Eko poljoprivreda zadržava ugljik u tlu - zašto je to dobro?

Nova istraživanja koja pokazuju da ekološka poljoprivreda učinkovitije zadržava ugljik u tlu i smanjuje uzrok klimatskih promjena u usporedbi s konvencionalnom proizvodnjom mogla bi utjecati na to da više kupaca odabere ekološke proizvode, tim više što konzumerizam i dalje ima tendenciju rasta.  

Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Advances in Agronomy, a obavilo ga je Sveučilište Northeastern i The Organic Center. Pokazalo je da prosječna ekološka poljoprivredna gospodarstva imaju 44% više huminske kiseline, 150% više fulvične kiseline, 26% veći potencijal za dugoročno skladištenje ugljika i 13% više organske tvari u tlu, navodi Food Navigator.

Huminska kiselina je organski oplemenjivač zemljišta najvišeg stupnja čistoće. Pomaže smanjenju upotrebe mineralnih gnojiva i spriječava njihovo vezivanje u zemljištu u biljakama nedostupne oblike dok je fulvična kiselina pojačivač biološkog djelovanja

Eko tlo - zdravije tlo 

"Otkriće da organsko tlo ima znatno veću razinu huminske kiseline je posebno važno jer služi kao dugoročno skladištenje ugljika u tlu, što znači da može pomoći u smanjenju klimatskih promjena i poboljšanju zdravlja tla", objasnila je Jessica Shade iz Organic centra na prošlomjesečnom USDA Agricultural Outlook Forumu. 

"Glavna stvar koju trebate znati je da je upravo tlo, odnosno humusne supstance, mjesto gdje je pohranjen ugljik koji bi se inače našao u atmosferi", rekla je Shade objasnivši kako su istraživači na Sveučilištu Northeastern pronašli nisku razinu huminske kiseline u konvencionalno tretiranom zemljištu. Pretpostavili su da je to povezano s umjetnim gnojivima koja su iz tla uklanjale one tvari koje ga čine zdravim. 

"To znači da tehnike koje se koriste u ekološkoj proizvodnji, kao što je korištenje komposta, životinjskog gnojiva umjesto umjetnog gnojiva, hvataju više ugljika koji bi inače bio u atmosferi. Ta spoznaja igra vrlo važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena", objasnila je.

Ekološka proizvodnja uključuje regeneraciju

Ovo će istraživanje svakako pomoći i u razvijanju postupaka i pojmova kao što su regenerativna poljoprivreda i agroekologija koji su, istina, prijetnja konvencionalnoj proizvodnji. 

"Ljudi koriste različite pojmove, vezani su za njih, ali najvažnije je da je dokazano da ekološki sustav proizvodnje čini najbolje za okoliš, za ljudsko zdravlje", kaže Shade dodavši kako je u budućnosti potrebno provesti dodatna istraživanja o metodama ekološke kontrole štetočina te pružiti eko poljoprivrednicima osnovne alate za rješavanje drugih agronomskih izazova. Istaknula je i da ovo istraživanje može poslužiti i kao pomoć konvencionalnim poljoprivrednicima.

"Idući korak je istražiti kako na dugoročno zdravlje ljudi utječu ekološki proizvodi i to na način na koji se do sada nije istraživalo. To je naša sljedeća fronta", zaključila je Shade.