• OPG Čirjak
  • 14.02.2019. 15:00
  • Zadarska, Popovići, Karin Donji

Eko nasadi iz snova OPG-a Čirjak: U životu je najvažnije ono što postigneš vlastitim radom

Njihove maslinike i plantažu smokava nazivaju primjerom ekološkog uzgoja i bioraznolikosti. Nela i Stipe Čirjak u svoje maslinike, udaljene 360 km od njihova doma, uz hotele za pčele postavili su hranilice i kućice za ptice.

Foto: arhiva obitelji Čirjak
  • 1.554
  • 410
  • 1

Ljubav nije čudo, ali čini čuda, može se reći i za supružnike Nelu i Stipu Čirjaka. Ona je Slavonka iz Slavonskog Broda, a on Dalmatinac iz Popovića kod Benkovca. Upoznali su se prije 27 godina u Zagrebu, zaljubili i nakon 8 godina “hodanja” vjenčali, naporno radili pa izgradili kuću i podigli, zapravo još podižu djecu Roka (18), Marjetu (14) i Martu (11,5).

Učimo ih da je u životu najvažnije ono što postigneš vlastitim radom i zalaganjem”, kaže Nela, a upravo to ona i Stipe svakodnevno potvrđuju vlastitim primjerom. Eto, iako žive, u obiteljskoj kući u Hrvatskom Leskovcu, a to je kod naplatnih kućica, dakle na samom ulazu u Zagreb, Nela i Stipe su u 350 kilometara udaljenim Popovićima i Karinu Donjem podigli maslinike i plantažu smokava, nasade koji izazivaju divljenje svih koji u njih kroče.

Ekološki uzgoj i bioraznolikost

Primjer ekološkog uzgoja i bioraznolikosti”, prokometirao je mladi magistar agronomije Šime Marcelić. Osim ekološkog i estetskog Čirjakovi nasadi, naravno, daju zdrave i korisne plodove, a imaju i edukativnu ulogu pa Šime i kolegica mu doc. dr. sc. Janja Filipi, ondje dovode i studente Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. Posebno ih zanimaju kućice, zapravo hoteli za solitarne pčele koje je Stipe izgradio i prije par godina postavio u masliniku. “Kućice su definitivno povećale brojnost solitarnih pčela, a samim tim i posjećenost cvjetovima masline”, izjavila je znanstvenica Filipi.

Njihovi eko nasadi imaju i edukativnu ulogu, često ih obilaze studenti 

Ako je suditi po rezultatu posljednje berbe, solitarne pčele su utjecale i na bolju oplodnju pa i urod maslina, koji je znatno veći nego prijašnjih godina. “Ubrali smo 4,5 tona ploda i dobili 720 litara ekstradjevičanskog ulja”, otkriva Nela. Gotovo dvostruko više nego prijašnjih godina, ali uspjeh ne pripisuje samo pčelama. Dobar rezultat jamči samo sinergija prirodnih uvjeta i čovjekovog rada, kaže Nela, koja nam je “zavrtila” priču o tome kako je uopće došlo do toga da se počnu baviti maslinarstvom.  

Zimnica i sirupi po maminoj i bakinoj recepturi

U povrtnjaku oko kuće u Zagrebu, otkad smo uselili, uzgajamo sve vrste sezonskog povrća. Dovoljno za potrebe obitelji, a bude i viškova od kojih spremam zimnicu - kisele krastavce, papriku, ajvar... Ipak sam ja Slavonka. U vrtu imamo i bazgu, bobičasto voće (kupine, maline, ribizle, ogrozde…) od kojih spravljam marmelade, pekmeze i sirupe. Imamo i pet stabala višnje maraške od kojih sam napravila 40 litara soka”, otkriva Nela. Sve za vlastite potrebe i poklone rodbini i prijateljima. Zamolila je još da svakako spomenemo da je preradu viškova u  zimnicu i sirupe naučila od pokojne bake Marije i mame Ruže. 

S vremenom suprug Stipe, kojeg je upoznala još dok je je bio pripadnik glasovite Antiterorističke jedinice Lučko, sve češće je počeo odlaziti u zavičaj.  Pogotovo otkad je otišao u braniteljsku mirovinu. Nela, a poslije i djeca također su zavoljeli dalmatinsku Bukovicu i Ravne kotare pa je prije 10 godina pala odluka da se okušaju u maslinarstvu. Osnovali su OPG, kupili zemlju, počeli krčiti šikaru i saditi masline. Najprije u Popovićima, rodnom mjestu glave obitelji Stipe, a potom i u susjednom Karinu Donjem.

Masline i smokve u Popovićima Karinu Donjem

Na dvije lokacije s ukupno 19.000 metara četvornih, imaju 350 stupi maslina i to uglavnom domaće sorte oblica i nešto introduciranog leccina, koji je za oblice dobar oprašivač. Prije četiri godine još su dodali 36 sadnica istarske buže, za koju pojedini stručnjaci tvrde da je izvorno zapravo (sjeverno) dalmatinska sorta. Uz masline u Karinu na 7.500 metara četvornih Čirjaci imaju i nasad od 200 smokava i to sve, masline i smokve, u ekološkom uzgoju.

Za masline već imaju certifikat, potvrdnicu i ekološki znak, a za smokve sorte zamorčica i petrovke dobit će uskoro. Nakon što su “položile ispit” u trogodišnjem prijelaznom radoblju pod nadzorom stručnjaka iz Biotehnichona Split.

Bukom protiv divljih svinja

Dobro su krenule, glavnina ih već ulazi u četvrtu godinu i već su lani dale prve plodove”, kaže Stipe koji ne žali truda. Smokve rodile, ali vidi vraga! Prvi slasni plodovi privukli su i divlje svinje. Da bi došli do zrelih smokava, svinje i veprovi počeli su lomiti grane i tako počinili popriličnu štetu u nasadu. Kad je već sagradio hotele za korisne divlje pčele i kukce Stipe, po zanimanju strojobravar, došao je na ideju da napravi i klopotec kojega će u smokvik postaviti uoči Petrova kad počne zrioba najranijih smokava.

Nadamo se da će klopetec svojom bukom učiniti svoje i rastjerati nepoželjne goste”, govore Nela i Stipe. Oni podsjećaju da se klopotec koristi(o) u Podravini, Prigorju i Zagorju za tjeranje ptica u vrijeme zriobe grožđa. “Mi ćemo našeg testirati kako djeluje na veprove. Postavit ćemo ga  u vrijeme zriobe, ukloniti kada obavimo berbu da se životinje ne bi privikle na zvukove koje klopotec proizvodi”, pojašnjavaju supružnici Ćirjak.

Inače, klopotec može biti drveni ili metalni. Vrtnjom elise koju vjetar tjera i pokreće batiće, koji lupaju u zvučnu podlogu i stvaraju buku. Ovaj, što ga upravo dovršava Stipe, dodatno je ojačan pa će svojom bukom odvraćati divlje svinje od nasada smokava. Osim toga, ući će u povijest kao prvi klopetec na samo u Karinu Donjem, Bukovici i Ravnim kotarima nego i u cijeloj Dalmaciji. 

Da, prvi i zasad jedini, a prvi se pamte”, kaže uz karakterističan osmjeh Nela koja se rado prisjeća početaka. Dok su oni krčili šikaru i pripremali teren za sadnju s djecom u Zagrebu ostajala je njezina majka Ruža (65) koja je uvijek sprema pomoći.

Potpora, savjeti i sredstva iz fonda

Podržava nas u svemu”, ističe Nela, isto kao što ih je od samog početka pratio i ohrabrivao agronom Zvonimir Vlatković iz nekadašnje Savjetodavne službe Zadarske županije, danas pripojene Ministarstvu poljoprivrede. "Njegovi savjeti su zlata vrijedni. Srahovito puno nam je pomogao u svim fazama, od pripreme terena, izbora sorti, sadnje, a educirao nas je i o mogućnostima korištenja sredstava iz Programa ruralnog razvoja.

Aplicirali smo na natječaj tipa operacije 6.3.1. za mala gospodarstva čija je ekonomska veličina od 2.000 do 7.990 eura," pojašnjava  Nela. Njihov program je prošao na natječaju. Dobili su sredstva u protuvrijednosti 15.000 eura, znači 114.000 kuna koje su uložili u nabavku strojeva - motokultivatora, traktorske prikolice, nabavili i 200 gajbi za berbu maslina, te atomizer, raspršivač gnojiva i bio komposter ili usitnjivač grana. “Nasad smo zatravili. Grane koje rezidbom odstranjujemo biodrobilica usitnjava i sve to -  travu i siječku od grana, zajedno s  kominom, odvozimo na obližnje kompostište. Dodamo organsko gnojivo što se s vremenom pretvara u humus. Biognojivo. Time  gnojimo masline i to u dva kruga oko svakog stabla”, pojašnjava Nela.

Njoj i Stipi, izgleda, nikad ne ponestaje ideja. Kao ni motiva i upornosti da ih ostvare.

Suživot biljaka, životinja i čovjeka

Kad su se već odlučili i podigli ekološki maslinik i smokvik ostali su dosljedni. Nastavili razvijati svoje imanje u duhu bioraznolikosti pri čemu im je savjetima i preporukama pomagala i Marija Ševar, viša koordinatorica za ekološku poljoprivredu pri tadašnjoj Savjetodavnoj službi Zagreb. “Gospođa Ševar je izuzetno zanimljiva predavačica koja nam je proširila vidike, naučila važnosti bioraznolikosti suživota biljaka, životinja i samog čovjeka”, kaže Nela.

Ona dodaje da je bioraznolikost neizostavan čimbenik u eko proizvodnji. Tako se uz rubne dijelove Čirjakovih nasada, uz suhozide nalazi lavanda, smilje, ružmarin, kadulja, lovor, vrisak, pelin, stabla višnje. divlje trešnje, oskoruše, jasenići, kostela… Odnedavno tu su i dvije planike ili magunje kako još nazivaju tu mediteransku biljku. Ima i žižula, kapara, nekoliko stabala murvi, divlji šipak… Sve to prekrasno bilje osim što uljepšava i pomaže u očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti veliku zadaću imaju u privlačenju korisnih kukaca. "Osim biljaka u maslinike smo postavili hotele za solitarne pčele, okvire za paukove, obnovili stare suhozide te izgradili nove pa ih sada oko nasada ima više od 450 metara”, kaže Nela. 

Hranilice i kućice za ptice

Na stablima kostela i jasenića jesenas su postavljene i hranilice za ptice sa prosom, pšenicom i suncokretom. Uskoro stiže i  šest novih kućica za ptice koje su također Stipinih ruku djelo.“Čim izvremeni, nadamo se najkasnije početkom ožujka, eto nas u našim maslinicima i smokviku, najavljuje Nela. Uz poslove oko gnojidbe i rezidbe maslina, postavit će kućice za ptice i s veseljem isčekivati prve stanare, govori Nela i dodaje kako i u vrtu, kod kuće u Hrvatskom Leskovcu, imaju kućice za ptice u koje su se nastanile i gnijezde sjenice, vrapci i crvendaći. Ptice su korisne jer konzumiraju veće količine kukaca. U maslinicima su im poslastica škrovače, svrdlaši i maslinove muhe, ti najveći štetnici maslina.

Hranilice i kućice za ptice

"Sve ovo činimo jer vjerujemo da ćemo uz pomoć korisnih kukaca smanjiti populaciju štetnih kukaca. Znamo da su solitarne pčele dobri oprašivači. Jedna solitarna pčela opraši cvjetova koliko i 120 pčela medarica, ističe Nela Čirjak. U masliniku imaju postavljene iI drvene okvire koji pomažu paucima da ispletu svoje mreže, a u paukovu mrežu uvijek uleti muha ili leptir. Gušteri koji skaču iz suhozida vole skorovaču, ptice vole mušice, lisne ušice, poneke i sjemenke korova. Kapari I žižula će nam osigurati prisutnost osice P. concolor koja je predator maslinovoj muhi.

Maslina je iz porodice jorgovana pa smo zato posadili i jorgovan", govori Nela i dodaje da su u njihovom masliniku svoje mjesto našli i blavori, kornjače i zlatoke… "Svi imaju svoju ulogu, korisni su i zato, svjesni toga, ne štedimo truda da svim tim biljkama i životinjama osiguramo prostor u našim nasadima. Svo bilje o kojem sam govorila može gospodarski donijeti dodanu vrijednost, a o mirisima i okusima prirodnih čajeva u zimskim danima ne treba posebno govoriti”, zaključuje Nela.

Nadaju se da će s vremenom uloženo vratiti pa i početi zarađivati.

Vratiti uloženo i početi zarađivati

Nemamo problema s prodajom ulja. Dobro idu i naši ostali proizvodi kao čaj od lista masline, mirisni jastučići od smilja i lavande, macerati od smilja, lavande i nevena. Sve prodamo uglavnom na kućnom pragu i na specijaliziranim sajmovima”, kaže Nela. Ove godine dolaze i smokve. Tržit će ih u svježem stanju, ali i sušene, te pekmeze i smokvenjake. “Kad dođu na puni rod bit će smokava kao u priči. Na svakom stablu od 30 do 50 kilograma, a stabala 200. Znači 8.000 kilograma ili 8 tona. Imamo se čemu nadati”, kaže Nela Čirjak.

Imaju, zato ona i njezin suprug Stipe planiraju još puno toga da bi njhovi maslinici i smokvik još više izgledali kao mala oaza mira, suživota i bioraznolikosti kako bi se sa svojim prirodnim pomagačima broj štetnika sveo na najmanju moguću razinu. Bez prskanja kemijskim sredstvima. Ekološko maslinovo ulje, eko masline,  smokve, smokvenjaci, proizvodi od ljekovitog bilja.. Dio sna su već ostvarili, a s vremenom će i glavni cilj - živjeti od svog imanja u Popovićima i Karinu Donjem.


Fotoprilog


Tagovi

OPG Čirjak Ljubav Ekološki maslinici Plantaža smokava Bioraznolikost Divlje Svinje Klopotec Popovići i Karin Donji


Autor

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi