• GSR tržnica Osijek
  • 17.06.2014. 17:00

Eko tržnica koja ne treba posrednike!

U Osijeku će se 18. lipnja 2014. na lokaciji tržnice Mačka Mama održati otvorenje tržnice GSR Osijek. Otvorenje će trajati tokom radnog vremena GSR tržnice - odnosno od 18 do 20:00 sati.

  • 2.292
  • 329
  • 0

U Osijeku će se dana 18. lipnja 2014. na lokaciji tržnice Mačka Mama (Drinska 4a) održati otvorenje tržnice GSR Osijek. Otvorenje će trajati tokom radnog vremena GSR tržnice - odnosno od 18 do 20:00 sati.

Tržnica je nastala kao suradnja građanske inicijative "Grupa solidarne razmjene Osijek", udruge proizvođača "Eko Dunav Dalj" i "Tržnica Osijek d.o.o.". Ideja je napraviti odijeljenu tržnicu sa odabranim i provjerenim eko certificiranim lokalnim proizvođačima gdje bi potrošači mogli kupovati svježe i zdrave proizvode po povoljnoj cijeni direktno od proizvođača.

Grupa Solidarne Razmjene (GSR) je zajednica koja na transparentan, solidaran i neposredan način razmjenjuje proizvode i usluge stvarajući odnose međusobnog povjerenja. GSRovi u Hrvatskoj već djeluju - Zagreb, Split, Varaždin, Poreč, Pula, Rijeka i Karlovac imaju postojeće GSRove, a odnedavno se na popis može dodati i Osijek.

Za otvorenje tržnice GSR Osijek pripremili smo degustaciju proizvoda uz druženje prilikom kojeg ćete moći čuti dojmove, informacije o djelovanju Grupe i iskustva iz prve ruke od proizvođača, koordinatora i samih potrošača, a poziv na otvorenje je upućen i gospodinu Anti Šimiću, direktoru "Tržnica Osijek d.o.o".

Ono što nam otvorenje čini posebnim jest ovogodišnji skup GSRova Hrvatske koji će se održati u Dalju 21. i 22. lipnja ove godine, sa udrugom proizvođača "Eko Dunav Dalj" kao domaćinima susreta.

Osviještena ili kritička potrošnja

GSR pripadaju širem području osviještene ili kritične potrošnje. Ove posebne pogodnosti razlikuju GSR od drugih skupina građana koji jednostavno nešto zajedno kupuju. Ne postoji baš posebna lista stvari za “pravičnu” kupnju: važno je da se svi unutar grupe dogovore i slože. Treba naći određeni sklad između potreba svakog člana u odnosu na grupu i jasno izraziti koje će se pravilo primijeniti u izboru proizvoda. Recimo, nije obvezno kupovati certificirane ekološke proizvode, ali se svi članovi grupe trebaju s tim slagati. Ili se može dati prednost ekološkim proizvodima, ali pod uvjetom da su lokalni i da su od malih i najugroženijih proizvođača. U takvim slučajevima treba izabrati što je važnije, a to će vjerojatno uvjetovati sam kontekst ili teritorij na kojem se grupa nalazi. Općenito, takvi se dogovori ostvaruju konsenzusom unutar grupe, razgovara se o raznim prijedlozima dok se ne dođe do zajedničkog dogovora koji će svi prihvatiti, iako su u početku ideje mogle biti drukčije i iako se ne slažu svi baš sto posto. Neki od glavnih kriterija koji se mogu naći u takvim grupama diljem svijeta:

  • Kvaliteta proizvoda: primarni uvjet od kojeg ni jedna grupa neće odustati;
  • Razumna cijena: uvijek uzimajući u obzir kvalitetu proizvoda i kao što smo već spomenuli, transparentna cijena. GSR vole štedjeti (iako im to nije prvi cilj) ali žele platiti poštenu cijenu za kupljeni proizvod. Znači uvijek je bitno da proizvođači razlože cjelokupan trošak proizvoda.
  • Ekološki, biodinamički i slični proizvodi: znači prehrambeni proizvodi proizvedeni bez zagađivanja okoliša, bez kemikalija i bez GMO- a. Grupe mogu izabrati certificirane ekološke proizvode, ali mogu izabrati i ekološke proizvode bez certifikata ako izravno poznaju proizvođača i njegov način rada. Na kraju lakše je ostvariti povjerenje u jednog poljoprivrednika s kojim se susreću svaki tjedan nego s nekakvom institucijom koja izdaje certifikate.
  • Sezonski proizvod: znači da nisu plodovi uzgajani u staklenicima s grijanjem, ili da ne dolaze iz dalekih krajeva s visokim energetskim troškovima i zagađivanjem zbog transporta.
  • Mali proizvođači: ukoliko vaš sugovornik nije nekakav veliki poduzetnik naći će vremena za razgovor s vama i povesti vas u posjet svom gospodarstvu, a novac koji ćete mu dati za proizvode neće biti podijeljen u nekakvom dioničkom društvu nego će ići izravno u razvoj lokalne poljoprivrede. U gotovo svim slučajevima ako se pomogne malim proizvođačima, dat će im se ne samo sredstva za opstanak nego i nada da se isplati ulagati u iskonski i zdrav život. Osim toga više od 80 posto poljoprivrednika u Hrvatskoj su proizvođači s manje od pet hektara po gospodarstvu, tako da izabiranje malih poljoprivrednika znači i održavanje općenito zdravog teritorija u zemlji gdje u ruralnim krajevima još postoje i žive seljaci, a ne samo poljoprivredni strojevi, kao što je slučaj u mnogim razvijenijim zemljama.
  • Moralni proizvođači: proizvođači moraju dati jamstvo da pravedno postupaju sa svojim radnicima. Uzalud je biti solidaran s malim poljoprivrednikom koji izrabljuje neke druge ljude. Sam trud da se ekološki uzgaja hrana također se smatra moralnim činom. Mogu se smatrati vrijednim potpore: poljoprivrednici koji istražuju nove održive metode zemljoradnje ili vrednuju starinske, koji posjeduju i održavaju banke sjemena starih sorti ili održavaju neke gotovo nestale pasmine domaćih životinja. Potom tu mogu biti i zanatlije koji se trude očuvati stare vještine što ih nemilosrdno uništava globalizirano tržište. U južnoj Italiji se kupuje od zadruga koje obrađuju zemlju što ju je država preuzela od lokalnog i moćnog organiziranog kriminala, dok u Izraelu postoje grupe koje kupuju proizvode iz okupiranih palestinskih sela. Moralni proizvođači znači ne prodaju samo svoj proizvod, nego i način proizvodnje i općenito kontekst gdje proizvođač može ponuditi još mnogo dodatnih vrijednosti, kako za nas kao pojedince tako i za šire društvo ili, još šire, za cjelokupan naš prirodni svijet.
  • Bliski proizvođači: preduvjet za direktno upoznavanje bilo kojeg proizvođača je da živi i radi blizu grupe koja ga namjerava podupirati. Time se smanjuje i zagađenje okoliša zbog kratkog prijevoza robe.
  • Smanjenje pakiranja ili ambalaže: poželjno je što više smanjiti ili čak ukloniti nepotrebnu ambalažu i pakiranja. Tako se smanjuje količina otpada, ali i završna cijena proizvoda.

Zašto se ljudi priključuju takvim grupama?

Postoje razni motivi zašto ljudi ulaze u takve grupe, iako članovi GSR grupa nisu u njima samo zbog jednog motiva. Ako malčice analitički raščlanimo stvari, odgovor može biti jasniji. Na stranu ideološke slike što smo ih prije predočili, većina ljudi ulazi u grupu ponajprije zbog prilike da dobiju zdravu i sigurnu hranu po prihvatljivoj cijeni. Imaju izravan kontakt s proizvođačima, znaju kako i što rade i već taj razlog mnogima je dovoljan. U sadašnje vrijeme brojnih skandala vezanih za hranu, nije mala stvar imati određenu sigurnost na tom polju. Ne čudi stoga što su većinom to obitelji s malom djecom, ljudi koji razumljivo najviše paze na prehranu. U takve grupe potom ulaze osobe koje su općenito izgubile povjerenje u društvo, to jest u trenutačni političko-ekonomski sustav. To su maštovite osobe često mlađe generacije koje se trude produbiti priču. Uključuju se i starije osobe kojima jednostavno nedostaje osjećaj zajedništva ili druženja, čime GSR grupe po pravilu obiluju. Što se proizvođača tiče, stvar je mnogo ozbiljnija.

Mnogim proizvođačima i poljoprivrednicima ulazak u GSR grupe predstavlja idealno sredstvo za preživljavanje. Poznavanje kupaca, prijateljski odnos koji se razvija vidno im olakšava život. Mogući dogovori koje većina grupa ostvaruje s proizvođačima posebno olakšavaju život sitnim poljoprivrednicima. Tako recimo proizvođači povrća unaprijed planiraju zajedno s potrošačima sezonsku sadnju, određuju točno koliko i što su u stanju uzgojiti, a često se dogovori plaćanje proizvoda tri ili više mjeseci unaprijed. Kad se takav tip dogovora predloži poljoprivrednicima, mnogima se ozari lice. To je jedan od najkonkretnijih primjera solidarnosti i dijeljenja rizika između potrošača i proizvođača, što je dijametralno suprotno uvjetima koje poljoprivrednicima pruža normalno "slobodno" tržište. To se ostvaruje ipak tek kad se između proizvođača i potrošača ostvari visoka razina povjerenja. Nakon određenog vremena mnogi proizvođači shvate važnost GSR modela, a kad steknu potpuno povjerenje, često posve napuste normalno "slobodno" tržište.


Tagovi

GSR Osijek Eko tržnica Skup GSRova Eko Dunav Dalj Kvaliteta proizvoda Otvorenje tržnice Eko certifikati Tržnica Osijek doo Kritična potrošnja Konsenzus Smanjenje ambalaže. Održive metode zemljoradnje Banke sjemena starih sorti Nestale pasmine


Autorica

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi