Eko povrće s OPG-a Čubrilo do kupaca stiže direktno s polja - ujutro berba, popodne prodaja

Može li se živjeti od poljoprivrede? Može, ako ćete imati crno ispod noktiju, čičke na trenirci i blato na tenisicama, kratko će odgovoriti Sanja Čubrilo iz Pule, nositeljica istoimenog OPG-a koji posluje od 2017. godine.

Kako doznajemo, to gospodarstvo uspješno plasira svoje ekološki uzgojene povrće koje nudi preko Solidarne ekološke tržnice (SET) u Puli, Rovinju i Novigradu. Na 1,5 hektar propusne zemlje crvenice, uzgajaju ekonomistica Sanja i geodet Tomislav batat, rajčicu, krumpir, patlidžan, papriku, kupus, korabu, blitvu, mahune, kelj običan, ali i onaj kovrčavi, toskanski odnosno pan di zucherro (visoko uvrnuti zeleni radič). Raste kod njih i čičoka, brokula, endivija, cvjetača, kineski kupus, ali i pak choi biljka slična blitvi.

Raznolik je izbor povrća kod Čubrila koji žive samo od poljoprivrede, na zemlji u zakupu na pet polja s kojih ljetinu ubiru dva puta godišnje. Njihovu "tvornicu na otvorenom” obrubljuje šuma, a zahvalni su i na lokaciji jer primorska klima ne bilježi jake zime. Još uvijek ubiru plodove koji su kalendarski dozreli s ljetom.

Povrće do kupaca direktno s polja 

"Naši kupci povrće dobivaju direktno s polja jer ujutro ga beremo, a popodne je na SET-u. Nudimo ljudima povrtnice u pravilu dva sata prije mraka, kako inače rade ekološke tržnice u našem kraju. Zimi je to od 16 do 18, a ljeti od 19 do 21 sat", govori Puljanka.

Dodaje kako su se odlučili za eko uzgoj jer "ne bi drugima nudili oni što ni sami ne bi jeli”. Robu svakodnevno dostavljaju na tržnicu, izuzev vikenda koji im je rezerviran za sadnju, obradu zemlje i sl. Počeli su od nule, ako se ne računa vrt koji su imali za sebe, a bio je bogat plodovima. Kreditno jesu opterećeni, ali i to će uskoro privesti kraju, no morali su s nečim početi pa je za to valjalo iznjedriti više od 100.000 kuna, od kojih su ponajprije nabavili traktor. Polovni ističu, ali služi za ono što im treba pri obradi zemlje kao i drugi strojevi, od kojih su neki novi poput freze, plugova, sadilica povrća, međuredne freze...

Poslovi su podijeljeni na OPG-u Čubrilo kojem dnevni ritam započinje pola sata nakon svanuća, mirisom jutarnje kave i doručka. Nakon toga slijedi odlazak u berbu, a ovih se dana još uvijek ubiru patlidžan, paprika, tikvice, korabica, batat kojeg se nadaju imati oko dvije tone. Moraju ga izvaditi iz zemlje, jer on ne trpi mraz ni hladnoću pa imaju zato pune ruke posla, jer ponajviše sami obavljaju sve poljodjelske radove. Nije im teško kažu jer ”još su mladi” a od posla ne bježe i vole ga. ”Pa gdje ćete većeg zadovoljstva nego ljudima nuditi zdravu hranu, družiti se, jer dolaze nam i stalne mušterije, nerijetko mame s malom djecom”, otkriva gospođa Sanja zadovoljstvo svog rada.

Miks sezonska košarica povrća 

Može se kod njih za 50 kuna naručiti tzv. miks sezonska košarica sa povrćem u kojem primjerice ovotjedna sadrži krumpir, batat, kupus, patlidžan, papriku, kovrčavi kelj, pak choi,salatu i korabu. "Bude u košarici svega pomalo, može se skuhati par ručkova s raznolikim povrćem”, kaže Sanja. Dodaje kako im ljudi svakodnevno naručuju povrće nemalo i pak choi, na koji su se tamo već naučili. Biljka je to slična blitvi omanjeg bijelog korijena i širokih listova, bogata folnom kiselinom i vitaminima potrebnim baš za hladnije dane. Kilogram pak choija košta im 16, a kovrčavi je kelj 20 kuna. Radič pan di zucherro stoji 18 kuna za kilogram dok su rajčica, paprika i patlidžan po 16. Ponude se mogu vidjeti i na njihovoj facebook stranici kao i raspored prodaje na eko tržnicama.

Radišni Sanja i Tomislav požalili su nam se, kako se ove godine bilježe manji prinosi, jer svibanj je bio sa 22 dana kiše pa se i dozrijevanje povrća pomaklo. Ipak ljetine ima, a povrće Puljani sade dva puta godišnje oko 1. kolovoza odnosno 1. ožujka.

"Lani smo kelj i kupus brali sve do proljeća, a sada nakon ljetnih radova sadit ćemo luk i češnjak”, otkriva nam planove poljoprivrednih radova. Dodaje kako im je zemlja crvenica dosta propusna, pa su kada je o navodnjavanju povrtnica riječ, ustrojili bušotine. Riječ je o sistemu cijevi koje se postave ispod zemlje odnosno sve se koordinira uz pomoć dubinske pumpe. Tlo prihranjuju dozvoljenim eko gnojivima, a sve to kontroliraju poljoprivredna inspekcija i eko nadzor.

"Bili su mi nedavno u kontroli što čine svake godine. Kontrolori odlaze na njive, pregledavaju nasade, sjeme koje koristimo, moramo im podastrijeti račune, praznu ambalažu, dati informacije gdje su nabavljene sadnice, koje gnojivo koristimo, gdje je kupljeno i još štošta”, nabraja naša sugovornica uvjete eko uzgoja.

Nema bogatstva preko noći 

Poticaje od države dobivaju, ove godine je riječ od oko 10.000 kuna što im dospijeva u ratama i nejednakim iznosima. Ali u poljoprivredi ističu svaka je kuna dobrodošla, utoliko više jer namjeravaju proširiti proizvodnju zbog nedostatka prostora gdje bi posadili tikve (zauzimaju više mjesta pri rastu). Imao je OPG Čubrilo u svojoj ponudi i lubenice i dinje, a hoće li uvrstiti u uzgoj još koju kulturu vidjet će kažu, jer zasad im je izbor povrća bogat. Tako čini se "smatraju” i štetnici poput krumpirove zlatice koje s biljaka skidaju ručno.

Divljim je svinjama posebna poslastica batat u kojem uživaju i do njega dospijevaju bez obzira na električnog pastira koji je postavljen oko njiva. Čine svoje i gliste, a radič pan di zucherro posebice je primamljiv gusjenicama. Na sve zapreke na koje u proizvodnji nailaze naši sugovornici kažu "ne drame jer to je priroda", a otkud im hrabrosti da od ničega krenu u neizvjesnost, tvrde, valjalo je probati i ne posustati već na prvoj prepreci.

"U poljoprivredi nema bogatstva preko noći, ali imate dovoljno za sebe i svoj život. Sami ste sebi šef, pa je i to ono što vrijedi”, zaključuje Sanja.