da se ljudi sve češće odlučuju na pripremu zimnice, ne toliko zbog cijene, već prvenstveno zbog kvalitete sastojaka. Kako smo postali izuzetno potrošačko društvo, te su nam sve vrste zimnice dostupne na svakom koraku i često, one iz uvoza, za ne tako velike novce, linijom manjeg otpora tj lijenosti, pojedinci se odlučuju na kupovinu. No, domaće je ipak domaće, a još ako je pri tom riječ o vlastitim rukama uzgojenim voćem i povrćem, sreća je još i veća.
Povrće koje se najviše priprema za zimnicu su rajčice, paprike, cikla, mrkva, gljive, patliđani.
Zapravo sve njihove radionice privlače posjetitelje; bilo da je riječ o permakulturi, sadnji, brizi nasada ili završni korak; priprema i konzumacija. S njihovim projektima može se reći da su zatvorili ciklus; od sjemena do zimnice.
Izuzetno su im bitne i edukativno - kreativne radionice s djecom, mladima i odraslima "Reciklirajmo zajedno" koji se kontinuirano provode od 2007. godine. Cilj projekta je informiranje i educiranje javnosti o ispravnom razdvajanju otpada, uporabi te njegovom smanjenju. Tijekom trajanja projekta zastupili su sve dobne skupine; ostvarili suradnju s vrtićima, osnovnim i srednjim školama u kojima su proveli preko 180 edukativno - kreativnih radionica te u svim ograncima Gradske knjižnice i domovima umirovljenika na području Grada Zadra. Tiskana su četiri Vodiča kroz pravilno odlaganje otpada te slikovnica/bojanka Praktični savjeti Eko Mace i snimljen je film u suradnji s Muzejom antičkog stakla o recikliranju stakla od antike do danas.
Udruga organizira od 2002. godine Sajmove zdrave hrane, tradicijskih proizvoda i suvenira "Dani sunca", četiri do 6 puta godišnje. Veliki broj njihovih članica i članova su i proizvođači te i izlagači na njihovim sajmovima. Sajmove organiziraju na najfrekventnijim lokacijama te na taj način dolaze do većeg broja ljudi. Posjećenost je izuzetna, izlagači i potrošači su zadovoljni. Zadovoljstvo je kupiti zdravo, a naše.
Podižu nivo ekološke svijesti u zajednici, jačaju kapacitete ostalih organizacija civilnog društva i puno rade. Nemaju samo dobre reakcije, no kada bi i bile samo dobre reakcije - značilo bi da negdje griješe jer je nemoguće udovoljiti svima. Poticati održivi razvoj često ide kontra trenutne političke ideje ali dugoročno smatraju da zajedno, mogu učiniti puno, ukoliko slijede načela održivoga razvoja.
"Najvažnije je biti okružen s pametnim, radišnim i kvalitetnim ljudima kojima je cilj stvaranje boljeg i održivijeg svijeta. Mislim da godine rada i truda ukazuju da smo na dobrom putu. Nadamo se da će nam se svi članovi i članice koji su odselili negdje "vani", vratiti nazad u Zadar, i da ćemo s još više znanja i iskustva - zajedno nastaviti stvarati bolju budućnost. No, kako kaže stara narodna: Za uspjeh preko noći - potrebno je 20 godina intenzivnog rada", naglasili su iz udruge Eko - Zadar.
Foto: Udruga Eko-Zadar
Fotoprilog
Tagovi
Autorica