Istraživanje je pokazalo da je ekološka poljoprivreda danas čak i 35 posto isplativija od konvencionalne!
Uz sve veći broj dokaza koji upućuju na štete u okolišu izazvane poljoprivredom, uništavanja staništa visokim izlazima ugljika i učincima pesticida, istraživanje primjene eko-prijateljskih poljoprivrednih sustava je visoko na ljestvici prioriteta.
Jedno od rješenja je i organska poljoprivreda, pri kojoj se izbjegava upotreba sintetičkih kemikalija i genetski modificiranih organizama. Ekolozi ju vide održivu alternativu konvencionalnom uzgoju. Nova istraživanja pokazuju da je i financijski održiva za poljoprivrednike.
U jednom američkom istraživanju dokazano je da se organskom poljoprivredom čak može generirati veći profit nego konvencionalnom. Istraživači David Crowder i John Reganold iz Washington State University-a proveli su meta-analizu 44 istraživanja o ekološkoj poljoprivredi, koja je uključivala 55 usjeva uzgajanih u 14 zemalja diljem pet kontinenata. Otkrili su da, kada poljoprivrednici nisu naplatiti premije za organsku hranu, bila je znatno manje isplativa od konvencionalne poljoprivrede. No, kada su to učinili, organskoj poljoprivredi je isplativost porasla za 22 do 35%.
Crowder, glavni autor i profesor entomologije na Washington State University, kaže da su on i Reganold postali zainteresirani za temu nakon provedenog istraživanja prije nekoliko godina, gdje je zaključeno da ekološka poljoprivreda daje niže prinose od konvencionalne. No, prinosi su samo jedna stavka financijske isplativosti.
Crowder navodi svoje iznenađenje podacima koji su pokazali mnogo veću vrijednost finalnog eko proizvoda. Prema njihovim procjenama, premije bi se trebale naplaćivati 5 do 7% kako bi se vrijednost uskladila s konvencionalnim proizvodima, ali praksa je pokazala da su one u stvarnosti puno veće, 29 do 32%, što uvelike povećava profitabilnost. To su dobre vijesti za one koji žele prijeći na eko proizvodnju jer je to dugotrajan i riskantan potez za farmere koji već godinama rade na isti način.
Postoji prijelazno razdoblje u kojem se dokumentira da je uzgoj u skladu s tim načelima ekološke proizvodnje, tijekom kojeg se proizvodi ne smiju prodavati kao organski tako da zarade u početku ni nema. No, ususret većem profitu, mnogi nekako ovo razdoblje izdržavaju. Pa i ako se premije u budućnosti snize, ima prostora za organske proizvođače u svijetu jer je trenutno samo 1% zemljišta orijentirano na eko uzgoj. Često previsoke cijene organskih proizvoda odvraćaju potrošače, što je velik problem. No, što više organskih proizvođača bude u tom poslu, cijene će zasigurno padati, smatraju istraživači.
Budući da organska poljoprivreda generira niže prinose, to zahtijeva više zemlje za proizvodnju iste količine hrane kao i u konvencionalnoj. To bi mogao biti problem kada je riječ o hrani u svijetu u kojem rapidno raste stanovništvo, za koje se očekuje da će premašiti brojku od 11 milijardi do kraja stoljeća.
Postoji mnogo drugih održivih oblika proizvodnje hrane koje još treba istražiti, kaže on, uključujući integriranu poljoprivredu, očuvanje poljoprivrede i mješovitih usjeva i stočarstva, od kojih je svakom cilj smanjiti utjecaj na okoliš, poboljšati kvalitetu tla i držati hranjivi ciklus uravnoteženim.
Tagovi
Autorica
